O Županiji » Opći podaci » Gospodarstvo

Gospodarstvo

Gospodarstvo Županije zasigurno je temelj ukupnog razvitka zbog čega je nužno osvrnuti se na osnovne značajke i rezultate poslovanje, te osobito položaj županijskog gospodarstva u trendovima hrvatskog gospodarstva. Dosadašnji gospodarski razvitak Splitsko dalmatinske županije temeljio se na administrativno reguliranom gospodarskom sustavu što znači da se gospodarski razvitak temeljio na principima koji nisu dovoljno uvažavali ekonomske i tržišne kriterije, kao i one o postojanju značajnih prirodnih resursa kao osnove za gospodarski razvitak. U godinama tranzicije došlo je do značajne promjene gospodarske strukture, osobito s rastom udjela trgovine i drugih uslužnih djelatnosti na uštrb industrije koja je nesumnjivo najviše pogođena negativnim učincima tog procesa. Ti procesi su rezultirali u  slijedećoj današnjoj strukturi županijskog gospodarstva:

- u strukturi ukupnih prihoda trgovina sudjeluje s visokih 39,02% (u prethodnoj godini udjel je iznosio 41,28%), a prerađivačka industrija sa 24,73% (u prethodnoj godini udjel je iznosio 25,10%).

- uz kontinuirani rast udjela građevinarstva (s 6,67% u 2001. na 15,18% u 2007. godini) kontinuirani rast udjela ostvaruju i djelatnosti prijevoza te poslovanja nekretninama.

- rezultati gospodarstva kako oni osnovni financijski tako i pokazatelji raspodjele prosječnog broja zaposlenih, broja gospodarskih subjekata i vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na veliku razliku u poslovanju odnosno razvoju područja Županije. Naime, gradovi sudjeluju s preko 90% kako u ukupnim prihodima tako i u ostalim pokazateljima financijskih rezultata poslovanja gospodarskih subjekata. U gradovima Trogiru, Kaštelima, Solinu i Splitu se realizira preko 80% ukupnog prihoda i u njima je zaposleno oko 75% ukupnog broja  zaposlenih u Županiji.

- u strukturi ukupnih prihoda gospodarstvo priobalja sudjeluje s oko 90%, gospodarstvo otoka s  3,36%, a onog u zaobalju s 6,9%. Razmatrajući izdvojeno gospodarstvo otoka gospodarstvo otoka Brača sudjeluje s preko 50% u ukupnim prihodima otočnog gospodarstva, a otoka Hvara s približno 30%.

- broj poduzetnika bilježi stalni rast i to poglavito onih malih tako da je od ukupnog broja poduzetnika (9.925) njih 32 je svrstano u velike, 119 u srednje velike te 9.074 u male poduzetnike. Ovaj broj poduzetnika pratio je i rast broja zaposlenih.

 

Uloga gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u gospodarstvu Hrvatske je vidljiva iz slijedećih pokazatelja:

 

- udjel broja poduzetnika Županije u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske bilježi kontinuirani rast te je u dosegao razinu od 11,04%, a u broju zaposlenih koji od 2001. godine ostvaruje rast tako da  danas udjel iznosio 8,48% uz istovremeni udjel od 13,23% u broju nezaposlenih. Udjel u ukupnim prihodima je 7,14%, a u ukupnim rashodima 7,30%.

Službeni statistički podaci kretanja BDP-a na razini županija su objavljeni za 2006. godinu, dok su za razinu RH obrađeni  i za 2008. godinu temeljm kojih se može procjenjivati vrijednos na razini županija s obzirom na njihovo učešće u prosjeku BDP-a Hrvatske. U 2006. godini BDP županije iznosio je 21,3 milijardi kuna (2,91 milijarde EUR-a), što je bilo 8,5% od BDP RH. Temeljem pozitivnih kretanja u gospodarstvu Županije može se procjeniti da je  BDP županije u 2008. godini iznosio minimalno 22 milijardi kuna (3,3 milijardu EUR-a), odnosno da je BDP po stanovniku ~ 7.000 EUR-a.

Turizam

Splitsko-dalmatinsku županija u 2008. godini je ukupno posjetilo 1.728.647 turista, što je za 1,8% više nego u istom razdoblju prošle godine (domaćih turista bilo je u odnosu na prošlu godinemanje za 4,7% a stranih više za 2,8%).
U 2008. godini ostvaren je broj noćenja od 9.298.392 (882.193 domaćih ili 9,5% i 8.416.199 stranih ili 90,5%), a što je za 1,6% više nego u 2007. godini (od toga domaćih manje za 10,4%, a stranih za 3,1% više).

Turisti Splitsko-dalmatinske županije učestvovali su u ukupnim dolascima turista u Republici Hrvatskoj s 15,51% od toga domaći turisti s 12,17%, a strani turisti s 16,04%, a u ukupno ostvarenim noćenjima s 16,33% od toga domaćih 13,85% a stranih 16,65%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Češke (17,53%), Njemačke (11,76%), Poljske (10,01%), Slovačke (8,12%), Slovenije (6,26%), Italije (5,13%), Mađarske (4,89%), Francuske (4,23%) i  Velike Britanije (2,90%) što ukupno čini 70,82% noćenja stranih turista.
Najveći broj noćenja u ukupnom turističkom prometu Splitsko-dalmatinske županije kao i prošle godine ostvaren je u općini Podgora (9,53%), unutar koje djeluju mjesne turističke zajednice, Igrane i Živogošća te u Gradu Makarskoj (7,95%), u Baškoj Vodi (7,29%), Gradac (6,82%), Tučepi i Seget (po 6,21%), i Gradu Hvaru (5,25%) od ukupnog županijskog prometa.
Područje Županije raspolaže sa 138,6 tisuća ležajeva, što u ukupnim smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske predstavlja udio od 15%. Gledano po vrstama smještaja, Župnija s gotovo 91 tisuću ležajeva u privatnom smještaju ostvaruje najveći udio u ukupnim kapacitetima RH upravo u ovoj vrsti smještaja (raspolaže s preko 26% ukupnih kapaciteta RH u privatnom smještaju).

Osim privatnog smještaja koji ima najveći udio u ukupnim smještajnim kapacitetima regije i to 65%, značajne udjele ostvaruju hoteli i njima slični objekti sa 17% te kampovi s udjelom od 9%. Luke nautičkog turizma ostvaruju udjel od 4%, a ostali smještajni kapaciteti ostvaruju udjel od 5%.

Promatrano strukturno na području regije, najveća koncentracija hotela, kampova i privatnog smještaja prisutna je na području Makarske rivijere i zaleđa, gdje se nalazi gotovo 40% ukupnih županijskih hotelskih kapaciteta, te preko 40% ukupnih kapaciteta kampova i privatnog smještaja.

Poljoprivreda

Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije, kao dio mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske, izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti. Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima, otočnim, priobalnim i zagorskim, koji kao takvi odražavaju i svoje posebnosti u raznovrsnosti poljoprivrednih proizvoda.

Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 237.288 ha, a oranice, voćnjaci, vinogradi i livade zauzimaju 36.599 ha. Struktura korištenja poljoprivrednih površina je takva da obradive površine, u ukupnim poljoprivrednim površinama čine svega 15,2 %. Osnovna značajka zemljišnog posjeda je vrlo visoka usitnjenost, do te mjere da je usitnjenost jedna od temeljnih zapreka racionalnom iskorištenju proizvodnih potencijala. U privatnom je vlasništvu gotovo u cijelosti obradivo zemljište (više od 95%) i stočni fond. Sukladno vlasničkoj strukturi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo predstavlja osnovni čimbenik poljoprivredne proizvodnje i njenog razvitka. Obiteljska gospodarstva s posjedom manjim od 1 ha čine oko 50% ukupnog broja gospodarstava.

Veliki morski akvatorij (9.576,40 km2), kao i već izgrađeni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu čine ovu djelatnost posebno značajnom za mogući gospodarski razvitak Županije. Pored vinogradarstva i maslinarstva, ribarstvo je bilo treća značajna grana održanja života na našim otocima. Ribarstvo uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti. Na ribolov se izravno naslanja prerada ribe te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice za proizvodnju mreža, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala te i aktivnosti u prometu kao što su specijalizirani transporti, sabirni i otpremni centri.

Premda potencijalno važan sektor u proizvodnji hrane, županijsko ribarsko gospodarstvo malo participira u ukupnom društvenom proizvodu (0,38%).

Dosadašnji razvoj morskog ribarstva usmjeravao se pretežito na ulov plave ribe (preko 70% ukupnog ulova), koja služi kao sirovina za preradu u riblje konzerve. Novija djelatnost u morskom ribarstvu je uzgoj ribe i drugih morskih organizama (marikultura), opet s nizom pratećih aktivnosti koje ova djelatnost veže na sebe. S ribolovom predstavlja zaokruženu cjelinu u programima proizvodnje hrane iz mora, s tom razlikom što njena ekspanzija nije uvjetovana ograničenošću živih prirodnih bogatstava (prelov) nego prvenstveno prostornim, ekonomskim, a napose tržišnim uvjetima. Splitsko-dalmatinska županija ima nesumnjivo izrazite komparativne prednosti za široki razvoj marikulture.

Marikulturna proizvodnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji danas je relativno skromnog obima (pretežito mala obiteljska poduzeća pojedinačnih kapaciteta 20 do 50 tona godišnje), a daljnji razvitak u postojećim uvjetima investiranja i privređivanja krajnje upitan. Ovome je mnogo razloga, a kao najznačajniji su zasigurno pad standarda stanovništva, te pad cijena na europskom tržištu što je uz zaštitne carinske barijere, ovu izvozno orijentiranu proizvodnju dovelo u situaciju da nije konkurentna u odnosu na proizvodnju članica EU.

Vanjsko - trgovinska razmjena

U 2008. godini ostvaren je u Županiji izvoz od 1.143,8 milijuna USD (u 2007.. godini 1.032,8 milijuna USD), a uvoz je iznosio 1.726,7 milijuna USD (u 2007. godini 1.504,6,9 milijuna USD, odnosno ostvaren je koeficijent pokrivenost uvoza izvozom od 0,66. S obzirom da je uvoz znatno veći od izvoza dostignut je upozoravajući negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene od 582,9 milijuna USD što je za 23,5% više nego u 2007. godini kada je iznosio 471,8 milijuna USD.

Županije ostvaruje veći udjel u izvozu (8,11%) nego u uvozu (5,62%) Republike Hrvatske, i to poglavito zbog utjecaja strukture njene prerađivačke industrije (brodogradnja i proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda – cement) na ukupni izvoz gospodarstva Županije.

 

Pomorski promet

Morsko brodarstvo, luke i lučko gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, do 1990. godine predstavljalo je vrlo važan čimbenik gospodarskog razvitka cijele Županije pa i Republike Hrvatske. Uslijed promijenjene geopolitičke situacije, rata procesa tranzicije, došlo je do znatne recesije ove značajne gospodarske grane. Oživljavanjem gospodarskih aktivnosti rezultiralo je kontinuiranim porastom prometa brodova, putnika i tereta.

U prometu brodova unutarnji promet sudjeluje s 97,3%, u teretnom prometu unutarnji promet je u 2008. godini sudjelovao s 50,5%, a u prometu putnika unutarnji promet je sudjelovao s 93,3%. Luka Split s 30,87% udjela u prometu brodova ostvarila je pad u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%. U prometu tereta Luka Split sudjeluje s 82,93%, te je u 2008. godini ostvarila kao i prometu putnika smanjnje prometa tereta za 3,5%, a u ukupnom prometu putnika ona sudjeluje s 45,82%. U odnosu na 2007. godinu luka Split je ostvarila porast broja putnika za 3,2%.

Industrija

Ukupna gospodarska kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2008. godini karakterizira:

 -indeks industrijske proizvodnje za 2008. godinu u odnosu na 2007. godinu veći je za 3,5%.

- u području rudarstva u našoj Županiji zastupljen je odjeljak vađenja ostalih ruda i kamena koji je ostavario manju proizvodnju od prošlogodišnje za 4,8% uz udio od 12,51% u ukupnoj industrijskoj proizvodnji.

 - u području prerađivačke industrije zabilježeno je smanjenje proizvodnje za 0,4%;  a njen udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji iznosio je  58,74%.

- u području opskrbe električnom energijom, plinom i vodom bilježimo rast od 15,4% uz udio od 28,75%.

 - zalihe gotovih proizvoda u industriji veće su u prosincu 2008. g. za 1,5% u odnosu na isti mjesec 2007. godine.

- proizvodnost rada u industriji u prosincu 2008. godini je bila veća je za 6,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

S učešćem u ukupnoj industriji 2008. godine prednjače slijedeće grane: opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom s 28,75%, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda sa 16,23%, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava sa 12,97% i proizvodnja hrane i pića s 12,17%.

Udjel prerađivačke industrije u 2008. godini u ukupnoj industriji iznosi 58,74%, a udjel opskrbom električnom energijom, plinom i vodom 28,75%, a udjel rudarstva i vađenja ruda 12,51%.

Zaposlenost i plaće

Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje  trend povećanja broja zaposlenih, te su i međugodišnje kvartalne stope rasta broja zaposlenih u konstantnom porastu. Tako je broj zaposlenih u prosincu 2008. veći od istog mjeseca 2007. godine za 2,75%.

Od statističkih izvora koji se mogu pratiti u kraćim razdobljima najpotpuniji su podaci mirovinskog osiguranja prema kojima krajem 2008. godine je u Županiji bila zaposlena 155.277 osoba, a broj korisnika mirovine bio je 108.653 što daje odnos osigurani/korisnik oko 1.43.

U skladu s općim tendencijama razvitka gospodarstva mijenjala se struktura zaposlenosti po djelatnostima. Usprkos smanjenju aktivnosti u odnosu na predratnu razinu industrija i dalje uz trgovinu ostaje glavni poslodavac u Županiji.

Žene čine 45,03 % zaposlenih osoba u Županiji, pri čemu se pojedine djelatnosti razlikuju, pa su tako ribarstvo, rudarstvo, energetika i građevinarstvo ekstremni primjeri s 80 do 90 %, muškaraca, ali i u najvećoj djelatnosti prerađivačkoj industriji muškarci čine preko 70% zaposlenih. Nasuprot tome izrazito su feminizirani zdravstvo s 81,06 %, a za njim s malim zaostatkom obrazovanje i financijsko posredovanje.

Prosječne neto plaće zaposlenih u gospodarstvu za 2008. godinu su porasle za 4,6% u odnosu na 2007. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.139 kuna, pri čemu se prosjek po pojedinim djelatnostima kretao od 3.690 kn u ribarstvu do 7.086 kuna u djelatnosti financijskog posredovanja.
Gospodarstvo Županije zasigurno je temelj ukupnog razvitka zbog čega je nužno osvrnuti se na osnovne značajke i rezultate poslovanje, te osobito položaj županijskog gospodarstva u trendovima hrvatskog gospodarstva. Dosadašnji gospodarski razvitak Splitsko dalmatinske županije temeljio se na administrativno reguliranom gospodarskom sustavu što znači da se gospodarski razvitak temeljio na principima koji nisu dovoljno uvažavali ekonomske i tržišne kriterije, kao i one o postojanju značajnih prirodnih resursa kao osnove za gospodarski razvitak. U godinama tranzicije došlo je do značajne promjene gospodarske strukture, osobito s rastom udjela trgovine i drugih uslužnih djelatnosti na uštrb industrije koja je nesumnjivo najviše pogođena negativnim učincima tog procesa. Ti procesi su rezultirali u  slijedećoj današnjoj strukturi županijskog gospodarstva:

- u strukturi ukupnih prihoda trgovina sudjeluje s visokih 39,02% (u prethodnoj godini udjel je iznosio 41,28%), a prerađivačka industrija sa 24,73% (u prethodnoj godini udjel je iznosio 25,10%).

- uz kontinuirani rast udjela građevinarstva (s 6,67% u 2001. na 15,18% u 2007. godini) kontinuirani rast udjela ostvaruju i djelatnosti prijevoza te poslovanja nekretninama.

- rezultati gospodarstva kako oni osnovni financijski tako i pokazatelji raspodjele prosječnog broja zaposlenih, broja gospodarskih subjekata i vanjskotrgovinske razmjene ukazuju na veliku razliku u poslovanju odnosno razvoju područja Županije. Naime, gradovi sudjeluju s preko 90% kako u ukupnim prihodima tako i u ostalim pokazateljima financijskih rezultata poslovanja gospodarskih subjekata. U gradovima Trogiru, Kaštelima, Solinu i Splitu se realizira preko 80% ukupnog prihoda i u njima je zaposleno oko 75% ukupnog broja  zaposlenih u Županiji.

- u strukturi ukupnih prihoda gospodarstvo priobalja sudjeluje s oko 90%, gospodarstvo otoka s  3,36%, a onog u zaobalju s 6,9%. Razmatrajući izdvojeno gospodarstvo otoka gospodarstvo otoka Brača sudjeluje s preko 50% u ukupnim prihodima otočnog gospodarstva, a otoka Hvara s približno 30%.

- broj poduzetnika bilježi stalni rast i to poglavito onih malih tako da je od ukupnog broja poduzetnika (9.925) njih 32 je svrstano u velike, 119 u srednje velike te 9.074 u male poduzetnike. Ovaj broj poduzetnika pratio je i rast broja zaposlenih.

 

Uloga gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u gospodarstvu Hrvatske je vidljiva iz slijedećih pokazatelja:

 

- udjel broja poduzetnika Županije u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske bilježi kontinuirani rast te je u dosegao razinu od 11,04%, a u broju zaposlenih koji od 2001. godine ostvaruje rast tako da  danas udjel iznosio 8,48% uz istovremeni udjel od 13,23% u broju nezaposlenih. Udjel u ukupnim prihodima je 7,14%, a u ukupnim rashodima 7,30%.

Službeni statistički podaci kretanja BDP-a na razini županija su objavljeni za 2006. godinu, dok su za razinu RH obrađeni  i za 2008. godinu temeljm kojih se može procjenjivati vrijednos na razini županija s obzirom na njihovo učešće u prosjeku BDP-a Hrvatske. U 2006. godini BDP županije iznosio je 21,3 milijardi kuna (2,91 milijarde EUR-a), što je bilo 8,5% od BDP RH. Temeljem pozitivnih kretanja u gospodarstvu Županije može se procjeniti da je  BDP županije u 2008. godini iznosio minimalno 22 milijardi kuna (3,3 milijardu EUR-a), odnosno da je BDP po stanovniku ~ 7.000 EUR-a.

Turizam

Splitsko-dalmatinsku županija u 2008. godini je ukupno posjetilo 1.728.647 turista, što je za 1,8% više nego u istom razdoblju prošle godine (domaćih turista bilo je u odnosu na prošlu godinemanje za 4,7% a stranih više za 2,8%).
U 2008. godini ostvaren je broj noćenja od 9.298.392 (882.193 domaćih ili 9,5% i 8.416.199 stranih ili 90,5%), a što je za 1,6% više nego u 2007. godini (od toga domaćih manje za 10,4%, a stranih za 3,1% više).

Turisti Splitsko-dalmatinske županije učestvovali su u ukupnim dolascima turista u Republici Hrvatskoj s 15,51% od toga domaći turisti s 12,17%, a strani turisti s 16,04%, a u ukupno ostvarenim noćenjima s 16,33% od toga domaćih 13,85% a stranih 16,65%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Češke (17,53%), Njemačke (11,76%), Poljske (10,01%), Slovačke (8,12%), Slovenije (6,26%), Italije (5,13%), Mađarske (4,89%), Francuske (4,23%) i  Velike Britanije (2,90%) što ukupno čini 70,82% noćenja stranih turista.
Najveći broj noćenja u ukupnom turističkom prometu Splitsko-dalmatinske županije kao i prošle godine ostvaren je u općini Podgora (9,53%), unutar koje djeluju mjesne turističke zajednice, Igrane i Živogošća te u Gradu Makarskoj (7,95%), u Baškoj Vodi (7,29%), Gradac (6,82%), Tučepi i Seget (po 6,21%), i Gradu Hvaru (5,25%) od ukupnog županijskog prometa.
Područje Županije raspolaže sa 138,6 tisuća ležajeva, što u ukupnim smještajnim kapacitetima Republike Hrvatske predstavlja udio od 15%. Gledano po vrstama smještaja, Župnija s gotovo 91 tisuću ležajeva u privatnom smještaju ostvaruje najveći udio u ukupnim kapacitetima RH upravo u ovoj vrsti smještaja (raspolaže s preko 26% ukupnih kapaciteta RH u privatnom smještaju).

Osim privatnog smještaja koji ima najveći udio u ukupnim smještajnim kapacitetima regije i to 65%, značajne udjele ostvaruju hoteli i njima slični objekti sa 17% te kampovi s udjelom od 9%. Luke nautičkog turizma ostvaruju udjel od 4%, a ostali smještajni kapaciteti ostvaruju udjel od 5%.

Promatrano strukturno na području regije, najveća koncentracija hotela, kampova i privatnog smještaja prisutna je na području Makarske rivijere i zaleđa, gdje se nalazi gotovo 40% ukupnih županijskih hotelskih kapaciteta, te preko 40% ukupnih kapaciteta kampova i privatnog smještaja.

Poljoprivreda

Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije, kao dio mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske, izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti. Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima, otočnim, priobalnim i zagorskim, koji kao takvi odražavaju i svoje posebnosti u raznovrsnosti poljoprivrednih proizvoda.

Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 237.288 ha, a oranice, voćnjaci, vinogradi i livade zauzimaju 36.599 ha. Struktura korištenja poljoprivrednih površina je takva da obradive površine, u ukupnim poljoprivrednim površinama čine svega 15,2 %. Osnovna značajka zemljišnog posjeda je vrlo visoka usitnjenost, do te mjere da je usitnjenost jedna od temeljnih zapreka racionalnom iskorištenju proizvodnih potencijala. U privatnom je vlasništvu gotovo u cijelosti obradivo zemljište (više od 95%) i stočni fond. Sukladno vlasničkoj strukturi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo predstavlja osnovni čimbenik poljoprivredne proizvodnje i njenog razvitka. Obiteljska gospodarstva s posjedom manjim od 1 ha čine oko 50% ukupnog broja gospodarstava.

Veliki morski akvatorij (9.576,40 km2), kao i već izgrađeni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu čine ovu djelatnost posebno značajnom za mogući gospodarski razvitak Županije. Pored vinogradarstva i maslinarstva, ribarstvo je bilo treća značajna grana održanja života na našim otocima. Ribarstvo uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti. Na ribolov se izravno naslanja prerada ribe te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice za proizvodnju mreža, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala te i aktivnosti u prometu kao što su specijalizirani transporti, sabirni i otpremni centri.

Premda potencijalno važan sektor u proizvodnji hrane, županijsko ribarsko gospodarstvo malo participira u ukupnom društvenom proizvodu (0,38%).

Dosadašnji razvoj morskog ribarstva usmjeravao se pretežito na ulov plave ribe (preko 70% ukupnog ulova), koja služi kao sirovina za preradu u riblje konzerve. Novija djelatnost u morskom ribarstvu je uzgoj ribe i drugih morskih organizama (marikultura), opet s nizom pratećih aktivnosti koje ova djelatnost veže na sebe. S ribolovom predstavlja zaokruženu cjelinu u programima proizvodnje hrane iz mora, s tom razlikom što njena ekspanzija nije uvjetovana ograničenošću živih prirodnih bogatstava (prelov) nego prvenstveno prostornim, ekonomskim, a napose tržišnim uvjetima. Splitsko-dalmatinska županija ima nesumnjivo izrazite komparativne prednosti za široki razvoj marikulture.

Marikulturna proizvodnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji danas je relativno skromnog obima (pretežito mala obiteljska poduzeća pojedinačnih kapaciteta 20 do 50 tona godišnje), a daljnji razvitak u postojećim uvjetima investiranja i privređivanja krajnje upitan. Ovome je mnogo razloga, a kao najznačajniji su zasigurno pad standarda stanovništva, te pad cijena na europskom tržištu što je uz zaštitne carinske barijere, ovu izvozno orijentiranu proizvodnju dovelo u situaciju da nije konkurentna u odnosu na proizvodnju članica EU.

Vanjsko - trgovinska razmjena

U 2008. godini ostvaren je u Županiji izvoz od 1.143,8 milijuna USD (u 2007.. godini 1.032,8 milijuna USD), a uvoz je iznosio 1.726,7 milijuna USD (u 2007. godini 1.504,6,9 milijuna USD, odnosno ostvaren je koeficijent pokrivenost uvoza izvozom od 0,66. S obzirom da je uvoz znatno veći od izvoza dostignut je upozoravajući negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene od 582,9 milijuna USD što je za 23,5% više nego u 2007. godini kada je iznosio 471,8 milijuna USD.

Županije ostvaruje veći udjel u izvozu (8,11%) nego u uvozu (5,62%) Republike Hrvatske, i to poglavito zbog utjecaja strukture njene prerađivačke industrije (brodogradnja i proizvodnja ostalih nemetalnih proizvoda – cement) na ukupni izvoz gospodarstva Županije.

 

Pomorski promet

Morsko brodarstvo, luke i lučko gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, do 1990. godine predstavljalo je vrlo važan čimbenik gospodarskog razvitka cijele Županije pa i Republike Hrvatske. Uslijed promijenjene geopolitičke situacije, rata procesa tranzicije, došlo je do znatne recesije ove značajne gospodarske grane. Oživljavanjem gospodarskih aktivnosti rezultiralo je kontinuiranim porastom prometa brodova, putnika i tereta.

U prometu brodova unutarnji promet sudjeluje s 97,3%, u teretnom prometu unutarnji promet je u 2008. godini sudjelovao s 50,5%, a u prometu putnika unutarnji promet je sudjelovao s 93,3%. Luka Split s 30,87% udjela u prometu brodova ostvarila je pad u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%. U prometu tereta Luka Split sudjeluje s 82,93%, te je u 2008. godini ostvarila kao i prometu putnika smanjnje prometa tereta za 3,5%, a u ukupnom prometu putnika ona sudjeluje s 45,82%. U odnosu na 2007. godinu luka Split je ostvarila porast broja putnika za 3,2%.

Industrija

Ukupna gospodarska kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2008. godini karakterizira:

 -indeks industrijske proizvodnje za 2008. godinu u odnosu na 2007. godinu veći je za 3,5%.

- u području rudarstva u našoj Županiji zastupljen je odjeljak vađenja ostalih ruda i kamena koji je ostavario manju proizvodnju od prošlogodišnje za 4,8% uz udio od 12,51% u ukupnoj industrijskoj proizvodnji.

 - u području prerađivačke industrije zabilježeno je smanjenje proizvodnje za 0,4%;  a njen udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji iznosio je  58,74%.

- u području opskrbe električnom energijom, plinom i vodom bilježimo rast od 15,4% uz udio od 28,75%.

 - zalihe gotovih proizvoda u industriji veće su u prosincu 2008. g. za 1,5% u odnosu na isti mjesec 2007. godine.

- proizvodnost rada u industriji u prosincu 2008. godini je bila veća je za 6,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

S učešćem u ukupnoj industriji 2008. godine prednjače slijedeće grane: opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom s 28,75%, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda sa 16,23%, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava sa 12,97% i proizvodnja hrane i pića s 12,17%.

Udjel prerađivačke industrije u 2008. godini u ukupnoj industriji iznosi 58,74%, a udjel opskrbom električnom energijom, plinom i vodom 28,75%, a udjel rudarstva i vađenja ruda 12,51%.

Zaposlenost i plaće

Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje  trend povećanja broja zaposlenih, te su i međugodišnje kvartalne stope rasta broja zaposlenih u konstantnom porastu. Tako je broj zaposlenih u prosincu 2008. veći od istog mjeseca 2007. godine za 2,75%.

Od statističkih izvora koji se mogu pratiti u kraćim razdobljima najpotpuniji su podaci mirovinskog osiguranja prema kojima krajem 2008. godine je u Županiji bila zaposlena 155.277 osoba, a broj korisnika mirovine bio je 108.653 što daje odnos osigurani/korisnik oko 1.43.

U skladu s općim tendencijama razvitka gospodarstva mijenjala se struktura zaposlenosti po djelatnostima. Usprkos smanjenju aktivnosti u odnosu na predratnu razinu industrija i dalje uz trgovinu ostaje glavni poslodavac u Županiji.

Žene čine 45,03 % zaposlenih osoba u Županiji, pri čemu se pojedine djelatnosti razlikuju, pa su tako ribarstvo, rudarstvo, energetika i građevinarstvo ekstremni primjeri s 80 do 90 %, muškaraca, ali i u najvećoj djelatnosti prerađivačkoj industriji muškarci čine preko 70% zaposlenih. Nasuprot tome izrazito su feminizirani zdravstvo s 81,06 %, a za njim s malim zaostatkom obrazovanje i financijsko posredovanje.

Prosječne neto plaće zaposlenih u gospodarstvu za 2008. godinu su porasle za 4,6% u odnosu na 2007. godinu. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.139 kuna, pri čemu se prosjek po pojedinim djelatnostima kretao od 3.690 kn u ribarstvu do 7.086 kuna u djelatnosti financijskog posredovanja.
ispis