Javna priznanja Županije splitsko-dalmatinske su:
- Proglašenje počasnim građaninom Županije splitsko-dalmatinske
- Nagrada Županije splitsko-dalmatinske,
- Povelja Županije splitsko-dalmatinske.
Član 3. Odluke o javnim priznanjima
Službeni glasnik Županije splitsko-dalmatinske, br. 8/95
Početkom godine Odbor za javna priznanja Županijske skupštine svake godine objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade Splitsko-dalmatinske županije kojim se pozivaju građani i pravne osobe na podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade.
Pravo na podnošenje prijedloga osim državnih i županijskih tijela imaju i političke stranke, vjerske zajednice, poduzeća i ustanove, građani, udruge građana i druge pravne osobe.
U prosjeku se predloži oko 40 potencijalnih zaslužnih pojedinaca i pravnih osoba odnosno udruga građana. A u jednoj godini se može dodijeliti najviše 2 nagrade za životno djelo, pet osobnih i tri skupne nagrade.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2012.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO
Nenad Gaćina rođen je 1953. u Splitu i aktivan je član i predsjednik Splitsko-dalmatinske udruge spinalno ozlijeđenih, u kojoj godinama volontira. Iako i sam osoba s invaliditetom (39 godina u invalidskim kolicima) njegov rad, entuzijazam i požrtvovnost je svima za primjer. Nesebično se zalaže i sudjeluje u radu i drugih udruga osoba s invaliditetom, pa se istakao kao jedan od osnivača PK „Cipal“. Jedan je od inicijatora nacionalnog programa „osobnog asistenta“ kojim se uz potporu tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti najtežim invalidima od 18 do 65 godina starosti dodjeljuje pomoć asistenta čime se istima omogućava lakše življenje i rad. Organizator je edukacija po osnovnim i srednjim školama s ciljem upoznavanja mladih o opasnosti prometa. Proveo je istraživanje „pristupačnosti za osobe s invaliditetom“, zdravstvenih i javnih ustanova na području naše županije. Organizator je uspješnog „Radnog tjedna“ Hrvatskog saveza paraplegičara i tetraplegičara u Hotelu Le Meridien Lav i „Radnog vikenda“ na kojima se educiralo o medicinskim dostignućima, o pravima i obvezama osoba s invaliditetom te mogućnostima radnog uključenja u društvenu zajednicu. Nenad Gaćina prepoznat je kao osoba koja se svakodnevno i nesebično bori za olakšanje i poboljšanje života osoba s invaliditetom.
Mirko Tomasović rođen je 1938. godine u Splitu, pučku školu završio je u zavičajnim Kučićima, klasičnu gimnaziju u Splitu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je komparativnu književnost i francuski jezik. Nakon diplomiranja radio je kao profesor u sinjskoj gimnaziji, a zatim kao novinar u Brodogradilištu Split, pa kao urednik u Nakladnom zavodu Marko Marulić i urednik časopisa Vidik. Od 1971. do umirovljenja radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te je 1999. umirovljen u statusu redovitog profesora. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2000. godine.
Prve radove počeo je objavljivati 1957. Surađivao je u hrvatskim književnim časopisima, zbornicima, stručnim glasilima u zemlji i inozemstvu. Njegova bibliografija u ovom trenutku obuhvaća oko 900 jedinica, među kojima 31 znanstveno-stručna knjiga te 22 knjige prepjeva i 4 antologije. Povlašteno mjesto u njegovu bavljenju hrvatskom književnošću zauzima „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić. Presudno je utjecao na to da se marulologija profilira kao posebna grana kroatistike, pa je na njegov poticaj u Splitu utemeljen Marulianum.
Tomasovićeve knjige i studije obvezatna su lektira na inozemnim slavističkim i kroatističkim katedrama. Književnu baštinu Splita i Dalmacije afirmirao je ne samo svojim znanstvenim radovima nego i organizacijskim i poticajnim djelovanjem u kulturnom i književnom životu.
Umirovljeni svećenik don Lovre Žuljević-Mikas rođen je 1933. u Srijanima. Mladu misu rekao je 1959. a prvu službu župnika obavljao je u župama Voštane – Rože, Tijarici, Blatu na Cetini, Trnbusima i u Novim Selima. Od 1971. do 2011. službu je obavljao u Dobranjama.
Kroz cijeli svoj svećenički rad iskazivao je neizmjernu ljubav i dobrotu prema svakom čovjeku. Djelujući u Dobranjima preko 40 godina u svemu je pratio svoje ljude od liječnika do bolnice, brinuo o lijekovima, o kruhu i svemu što je starijom populaciji nakon raseljavanja bilo potrebno. Ono što ga posebno ističe je njegova hrabrost vođena ljubavlju prema hrvatskom narodu. Njegovom zaslugom na dobranjskom groblju pokopani su zemni ostaci 136 hrvatskih domobrana – nevinih ljudi ubijenih i bačenih u jamu Podi. O djelu don Lovre Žuljevića-Mikasa sestra Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević) napisala je: „… Svima on bješe i otac i mati, Krijepeći bijedne i hraneći gladne, Milosno srce želio je dati Mnogima, tješeći nevoljne i jadne…“
OSOBNE NAGRADE
Diplomirana pravnica Maja Budrović rođena je 1951. u Splitu, a cijeli svoj život posvetilaje svom otoku i gradu Hvaru, gdje i sada živi. Još od srednjoškolskih dana bila je aktivna u mnogim segmentima života i svugdje se isticala kao izuzetna organizatorica i pokretač akcije.
Još od gimnazijskih dana bila je jedna od inicijatora osnivanja Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi u Hvaru, te je do sada dala krv četrdesetak puta. U tijeku Domovinskog rata stavila se na raspolaganje Crvenom križu te je 4 godine kao voditeljica socijalnog programa za traumatizirane osobe volonterski pružala pomoć prognanicima i izbjeglicama. S još nekoliko entuzijasta osnovana je Klub žena „Vita-Pharos“ u koji su se uključile žene s Visa, Korčule, Lastova i Hvara. Politički aktivna u mandatu 2001. - 2005. obnašala je dužnost dogradonačelnice Grada Hvara zadužena za zdravstvo, socijalu, kulturu i informiranje. U radu s mladima posebno se angažirala na odgojnim programima tako da vodi projekt „Odgoj za humanost“. Inicijator je osnivanja udruge dijabetičara otoka Hvara kao i Udruge osoba s invaliditetom. Od prije osam godina profesionalno je zaposlena kao ravnateljica u Crvenom križu Hvar i od tada se tu redovito odvijaju akcije poput tjednog mjerenja tlaka i šećera, ultrazvučnih pregleda gustoće kostiju.
Ivanka Luetić Boban je osoba koja je dobrovoljno i volonterski umnogome unaprijedila život građanki i građana naše Županije. Kao predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije uspjela je razbiti predrasude vezane za tu problematiku i učiniti je bliskom svakodnevnom životu. Upozorila je na slabu zastupljenost žena pri imenovanju ulica, trgova i spomenika u Splitu, Županiji i cijeloj Hrvatskoj, te je njeno zalaganje rezultiralo novim imenovanjima. Osmislila je projekt Zaustavite nasilje u moje ime – djeca O.Š. Marjan Split protiv nasilja, kao i kampanje za veću zastupljenost žena u politici, a zahvaljujući lobiranju uspjela je da sva gradska vijeća donesu odluke o osnivanju povjerenstava za ravnopravnost spolova te organizirala i provela edukacije za novoizabrane članice i članove. Njenim zalaganjem ponovno je otvoreno sklonište za žrtve nasilja.
Novinar Ivica Luetić rođen je 1933. u Skopju, a podrijetlom je iz Župe Biokovske. U novinarstvu je od 1961. godine. Član je Društva hrvatskih katoličkih novinara. Kao stalni i privremeni suradnik pisao je u Sportskim novostima, Zadrugaru, Vikendu, Večernjim novostima, Glasu Slavonije i drugima. Danas je stalni dopisnik u Hrvatskom katoličkom radiju te piše za Hrvatski Fokus, Hrvatsko Slovo, Glas Koncila i Informativnu katoličku agenciju. Teme Luetićeva izvještavanja su uglavnom iz oblasti kulture, ali i religije i društvenih zbivanja. Neizbježan je sudionik svih press konferencija, predstavljanja knjiga, izložbi i drugih skupova s kojih glasom, perom i kamerom piše objektivne i informativne prikaze svih važnih događanja, a kao suradnik brojnih hrvatskih medija istinski je kroničar kulturnih događanja u Splitu i Županiji. Ivica Luetić je novinar koji je ustrajno i redovito pratio sva kulturna i domoljubna događanja. Tijekom Domovinskog rata pišući za Glas Slavonije istakao se vrhunskim profesionalnim izvještavanjem o brojnim bojišnicama.
Dr. sc. Ilija Protuđer rodio se 1957. godine u Tomislavgradu. Nakon studija obranio je magistarski rad te 2010. godine doktorski rad Hrvatski jezični savjetnici od početka do danas. Punih 30 godina radi u nastavi predajući hrvatski jezik, a isto tolikog godina se bavi novinarstvom. Kao jezikoslovac nastupao je u radijskim i tv emisijama i pisanim medijima.
Na području prosvjetnog rada ostvario je zapažene rezultate za što je unaprijeđen u učitelja mentora, a sada je u postupku unapređenje u učitelja savjetnika. Posljednjih devet godina predavač je i suradnik Filozofskog fakulteta iz Zagreba zadužen za praktičnu nastavu studentima iz Dalmacije. Do sada je objavio 67 naslova: 23 knjige, 31 publikaciju - jezičnih podsjetnika za učenike osnovne i srednje škole, devet zbirki podsjetnika te četiri naslova ispita znanja za osnovne škole. Njegovi se naslovi citiraju u mnogim jezikoslovnim knjigama kao dobar primjer u rješavanju jezičnih dvojba ili kao uporabni naslov.
Dr. sc. Goran Sučić rođen je 1952. godine u Livnu gdje je završio osnovnu školu. Srednju glazbenu školu i Pedagošku akademiju završio je u Splitu. Akademsko zvanje doktora znanosti dobio je obranivši disertaciju na temu „Promjene u kurikulumu umjetničkih područja u odgojno obrazovnom procesu“. Radno iskustvo stekao je u odgoju i obrazovanju u neposrednom radu s učenicima i studentima. Zbog izuzetnih rezultata promaknut je u zvanje profesora savjetnika. Autor je i skladatelj većeg broj glazbenih projekata, obrada, stručnih i znanstvenih članaka kao i multimedijalne knjige „Odraslo djetinjstvo“ koja je bila nominirana za nagradu Porin na području umjetničke glazbe. Objavio je više umjetničkih, znanstvenih i stručnih radova, skladbi za djecu, kao i za komorne sastave koji se izvode na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima. U slobodno vrijeme bavi se slikarstvom, sudjelujući na mnogim domaćim i međunarodnim kolonijama kao i na mnogim samostalnim, skupnim i humanitarnim izložbama sa zapaženim rezultatima, pozitivnim i afirmirajućim kritikama. Dr. sc. Goran Sučić je vrijedan pedagog koji svojim marom i znanjem već godinama uspijeva prokrčiti mjesta kvaliteti u segmentu glazbe. Zapažena su postignuća njegovih učenika na natjecanjima, smotrama i festivalima na gradskoj, županijskoj i državnoj razini.
SKUPNE NAGRADE
Gradska glazba Sinj osnovana je 1862. godine svirajući i uljepšavajući svojim zvucima crkvene svečanosti i procesije, razne prigodne skupove, vitešku igru „Alku“, priređujući razne koncerte, odajući posljednje počasti svojim sugrađanima i jačala borbeni duh naroda u sudbonosnim vremenima. Kroz dugogodišnji rad Gradska glazba uspješno je nastupala diljem Domovine, a isto tako i u Italiji, Njemačkoj, BiH i Mađarskoj, izvodeći djela najpoznatijih domaćih i svjetskih skladatelja. Redovito sudjeluje na regionalnim i državnim smotrama puhačkih orkestara postižući zapažene uspjehe. Kao jedna od najstarijih glazba u Hrvatskoj tijekom djelovanja mijenjala je nazive ali ne i glazbare po kojima je bila i ostala sinjska i hrvatska. Njeni glazbari mobilizirani su 1944. godine, preživjeli su snježne mećave Like i marširali svirajući Trstom. S Olujom 1995. ušli su s prvim povratnicima u oslobođenu Vrliku.
Današnji glazbari nastavljaju tradiciju svojih prethodnika u želji da njihova glazba bude „narodna glazba sinjskog puka, odraz hrvatstva u viteškom gnijezdu“.
Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin osnovana je 1912. godine u Solinu s ciljem njegovanja i razvijanja glazbene kulture i umjetnosti na području instrumentalne odnosno orkestralne glazbene prakse. Nastupajući na eminentnim glazbenim pozornica domovine i inozemstva Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin dostojno je promovirala svoj grad, regiju i domovinu. Povezanost sa srodnim društvima u inozemstvu rezultirala je realizacijom značajnih projekata međunarodne kulturne suradnje čime je doprinijela turističkoj promidžbi naše regije i približavanju hrvatske, posebice dalmatinske glazbene kulture suvremenim europskim umjetničkim krugovima. U 2010. i 2011. godini Glazba je bila apsolutni pobjednik regionalnih natjecanja te je proglašena najboljim orkestrom naše Županije. Osvajanjem nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja svrstala se među četiri najbolja hrvatska puhačka orkestra.
Hrvatski nogometni klub „Val“ Donja Kaštela osnovan je 1912. godine kao „Kaštelanski ferijalni športski klub“ u doba kada su kaštelanski studenti dolaskom na ljetne praznike iz Beča donijeli prvi balun u Donja Kaštela. Klub je više puta mijenjao ime. Bio je i „Vuk“, „Hrvat“, „Slaven“, „Primorje“, a od 1937. spajanjem klubova“ Avije“ i „Primorja“ nosi ime „Val“. Iako HNK „Val“ nikada nije bio prvak države, nije bio prvoligaš, ali svih 100 godina organizacija kluba i entuzijazam članova bio je mnogima za ugled. U svojoj bogatoj povijesti Klub je odgojio tisuće dječaka, momaka i muževa koji su zdravim pristupom športu na neusporedivo lakši način gradili svoj svakodnevni život. Osnovni moto rada je bio rad s mlađim kategorijama, što je i razlog da Klub nije imao prvoligaške ambicije.
U 2. svjetskom ratu kompletna momčad otišla je u rat u kojem je desetorica igrača izgubila živote. U „Oluji“ 1995. godine na bojišnici je bila kompletna seniorska momčad, pa stoga možemo biti ponosni na nogometaše „Vala“ i članove uprave koji su od postanka pa do danas voljeli svoj Klub, svoja Kaštela i domovinu Hrvatsku.
Današnji Radnički nogometni klub „Split“ osnovan je 16. travnja 1912. od grupe učenika Muške zanatske škole pod imenom „Anarh“. Bilo je to godinu dana nakon osnivanja „Hajduka“, u doba kad je nogomet postao najveća zabava među mladima. Od utemeljenja do danas RNK Split bio je šikaniran, zabranjivan te je bio prisiljen mijenjati imena, a u jednom razdoblju bio je prisiljen djelovati skoro pa ilegalno. Bez obzira na sve poteškoće svih sto godina klub je živio časno, pa su se njegovi igrači i članovi odazvali u borbi za slobodu 1941. i 1991. a 1941. splitska mladost iz RNK Split braneći Split i Dalmaciju položila je živote kao dio Prvog splitskog partizanskog odreda. Najteži trenutci Kluba bili su u razdoblju stečaja, ali svojom upornošću i žilavošću to je preživio, te je dobrom organizacijom u najkraćem roku od četvrte lige dospio među tri najbolja kluba Hrvatske. Klub posebnu brigu vodi o mladima i danas skrbi za oko 400 djece. Juniori i kadeti sudjeluju u najvišem rangu natjecanja, tako su prošle godine juniori osvojili Kup.
Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split, koja nosi ime po prezimenima prvih poginulih specijalaca: „Bočina, Abramović, Tomaš i Topić“. Osnovana je 15. ožujka 1991. godine. Udruga je slijednik imena specijalne policije, a okuplja dragovoljce i branitelje Domovinskog rata, pripadnike specijalnih jedinica policije MUP-a RH.
Udruga je tijekom godina provodila razne aktivnosti, a za istaći je obilježavanje obljetnica pogibije suboraca, izgradnja centralnog spomen obilježja u bazi jedinice i obilježavanje osnutka jedinice, izgradnja spomenika poginulim specijalcima u Maljkovu, pomoć centru za rehabilitaciju „fra Ante Sekelez“ u Vrlici, pomoć potrebitim članovima i njihovim obiteljima, promocija knjige „general pukovnik Mladen Markač“, obilasci povijesnih mjesta iz Domovinskog rata, veslanje neretvanskom lađom od Prevlake do Maslenice, te stalne športske aktivnosti, te organiziranje dobrovoljnog darivanja krvi. Ratni put Specijalne jedinice policije „BATT“ ispunjen je odanim i odvažnim akcijama u kojima je svojom odvažnošću i hrabrošću, te obučenošću obranila, oslobodila i pod hrvatski suverenitet vratila privremeno okupirani teritorij zajedno s postrojbama MUP-a i HV-a. Iz svega navedenog vidljivo je kako je Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split jedna od najaktivnijih udruga na području Županije i šire.
U ime nagrađenih zahvalio je don Lovro Žuljević-Mikas. Na svečanosti su sudjelovali Kliški uskoci, te ženska klapa „Ventula“ iz Splita.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2011.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO
Profesorica biologije Ivna Bućan svoj pedagoški rad započela je 1955., a od 1958. pa do umirovljenja 2000. godine radila je u OŠ „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću. Radni vijek profesorice Bućan protekao je u funkciji odgoja i obrazovanja mladih, pri čemu su dominantno značenje imali biološko i ekološko obrazovanje, te zaštita okoliša. Njezinom inicijativom i stvaralačkom energijom pokrenute su brojne generacije učenika, njihovih roditelja pa i nastavnika, s ciljem podizanja Školskog botaničkog vrta koji je 1986. proglašen zaštićenim spomenikom hortikulture. Kruna njenih aktivnosti je utemeljenje i podizanje prvog „Biblijskog vrta“ u Hrvatskoj. Ponajviše njezinom zaslugom Osnovna škola „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću postala je emisar novih suvremenih ideja odgoja i obrazovanja u smislu podizanja kvalitete života na višu razinu.
Prof. dr. fra. Vicko Kapitanović predaje i proučava noviju crkvenu povijest, naročito onu uz Jadran. Sudjelovao je u organiziranju i održao predavanja na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Objavio je više knjiga od kojih je pet zapaženo u znanstvenim krugovima te je uredio i priredio više izdanja među kojima i zbornik znanstvenog skupa „Crkva i društvo uz Jadran“ – „Vrela i rezultati istraživanja“. Ako se uračunaju i kratke biografije u leksikonima, napisao je oko 200 bibliografskih jedinica od kojih je preko polovica znanstvenih. Doprinos sveukupnoj hrvatskoj kulturno-duhovnoj i društvenoj povijesti odnosi se prvenstveno na filozofsku i crkvenu povijest, ali i na znanstvena područja povijesti umjetnosti, arhivistiku, paleografiju, arheologiju i diplomatiku. Doprinio je otkrivanju, katalogiziranju i kodikološkoj analizi umnogome još nepoznate rukopisne baštine, posebice franjevačke, izvora i građe domaćih samostanskih i knjižnih fondova, od najstarijih razdoblja starokršćanske civilizacije do novije povijesti.
Ratomir Kliškić, operni i nacionalni prvak u mirovini, dugu i zavidno bogatu umjetničku karijeru započeo je rano, prvim nastupima u „Mozaiku“, pa grupnim nastupima na „Melodijama Jadrana“ a zatim i s klapom „Kantaduri“, izdvajajući se i kao solist. Snagom svoje nadarenosti ubrzo je dospio na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, gdje je kasnije ostvario najveća umjetnička postignuća. Prepoznatom kvalitetom ubrzo je osvojio i ostale hrvatske pozornice i postao „pjevačem svoga vremena“. Tijekom karijere odradio je 50-tak naslovnih opera i scenskih uloga, oko 1500 predstava, 3000 koncerata, a posebice 500 nastupa i koncerata dragovoljnog humanitarnog karaktera. Svojim dobrotvornim gostovanjima u zemlji i inozemstvu, osobito u sudbonosnim godinama Domovinskog rata u Italiji, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Kanadi … prenosio je plemenitom ljepotom svojega glasa toplinu mediteranskih melodija, rodoljubnu čvrstoću i odlučnost, zanos i hrabrost, a nadasve ljubav i dobrotu – temeljni zalog njegova ljudskog i umjetničkog postojanja.
OSOBNE NAGRADE
Duško Božinović zaposlenik je gradskog komunalnog poduzeća „Promet“ već 42 godine. Od 1969. godine kada je pri „Prometu“ ustanovljen Klub dobrovoljnih darovatelja krvi on je njegov stalni član, a dugo vremena i njegov predsjednik. Prvi put darovao je krv 1964. godine sa 18 godina i od tada pa do 30. prosinca 2010. sa 180 puta darovanom krvi postao je hrvatski rekorder u darivanju krvi. Samozatajan i skroman, a velik u svojim djelima gosp. Božinović za svoj nesebični doprinos darivanja krvi primio je niz odličja i nagrada među kojima su: Red Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinski; Ponos Hrvatske i Nagrada grada Splita.
Prof. dr. sc. Elza Jurun u znanstvenim projektima kao istraživač kontinuirano sudjeluje od 1982. godine. Od listopada 1996. bila je voditelj projekta „Model razvitka i obnove Splitsko-dalmatinske županije“. Recenzent je desetak knjiga koje se koriste kao obvezna udžbenička literatura na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. Autor je sveučilišnih udžbenika „Kvantitativne metode u ekonomiji“ i „Primijenjena ekonometrija-Kvantitativne financije“. Od samog osnutka bila je članica Vijeća za demografski razvitak pri Ministarstvu razvitka i obnove. Jedna je od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske. Prof. Elza Jurun jedna je od osnivača i dugogodišnja predsjednica udruge roditelja s četvero i više djece „Klub 4“ u Splitu. Dugogodišnji je volonter Obiteljskog savjetovališta u Splitu. Članica je i koordinatorica tima parova voditelja bračnih vikenda međunarodnog pokreta Marriage Encounter, u okviru kojega je tečajeve pohađalo više od 6000 bračnih parova na području Hrvatske.
Fra Mirko Marić ugledni je svećenik, kulturni i javni djelatnik. Zbog velikog iskustva i predanog rada među našim ljudima, imenovan je Provincijalovim delegatom za cijelu Njemačku (od 1994. do 1997.). Njegov svećenički, javni i kulturni rad prepoznali su mnogi Hrvati diljem Njemačke gdje postaje osnovnom sponom domovinske i iseljene Hrvatske. Osobito dolazi do izražaja njegov humanitarni rad tijekom Domovinskog rata gdje je s njemačkim Caritasom prikupljao, organizirao i slao pomoć ugroženim krajevima (poslano oko 2000 šlepera pomoći u odjeći i hrani). Nakon dvadeset i jedne godine svećeničkog i javnog rada među Hrvatima u Njemačkoj 1997. godine vraća se u rodni Sinj gdje i danas živi i radi. Dolaskom u Sinj pokrenuo je obnovu Sinjske tvrđave i postavljanje Križnog puta. Zapažen je njegov rad u Viteškom alkarskom društvu gdje sudjeluje i organizira nabavku novih odora i oružja. Nakon izbora za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sinju, izdaje i uređuje glasilo Cetinska vrila. Organizira mnogobrojna predstavljanja knjiga uglednih hrvatskih autora, vodi i sudjeluje na različitim predavanjima o gospodarskim, općenito društvenim, političkim, socijalnim i inim kulturološkim temama. Dobitnik je nagrade Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za knjigu Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju, kao jedno od kapitalnih djela hrvatske kulture.
Gospodin Mate Smolčić po struci je viši medicinski tehničar. Radni vijek odradio je u KB Split gdje je po sili zakona nakon 65 godina života i 45 godina radnog staža otišao u zasluženu mirovinu. Uz rad u bolnici radio je i na prevenciji suzbijanja bolesti ovisnosti o alkoholu. Učenik je alkohološke škole prof. dr. Vladimira Hudolina, predstojnika Klinike za bolesti ovisnosti „Sestre Milosrdnice“ (ex. „Dr. Mladen Stojanović“) u Zagrebu. Sudionik je osnivanja Kluba liječenih alkoholičara u Splitu 1966. godine. Od tada pa do kraja 2010. godine radio je kao terapeut u KLA „Split“, a kasnije je osnovao KLA „Lučac-Manuš“. Svojim samoprijegornim radom ostavio je golem trag u rješavanju javno-zdravstvenih problema. Mnogim obiteljima je donio mir, blagostanje, ljubav i resocijalizaciju bolesnih osoba. Radio je na unapređenju mentalnog zdravlja naših sugrađana. Sudjelovao je na seminarima, tečajevima i drugim manifestacijama, a sve kako bi obogatio svoje znanje koje bi kasnije primjenjivao u praksi. Jedan je od suosnivača Županijske zajednice klubova liječenih alkoholičara. Sve to je imalo za cilj unapređenje rada klubova liječenih alkoholičara na našim prostorima.
SKUPNE NAGRADE
Prijedlog da HNK „Hajduk“ dobije županijsku godišnju nagradu čini se sam po sebi dovoljan i ispada da ga ne bi niti trebalo posebno obrazlagati niti objašnjavati jer je to ime s protokom vremena postalo puno više od nogometnog kluba i puno više od običnog sportskog društva. „Hajduk“ je s vremenom postao jedan od glavnih simbola grada Splita, njegove okolice kao i cijele Dalmacije. HNK „Hajduk“ Split službeno je osnovan 13. veljače 1911. odobrenjem Carskog namjesništva u Zadru, a na inicijativu četvorice splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića, uz pomoć Vladimira Šore i prof. Josipa Barača, koji je klubu i nadjenuo ime Hajduk, ime koje nikad nije mijenjao, kojega i danas nosi i kojeg će nositi i kada nas više ne bude. Djelujući i nastupajući kroz razdoblje Austro-Ugarske, Kraljevine SHS/ Jugoslavije, Banovine Hrvatske, NR Hrvatske, FNRJ/SFR Jugoslavije te Republike Hrvatske, „Hajduk“ je uvijek i u svim prvenstvima koja su organizirana igrao u najvišem rangu natjecanja, što čini neprekinuti niz od 80 sezona u najvišem rangu i svrstava ga u svjetske raritete po tom pitanju. Kroz to razdoblje HNK „Hajduk“ je 17 puta osvojio naslov prvaka, 14 puta naslov pobjednika Kupa te 6 puta naslov pobjednika Superkupa. Ukupno je u međunarodnim službenim natjecanjima pod ingerencijom UEFA-e odigrao 180 utakmica, postigavši pritom neke od najvećih sportskih uspjeha hrvatskog nogometa uopće. „Hajduk“, kao jedan od najvećih simbola grada i Županije, zaslužio je u 100-toj godini svog djelovanja postati dobitnikom skupne nagrade Splitsko-dalmatinske županije.
Humanitarna udruga Ivan Merz osnovana je 2006. godine u Splitu s osnovnim ciljem da pomogne srednjoškolcima i studentima slabijeg imovinskog stanja u njihovom školovanju, odnosno promicanje humanitarnog djelovanja, te promicanje i očuvanje kulturnih i društvenih vrednota i religijske kulture. Već prve godine djelovanja Udruga je podijelila 14 stipendija, a svake slijedeće godine broj stipendista je rastao tako da je ove akademske godine podijelila 132 stipendije. Osim materijalne pomoći Udruga pruža mogućnost davanja dodatnih sati iz pojedinih predmeta, a u ljetnim mjesecima stipendistima pronalazi posao preko Student servisa. Udruga organizira predavanja, tribine o aktualnim temama koje zanimaju mlade. Organizira zajednička druženja i nastoji mlade zainteresirati za različite korisne aktivnosti. U planu je i osnivanje biblioteke. Postojanje ove Udruge svjedoči da je uvijek dobro činiti dobro i da se dobro dobrim vraća. U komunikaciji Udruga – donatori – stipendisti, postoji uzajamna briga, pomoć i zahvalnost. Dodjela nagrade prilika da pomognemo i prepoznamo dobru nakanu, djelovanje i rezultate ove Udruge i da joj pomognemo u dobrome.
Klub dobrovoljnih darovatelja krvi „Brodosplit“ osnovan je 1970. godine unutar splitskog brodogradilišta za potrebe darivanja krvi radnicima i njihovim obiteljima. Rastom broja članova, a povećavanjem sigurnosti na radu, uvidjelo se da je broj doza krvi veći od potreba uposlenih i članova njihovih obitelji pa se „višak“ ostavljao odmah u KBC-u Split i služio za pomaganje normalnog funkcioniranja bolnice. Djelovanje Kluba brzo je prepoznato unutar Brodogradilišta te je kroz ovih 40 godina u Klub učlanjeno između jedne četvrtine do jedne trećine zaposlenih. Vrlo brzo ono se proširilo među građane Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije. Prvo su se u Klub uključile supruge, muževi i djeca zaposlenika, zatim prijatelji, znanci i drugi. Tako je klub iako većinom i imenom „škverski“, istovremeno postao i klub naše Županije i broji oko 2000 članova, od toga oko 1300 aktivnih. Klub je prošle godine darovao rekordnih 2109 doza krvi. Kada se taj broj pomnoži sa 0,45 litara, koliko iznosi jedna doza dane krvi, dobije se 949 litara darovane dragocjene tekućine. Klub djeluje prema Statutu kao osnovnom dokumentu. Financira se najvećim dijelom (četiri petine) donacijom zaposlenika Brodosplita i društva Brodosplit i manjim dijelom (jedna petina) naknadom za darovane doze krvi koju isplaćuje Crveni križ.
Udruga veterana 4. gardijske brigade osnovana je 2007. godine u Splitu. To je udruga koja okuplja ratne veterane legendarne 4. gardijske brigade osnovane u Splitu 1991., brigade koja je tijekom Domovinskog rata zavrijedila epitet „udarne postrojbe Hrvatske vojske“. Da Četvrta gardijska brigada i dalje živi dokaz je blizu 1000 članova ove Udruge okupljenih u Krovnoj udruzi u Splitu, te podružnicama u Zadru, Kninu, Vrgorcu, Metkoviću i Zagrebu. Od osnivanja do danas Udruga je osmislila i realizirala brojne aktivnosti i projekte temeljene na zadanim ciljevima iz Statuta Udruge. Među aktivnostima posebno mjesto zauzimaju: svakog prvog petka u mjesecu održavanje Svete mise zadušnice za sve poginule i umrle veterane 4. gardijske brigade, proslava godišnjice osnutka 4. brigade i Dana udruge, kroz projekt „Putovima ponosa i slave“ obilazak područja bitaka i ratnih operacija 4. brigade, organiziranje pomoći teško oboljelim i loše situiranim obiteljima svojih pripadnika,osnivanje Kluba i provođenja akcija darivanja krvi, organiziranje i sudjelovanje u sportskim manifestacijama (Maraton lađa u Metkoviću, aktivnosti Moto kluba 4. gardijske brigade i dr.). Udruga je u vrlo kratkom roku, zahvaljujući angažiranju i naporu svojih članova, postala prepoznatljiva kako zbog svojih ciljeva zbog kojih je osnovana tako i zbog uspješno realiziranih aktivnosti u društvenom, kulturnom i športskom životu, te je zavrijedila ovako vrijedno priznanje
Županijski savez školskog športa Splitsko-dalmatinske županije osnovan je temeljem Zakona o športu u koji se udružuju školska športska društva sa područja Županije, te općinski i gradski školski športski savezi kao i druge udruge koje provode programe športa i rekreacije djece i mladeži. Savez je osnovan u svrhu poticanja, promicanja i skrbi školskog športa u Županiji, te njegovo unapređivanje kao i organizaciju natjecanja školskih športskih društava na općinskoj, gradskoj, zonskoj i županijskoj razini. Član je Hrvatskog školskog športskog saveza u kojem već niz godina ima svog predstavnika u najužim tijelima upravljanja. U nadležnosti Hrvatskog školskog športskog saveza organizira se Državno prvenstvo školskih športskih društava Republike Hrvatske, a natjecanja se održavaju u 11 športova u konkurenciji osnovnih škola i u 8 športova u konkurenciji srednjih škola. Na Državnom prvenstvu 2010. godine sa područja Županije sudjelovalo je preko 90 učenika/ica. Aktivnost Županijskog saveza školskog športa Splitsko-dalmatinske županije prepoznata je i dodjelom organizacije Državnog prvenstva za 2011. godinu koje će se održati u svibnju s preko 2200 sudionika natjecanja. Aktivnosti Županijskog saveza uključene su i u program univerzalne športske škole cilj koje je uključivanje što većeg broja najmlađih učenika u športske i tjelovježbene aktivnosti, odnosno stvaranje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja. Univerzalna športska škola je za svu djecu besplatna.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2010.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO
Vicko Šoljan, direktor Međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju
Utemeljitelj je i do danas predsjednik Plivačkog kluba „Faros“, Vaterpolskog kluba Faros“, Sportskog društva „Faros“, Daljinsko-plivačkog kluba „Faros“, direktor Međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju – Faros Maraton, te predsjednik Hrvatskog saveza daljinskog plivanja. Svojim dugogodišnjim predanim radom u razvoju i promicanju športa i uspješnim ostvarenjima na području vodenih športova, a posebno daljinskog plivanja znatno je doprinio turističkoj i sveopćoj promidžbi i ugledu Splitsko-dalmatinske županije. Najveće zasluge ima za razvoj daljinskog plivanja kako na otoku Hvaru i Dalmaciji tako i u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Vicko Šoljan je 1976. utemeljio Međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju - FAROS Maraton. Vrhunac njegova rada je lobiranje i odluka Međunarodnog olimpijskog odbora od 27.listopada 2005. da daljinsko plivanje postane olimpijskim sportom od Olimpijskih igara u Pekingu 2008.
dr. Drago Štambuk, istaknuti pjesnik, liječnik i diplomat,
Naš je istaknuti pjesnik, liječnik i diplomat. Specijalizirao je internu medicinu i subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju. Od 1983. do 1994. godine živio je i radio u Londonu gdje se bavio znanstvenim i kliničkim istraživanjem bolesti jetre, eksperimentalnom terapijom kopnice i brigom za oboljele. Od 1995. do danas bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Indiji, Šri Lanki, Egiptu i većem broju arapskih zemalja, a od 2005. veleposlanik je u Japanu i Južnoj Koreji. Dr. Štambuk u posljednjih 37 godina izdao je 37 knjiga poezije, prijevoda, eseja i antologija. Gdje god da je obnašao svoju diplomatsku službu na osobit je način promicao Republiku Hrvatsku, njeno pjesništvo i „čakavsku rič“, te posebno naglašavao kraj i podneblje iz kojega dolazi, u kojima je odrastao i koji duboko žive u njemu. Idejni je začetnik, utemeljitelj, redoviti selektor i urednik zbornika baštinskih dana Croatia rediviva manifestacije koja se već dvadesetu godinu održava u Selcima.
Ivan Vujević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru
Dr.sc. Ivan Vujević rođen je 1939. godine u Podbablju, kod Imotskog. Diplomirao je ekonomiju u Sarajevu, magistrirao u Zagrebu, te doktorirao u Rijeci. Objavio je 40 stručnih, publicističkih i beletrističkih knjiga te oko 60 znanstvenih i stručnih radova. Pored znanstvenog i obrazovnog rada na Sveučilištu, bio je aktivan i u društvenom radu u svojoj zajednici. Bio je član Upravnog i Izvršnog odbora Turističkog saveza općine Split, dugogodišnji je potpredsjednik Atletskog sportskog društva ASK u Splitu i predsjednik ASK-a u Omišu. U protekle dvije godine profesor Vujević objavio je trodijelnu „Enciklopediju života“, dvodjelnu poblicističku povijesnu sintezu „Vremena i mjene“ o povijesti Hrvatske od Ilirskog pokreta do Banovine Hrvatske, te od Banovine Hrvatske do danas. Slijedi studija „Graditeljska baština Zabiokovlja“ te prošle godine „Vizionar i mučenik Bruno Bušić – Svjedočenje vremena“. Sve te knjige dobile su dobre ocjene stručnih recenzenata.
PODJEDINAČNE NAGRADE
Miljenko Grgić, muzikolog, glazbenik, pisac i pedagog
Prof. dr. sc. Miljenko Grgić, muzikolog, glazbenik, pisac i pedagog rođen je 1951. u Splitu. Diplomirao je glazbenu teoriju i magistrirao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Više od dva desetljeća bavi se praktičnim radom, ali i proučavanjem fenomena klapa i klapskog pjevanja. Plod njegovih znanstvenih istraživanja čine dvije knjige nastale u povodu 40-te obljetnice Festivala dalmatinskih klapa. Prva je „Ljetopisi festivala dalmatinskih klapa 1967.- 2006.“, a druga „Četrdeset godina Omiškog festivala“.
Ivan Kljaković-Gašpić, proslavljeni jedriličar
Ivan Kljaković- Gašpić rođen je 1984. godine u Splitu. Jedrenjem se počeo baviti u djetinjstvu osvojivši prvu zlatnu medalju na Europskom prvenstvu, kada mu je bilo samo 14 godina. Ivan je jedan od najtrofejnijih jedriličara u povijesti hrvatskog jedrenja, koji je 2009. godinu okrunio medaljama na svim jedriličarskim natjecanjima od Svjetskog i Europskog prvenstva te Svjetskog kup. Svojim rezultatima u 2009. godini završio je na prvom mjestu ukupnog poretka svjetske rang ljestvice (The International Sailing Federation - ISAF)što se smatra najvećim, ikada postignutim, uspjehom hrvatskog jedrenja. Tijekom svojih nastupa dostojno je predstavljao svoj grad, Splitsko-dalmatinsku županiju, a osobito Republiku Hrvatsku, te je postao prepoznatljiv brand u svijetu jedriličarstva. Izuzetne rezultate u protekloj godini prepoznao je i Hrvatski olimpijski odbor, krovna organizacija sporta u Hrvatskoj i izabrao Ivana za najboljeg sportaša 2009. godine u Hrvatskoj.
Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba sa invaliditetom Dalmacije
Od 1983. godine invalidna je osoba sa 100% invalidnošću dijagnozom Parapareza spastika. Kroz svoju invalidnost naučio je da u životu ako želi nešto postići, mora znati što želi, vjerovati u to i znati s kim i kada to ostvariti. Njegov dosadašnji rad temelji se na poticanju aktivnije uloge osoba s invaliditetom u svakodnevnom životu, većoj odgovornosti i prihvaćanju obveza. Da bi u tome uspio uspostavio je mrežu suradnika sa udrugama osoba s invaliditetom na lokalnoj razini koje imaju zadaću stvarati koalicije među različitim organizacijama civilnog društva. Predsjednik je Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, gdje svojim radom doprinosi ostvarenju boljeg života invalidnih osoba. Njegovim zalaganjem akcija „Vinskom cestom do humanosti i dobrote“ postala je prepoznatljiva diljem Hrvatske, a akcijom „Hvala ti moj dobri anđele“ direktno je pomognuto 176 osoba s invaliditetom. Upravitelj je zaklade „Kap za slap“ koja omogućava osobama s invaliditetom kvalitetnu integraciju u društvu. Njegov humanitarni rad nije povezan samo sa Udrugom tjelesnih invalida već je on primjer volonterstva u svom najboljem značenju.
Karlo Reitober, novinar Radio Splita,
Novinar je HR Radio Splita od 1985. što znači novinar i voditelj kojeg slušateljstvo Radio Splita iz cijele Dalmacije, a i šire sluša punih dvadeset i pet godina. Karlo Reitober već godinama prati problematiku naše Županije, pa je tako jedini novinar koji od prvog dana ustroja prati rad Splitsko-dalmatinske županije, rad svih dosadašnjih župana i županijskih tijela.Tijekom dugogodišnjeg rada napravio je veliki broj emisija, reportaža, razgovora i svih drugih novinarskih priloga iz gotovo svih gradova i općina Županije. Tijekom Domovinskog rata bio je ratni reporter, te izvješćivao s bojišnica Dalmacije, a i šire, pa je za svoj rad dobio i Spomenicu domovinskog rata. Kroz izuzetno slušane emisije Karla Reitobera kao gosti prošli su brojni političari od predsjednika države, Vlade, brojni ministri, saborski zastupnici, gradonačelnici i načelnici gradova i općina, lokalni političari, znanstvenici, gospodarstvenici i drugi, ali i velik broj građana kojima su njegove emisije bile otvorene. Novinar je koji je svojim radom pridonio ugledu Splitsko-dalmatinske županije zalažući se za njen boljitak i napredak.
Yolanda Tabak Raibaldi, humanitarka.
Gospođa Yolande Tabak Raibaldi rođena je 1928. godine u Ajaccio na Korzici. Vjenčala se 1971. s Ivanom Tabakom koji je upoznaje s Hrvatskom i prenosi joj ljubav prema svojoj Domovini. U toj zajedničkoj ljubavi živjela je sa suprugom do njegove smrti 2009., a sada živi u kući koju su zajednički izgradili u Aržanu. U vrijeme agresije na hrvatsku gospođa Yolande razvila je preko svojih poznanstava sustav promidžbe za materijalnu pomoć ugroženim hrvatima, prvenstveno djeci, svjedočeći o pravednosti Domovinskog rata pred brojnim uglednim osobama iz političkog života Francuske, poglavito u vremenima kada određeni politički čimbenici u svijetu nisu bili posebno skloni Hrvatskoj. Među značajnijim aktivnostima gospođe Yolande mogu se istaknuti:prikupljanje donacija i organizacija 7 konvoja za misije humanitarne pomoći Hrvatskoj, osnivanje udruge „Hrvatska-Francuska“ na Korzici putem koje je upoznavala svoje sunarodnjake s Hrvatskom,nakon rata, organizira turističko putovanje u Hrvatskoj za grupu uglednih sugrađana iz Ajaccia,potpomaže i omogućava snimanje turističkog filma o Hrvatskoj za francusko tržište.
SKUPNE NAGRADE
Eskadrila transportnih helikoptera Divulje
Transportna eskadrila helikoptera Divulje je od samostaljenja države do danas po mnogo čemu javno dobro građana i svih onih koji se nađu u našoj Županiji. Uz redovne vojne zadaće i vježbe Eskadrila obavlja i mirnodopske zadaće kao što su prijevoz bolesnika s naših otoka i mjesta udaljenih od zdravstvenih ustanova i hitne medicinske pomoći. Uz medicinske letove, jedna od glavnih zadaća su dežurstva za vrijeme protupožarne sezone tijekom ljeta kada posade odrađuju mnogobrojne intervencije gašenja požara na svim terenima županije. U suradnji sa Hrvatskom gorskom službom spašavanja odrađene su mnoge potražne akcije, kao i akcije spašavanja sa raznih nepristupačnih terena gdje druge službe ne mogu pristupiti pri čemu dolazi do izražaja zavidna uvježbanost i hrabrost posada. Mnoge odrađene akcije spašavanja danas su vrhunski materijal i primjer za obuku u međunarodnoj uniji spasilačkih službi svijeta (IKAR-CISA).
Uduga Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora- Podružnica SDŽ
Podružnica udruge Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije osnovana je 1998. godine i ima 308 članova, koji su svi bili logoraši u srpskim koncentracijskim logorima diljem okupiranih područja Hrvatske, u Srbiji ili u Bosni i Hercegovini, gdje su preživjeli psihofizička zlostavljanja i teška stradavanja. Članovi Udruge prvenstveno šire pozitivan duh zajedništva među svim članovima braniteljske populacije iz Domovinskog rata. Protekla godina bila im je naročito uspješna, jer su svojom marljivošću i upornošću uspjeli u namjeri da snime dokumentarni film „Zatočenici Kninskih logora“ kroz koji su protkali svoja svjedočanstva o strahotama proživljenim u logorima. Taj film pobudio je velik interes, te je u kratkom roku prikazan u raznim državnim i društvenim ustanovama, čime je potaknuo snimanje cijelih serijala o logorima po ostalim županijama diljem Hrvatske.
Glasilo „Imotska krajina“
Imotska Krajina je lokalno glasilo Imotske Krajine (Grada Imotskog, te svih šest općina Imotske krajine, koji su ujedno i osnivači glasila). Glasilo je do 2002. godine izlazilo dva puta mjesečno, a od tada je mjesečnik. Među najstarijim su lokalnim novinama u južnoj Hrvatskoj. Prvi broj Imotske krajine objavljen je 1. ožujka 1970. godine. Nakon Hrvatskog proljeća Glasilo je prestalo izlaziti od veljače 1972. do siječnja 1973, kada je postao prestižni lokalni list s nakladom od 5.500 primjeraka od kojih je više od polovice išlo pretplatom diljem svijeta. Od lipnja 2006. godine list izlazi kao dvobroj dvomjesečno. Do sada je tiskano više od 700 brojeva lista s više od 12.000 stranica, na kojima su objavljene brojne antologijske fotografije života na selu i ognjištima koji su na izdisaju, s ukupno više od stotinu stalnih i povremenih suradnika iz zemlje i svijeta. Suvremena se povijest Imotskog i cijelog zabiokovlja neće moći pisati bez konzultiranja brojnih vrijednih članaka, studija i osvrta objavljenih u tom listu. Glasilo „Imotska krajina“ pokrenulo je i knjižnicu Ta Imota u kojoj su do sada objavljena 33 zavičajna naslova s vrsnim pjesničkim, proznim, publicističkim i humorističkim štivom.
Samostan „SV.Klare“ Split
Samostan sv. Klare u Splitu predstavlja jedno od najsnažnijih duhovnih i kulturnih uporišta hrvatskog naroda na području Splitsko-dalmatinske županije. I same sestre koje žive u Bogu posvećeni život u ovom samostanu u najvećem broju potječu iz ove županije. One su molitvom, žrtvom i posebnim djelima svojih ruku, kao i kulturno-umjetničkim djelovanjem, neprestano povezane sa svojim narodom neraskidivim duhovnim nitima. Kroz duga stoljeća sestre su u svojim samostanima i crkvama koje su gradile, okupile i sačuvale veliko kulturno blago svete umjetnosti. Ta riznica nezaobilazna je u proučavanju hrvatske umjetnosti sve do naših dana. Samostan je ponosan i na bogatu knjižnicu i na vlastitu nakladu pod imenom Simposion, koja godinama objavljuje djela kršćanske mistike, duhovne književnosti i djela koja govore o redovničkom životu s povijesnog gledišta. U svojem svakodnevnom predanju svetom pozivu, one pletu sveti vez između Zemlje i neba i krpaju ovo krhko jedro duhovnosti, kojeg oluje protivština neprestano narušavaju i htjele bi ga razderati.
Udruga „Sanus“ Split
Udruga roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti „SANUS“ Split osnovana je 1990. godine. Misija udruge je zaštita, poticanje i iznalaženje načina i mogućnosti u liječenju oboljele djece od malignih bolesti, pružanje pomoći u organiziranju liječenja i rehabilitaciji oboljele djece, organiziranje dobrovoljnih akcija radi prikupljanja financijskih sredstava u svrhu liječenje, održavanje edukativnih seminara za podrške obiteljima te kompletno borba za što uspješnija liječenja i zaštitu oboljele djece i njihovih obitelji. Kroz 19- godišnje djelovanje udruga je ostvarila mnogobrojne projekte i programe, a za istaći su:1993. godine realiziran je stacionar za smještaj roditelja koji dolaze na liječenje s djecom izvan Splita, Savjetovalište za obitelji djece oboljele od karcinoma – edukativni rad s roditeljima i djecom, Uređivanje odjela dječje hematologije u KBC Split, Osnivanje istih udruga kroz Hrvatsku, Organiziranje međunarodnog kongresa udruga i ustanova koje se bave istom problematikom, Nosioci su dvaju projekata: „Kamp ljubavi“ i „Zajedno“, koji su prihvaćeni od Vlade RH, te uvršteni u Nacionalnu strategiju za rehabilitaciju oboljele i liječene djece. Udruga broji preko 300 počasnih članova koji su ugledni akademici, estradni umjetnici, pisci, liječnici i dr. Oni su potpora udruge te tijelo koje pomaže pri realizaciji mnogih programa i projekata.
Nagrade i Povelje Splitsko-dalmatinske županije za 2009.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su:
mnsg. Anti Juriću, nadbiskupu u miru. Velika uloga nadbiskupa Jurića je u duhovno-pastoralnoj brizi za Nadbiskupiju, graditeljskim pothvatima u izgradnji novih crkava i pastoralnih centara, obnove sjemeništa i gimnazije, izgradnji redovničkih samostana, dječjih vrtića i domova umirovljenika. Najveća zasluga nadbiskupa Jurića zasigurno je dolazak Pape Ivana Pavla II u Split.;
prof. Dušku Kečkemetu. Za hrvatsku kulturu, a posebno za grad Split, otok Brač i Dalmaciju, prof. Kečkemet znanstvenik iznimnog i nezaobilaznog značaja. Ukupna biografija prof. Kečkemeta iznosi 50 knjiga, 150 znanstvenih i oko 1000 popularno-znanstvenih radova, enciklopedijskih natpisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba. Kruna njegova rada je upravo tiskana monografija o kiparu Ivanu Rendiću,
Edi Pezziju, Kroz dugogodišnji rad profilirao se kao kroničar i komentator ne samo velikih športskih događanja, već je pratio i rad takozvanih „malih klubova“, amatera koji često ostaju iza glavne scene.
POJEDINAČNE NAGRADE dodijeljene su: Borisu Buriću-Geni za doprinos na području promicanja i očuvanja hrvatske kulturne baštine i identiteta, Marinku Ćavaru za dugogodišnji i uspješan rad u novinarstvu, dr. fra Josipu Marceliću za izniman doprinos u promicanju moralnih i društvenih vrednota, prof. Tihomiru Radiću za cjelokupan znanstveni rad, te Sanji Župi za doprinos u promicanju obrazovanja mladih.
SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su: Centru borilačkih športova „Pit Bull“ Split za postignite rezultate i promicanje športa, Dječjem zboru „Srdelice“, Split za doprinos u promicanju kulture, Hrvatska gradska glazba Vis za 160 godina djelovanja, Ragbi klubu „Nada“ za 50 godina djelovanja i postignite rezultate na području športa, te Zajednici udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije za doprinos u ostvarivanju prava hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata.
POVELJE su dodijeljene: Dušku Božinoviću članu Crvenog križa Supetar Brač i Marinku Buličiću članu Crvenog križa Trogir. Mr. Milivoju Franiću, za osobite zasluge na području turizma, prof. Ivici Mlivončiću umirovljenom novinaru i dr. Ivanu Prceli hrvatskom povjesničaru za osobite zasluge u publicističkom i znanstveno istraživačkom radu, Dr. Dragi Štambuku, liječniku, povjesničaru i diplomati za osobite zasluge prožimanju triju hrvatskih jezičnih dionica (ča-kaj-što), Humanitarnoj udruzi Ivan Merz, za poseban doprinos stipendiranju učenika i studenata slabijeg imovnog stanja, Klapi Lučica, Split za poseban doprinos amaterskom stvaralaštvu i klapskom pjevanju, Koordinaciji udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije za očuvanje uspomene na poginule hrvatske branitelje i očuvanju digniteta Domovinskog rata, Kuglačkom klubu Marjan iz Splita, za 75 godina uspješnog djelovanja, te Ronilačko-ekološkom klubu HVIDR-a iz Splita, za promicanje ronilačkog športa, ekologije te rehabilitacije hrvatskih ratnih vojnih invalida i branitelja Domovinskog rata.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2008.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su : prof.dr.sc. Josipu Čoriću, Karlu Grencu i prof.dr.sc. Petru Grisogono.
POJEDINAČNE NAGRADE dodijeljene su: Vinku Bajroviću za doprinos na području prosvjete, športa i razvoja školstva, Antunu Sviličiću za dugogodišnji i uspješni pedagoški rad, fra Frani Bilokapiću za izniman doprinos u obnovi vjerskog i kulturnog identiteta Splitsko-dalmatinske županije, Mladenu Vukoviću za bogat publicistički i novinarski rad, te dr. Luki Tomiću za cjelokupan društveni rad i poseban doprinos u aforistici.
SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su: Školi likovnih umjetnosti u Splitu za doprinos u školstvu i likovnoj umjetnosti, Boksačkom klubu „Klis“ za doprinos u području športskog i društvenog života u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Hrvatskoj gradskoj glazbi Stari Grad za 131. godišnjicu djelovanja i doprinosa u glazbenoj kulturi, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Sinj za doprinos u razvoju vatrogastva i Udruzi „Žena ženi prijatelj“ za petnaestogodišnji rad u provođenju humanitarnih akcija pomoći obiteljima, posebice ženama i majkama.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2007.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su: Veljku Rogošiću, Branku Šegoviću te akademiku Petru Šimunoviću.
POJEDINAČNE NAGRADE zavrijedili su: prof. dr. sc. Boris Buklijaš za doprinos razvoju pravnih znanosti, Bosiljka Bulović za doprinos u razvoju i afirmaciji volonterskog rada, Jelena Eranović značajan doprinos za skrb o obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, Jurica Gizdić za izuzetan doprinos u istraživanju povijesti športa, te Ivan Glibota za doprinos u promicanju glazbene kulture i prosvjete.
SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su: Klapi Cambi iz Kaštela za dvadeset godina uspješnog djelovanja i promicanja popularnosti klapske pjesme, Klubu liječenih alkoholičara Split za doprinos u rehabilitaciji i resocijalizaciji bivših alkoholičara, Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, Podružnici Splitsko-dalmatinske županije za rad i skrb o hrvatskim braniteljima i očuvanju spomena na Domovinski rat, Udruzi hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata- Podružnici Splitsko-dalmatinske županije za skrb o braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata i očuvanju spomena na Domovinski rat i Zadružnom savezu Dalmacije za sto godina djelovanja i postignute rezultate u gospodarstvu.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2006.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su: Frani Matošiću, Matku Trebotiću i prof. Davoru Domančiću posmrtno.
POJEDINAČNE NAGRADE dodijeljene su: mr. sc. dr. Jošku Kaliliću za uspješan stručni, organizacijski i humanitarni rad u području zdravstva i socijalne skrbi, akademskom kiparu prof. Kažimiru Hrasti za doprinos u razvoju i afirmaciji kulture i umjetnosti, prof . Milanu Lakošu za značajan doprinos u kulturi, časnoj sestri Servaciji /Anđelki/ Mateljan za humanitaran rad i doprinos u promicanju davalaštva krvi i Mariu Ančiću za izuzetne športske rezultate.
SKUPNA PRIZNANJA dodijeljene su: Udruzi osoba s invaliditetom Split za doprinos u poboljšanju življenja osoba s invaliditetom, Udruzi „Most“ za značajan doprinos u resocijalizaciji društveno ugroženih skupina, Festivalu dalmatinskih klapa Omiš za uspješan dugogodišnji rad na promicanju tradicionalne glazbene kulture i Školskom vjesniku“ časopisu za pedagoška i školska pitanja za promicanje znanosti, prosvjete i kulture.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2005.
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO posmrtno je dodijeljena preminulom predsjedniku splitske Hvidre pukovniku Andriji Bartuliću.
POJEDINAČNE GODIŠNJE NAGRADE zavrijedili su književnik i novinar "Slobodne Dalmacije" Jakša Fiamengo, povjesničar prof. Bože Mimica, don Vjekoslav Pavlinović, akademik Mirko Tomasović i dr. fra Luka Tomašević.
SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su Hrvatskoj glazbenoj mladeži iz Splita, HVK-u "Gusar" iz Splita, HKUD-u "Proložac", KUD-u "Jedinstvo" iz Splita, te Osnovnoj školi "Ostrog" iz Kaštel Lukšića.
Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2004. - Prvi put dodijeljene Nagrade Županije
U sklopu proslave Dana županije 14. travnja 1996. u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika po prvi put su dodijeljene Nagrade Županije i to za rezultate postignute u protekloj godini.
Nagradu Županije na području socijalne skrbi, promicanju ideja humanosti i brige o štićenicima Doma umirovljenika su dobile Red sestara Sv. Križa iz Visa.
Dr. Ivo Grabovac, dobio je županijsku nagradu za zasluge u promicanju znanosti.
Mr. Juraju Buzoliću dodijeljena je Nagrada Županije za doprinos u izgradnja telekomunikacijskog sustava na području Županije.
Nagradu Županije za zasluge u promicanju kulture dobio je dr. Kruno Prijatelj, akademik i hrvatski povjesničar.
Goran Ivanišević dobio je županijsku nagradu za rezultate postignute u športu i za promidžbu Županije splitsko-dalmatinske i Republike Hrvatske diljem svijeta.