Splitsko dalmatinska županija

Tijekom 2001. obavljen je popis stanovništva Republike Hrvatske. Popis je napravljen prema novoutvrđenim administrativno-teritorijalnim jedinicama i osnovni je službeni izvor demografske statistike i analize. Popis stanovništva napravljen je prema međunarodnim preporukama u razdoblju od 10 godina, kod nas je popisivano temeljem Zakona o Popisu stanovništva, kućanstva i stanova 2001.(NN 64/2000.) i Zakona o izmjenama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstva (NN 22/2001.). Popis je dao odgovore na trenutno stanje stanovništva objavljivanjem demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka, posebice u odnosu na moguće promjene broja i strukture stanovnika tijekom desetogodišnjeg razdoblja, moguće promjene uzrokovane Domovinskim ratom (migracije, ratni gubici).

Ukupan broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije je u razdoblju 1991.-2001. opao sa 474.019 na 463.676, u odnosu prema površini županije od 4.523,64 km² indeks ukupne gustoća je 102,50 odnosno pad ukupna gustoće za 0,97 indeksna poena.

Analizirajući popisne podatke po prostornim cjelinama uočava se izrazita depopulacija stanovništva otoka Visa (od 4.361 na 3.637), dok pučanstvo ostalih otoka u Županiji nije u desetogodišnjem razdoblju doživjelo značajnije brojčane promjene. Zapaža se manji porast stanovništva splitske konurbacije, uz značajniji rast broja stanovnika gradova susjeda grada Splita (Solin od 15.410 na 19.011, Kaštela sa 29.168 na 34.103). Makarska cjelina bilježi relativni porast (od 23.121 na 26.950). Stanovništvo Vrgoračke prostorne cjeline stagnira, Imotsko i Sinjsko područje doživljava brojčani značajan pad, uz zadržavanje približno istog broja građana grada Sinja (25.373) i Imotskog (10.213).

(smanjenje broja stanovnika za 2,18% u odnosu na popis iz 1991. godine), prema popisu iz 2001. godine, što čini 10,68% stanovništva Hrvatske, od kojih je oko 18% zaposleno. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine radni kontingent iznosio je ukupno 296.386 osoba, odnosno čini 63,9% ukupnog stanovništva, a što je na razini prosjeka Hrvatske. Pokazatelji o obrazovanosti odnosno stupnju školske spreme, govore da su proizvodne mogućnosti s obzirom na kvalitetu ljudskog rada znatno povećane. Povoljnija struktura i kretanje od prosjeka Hrvatske dijelom je posljedica razlike u dobnoj strukturi stanovništva, budući da su u stanovništvu Županije manje od prosjeka zastupljene starije dobne skupine od kojih je veća učestalost nepismenosti i niske školske spreme.

Tijekom 2001. obavljen je popis stanovništva Republike Hrvatske. Popis je napravljen prema novoutvrđenim administrativno-teritorijalnim jedinicama i osnovni je službeni izvor demografske statistike i analize. Popis stanovništva napravljen je prema međunarodnim preporukama u razdoblju od 10 godina, kod nas je popisivano temeljem Zakona o Popisu stanovništva, kućanstva i stanova 2001.(NN 64/2000.) i Zakona o izmjenama Zakona o Popisu stanovništva, kućanstva (NN 22/2001.). Popis je dao odgovore na trenutno stanje stanovništva objavljivanjem demografskih, ekonomskih, obrazovnih i socijalnih podataka, posebice u odnosu na moguće promjene broja i strukture stanovnika tijekom desetogodišnjeg razdoblja, moguće promjene uzrokovane Domovinskim ratom (migracije, ratni gubici).

Ukupan broj stanovnika Splitsko-dalmatinske županije je u razdoblju 1991.-2001. opao sa 474.019 na 463.676, u odnosu prema površini županije od 4.523,64 km² indeks ukupne gustoća je 102,50 odnosno pad ukupna gustoće za 0,97 indeksna poena.

Analizirajući popisne podatke po prostornim cjelinama uočava se izrazita depopulacija stanovništva otoka Visa (od 4.361 na 3.637), dok pučanstvo ostalih otoka u Županiji nije u desetogodišnjem razdoblju doživjelo značajnije brojčane promjene. Zapaža se manji porast stanovništva splitske konurbacije, uz značajniji rast broja stanovnika gradova susjeda grada Splita (Solin od 15.410 na 19.011, Kaštela sa 29.168 na 34.103). Makarska cjelina bilježi relativni porast (od 23.121 na 26.950). Stanovništvo Vrgoračke prostorne cjeline stagnira, Imotsko i Sinjsko područje doživljava brojčani značajan pad, uz zadržavanje približno istog broja građana grada Sinja (25.373) i Imotskog (10.213).

(smanjenje broja stanovnika za 2,18% u odnosu na popis iz 1991. godine), prema popisu iz 2001. godine, što čini 10,68% stanovništva Hrvatske, od kojih je oko 18% zaposleno. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine radni kontingent iznosio je ukupno 296.386 osoba, odnosno čini 63,9% ukupnog stanovništva, a što je na razini prosjeka Hrvatske. Pokazatelji o obrazovanosti odnosno stupnju školske spreme, govore da su proizvodne mogućnosti s obzirom na kvalitetu ljudskog rada znatno povećane. Povoljnija struktura i kretanje od prosjeka Hrvatske dijelom je posljedica razlike u dobnoj strukturi stanovništva, budući da su u stanovništvu Županije manje od prosjeka zastupljene starije dobne skupine od kojih je veća učestalost nepismenosti i niske školske spreme.