Splitsko-dalmatinska županija prostorno je najveća županija Hrvatske - ukupne površine 14.106,40 km². Površina kopnenog dijela s površinom otoka je 4.523,64 km² (8% površine Republike Hrvatske), a površina morskog dijela je 9.576,40  km²  (30,8% morske površine RH).  Najveći dio površine zauzima zaobalje (59,88%), dok najmanji udio površine otpada na otoke (19%). 

Geografski je smještena na središnjem dijelu jadranske obale. Proteže se od Vrlike na sjeveru do najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže na jugu, od Marine na zapadu do Vrgorca na istoku.

Splitsko-dalmatinska županija graniči: na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, a na jugu se prostire do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Županija se dijeli u tri geografske podcjeline:

• zaobalje,
• priobalje i
• otoke. 

Zaobalje, u kontinentalnom dijelu županije, ispresijecano je planinama koje se pružaju paralelno s obalom. Kraj je rijetko nastanjen i ekonomski siromašan.
Priobalje čini uski pojas uz more između planinskih lanaca i mora. To je područje visoko urbanizirano i ekonomski razvijenije u odnosu na zaobalje. Otoci su slabo nastanjeni, ekonomski su razvijeniji od zaobalja, međutim zbog različitih prilika imali su trajnu emigraciju stanovnika.
Otočno područje Županije sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću se izdvaja 5 otoka, a to su Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis. Naseljeno je još 6 otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija.

Karta

Zanimljivosti

Najveći otok u Republici Hrvatskoj je Cres površine 405,78 km², a najveći otok u Splitsko-dalmatinskoj županiji je Brač površine 395,57 m².

Najveće jezero Hrvatske je Vransko jezero površine 30,7 km², a Županije Peruča površine 13 km². Sava je najduža rijeka u Hrvatskoj dužine 562 km, a Cetina sa 101 km dužine je najduža rijeka u Županiji.

Najveći vrh Hrvatske je vrh Dinare 1.830 m, a vrh Biokova sa 1.762 m je najveći u vrh u Županiji.