Splitsko dalmatinska županija

Odsjek za industriju, energetiku, promet i veze:

• prati i analizira stanje gospodarstva Županije


• predlaže mjere razvoja i sustavnog unapređivanja gospodarstva Županije


• te pruža konzalting usluge poduzetnicima iz svog djelokruga


• surađuje s različitim institucijama i centrima koji se bave područnim razvojem


• organizira izradu gospodarskih razvojnih programa, a osobito gospodarskih djelatnosti od strateškog značaja za Županiju (brodogradnja, pomorstvo, …)


• vrši promidžbu gospodarskog potencijala Županije u zemlji i inozemstvu, te pruža konzalting usluge ulagačima (domaćim i stranim)


• prati i potiče programe restrukturiranja gospodarskih subjekata (poglavito brodogradnje)


• potiče razvoj novih tehnologija i proizvoda na znanju utemeljenih


• potiče suradnju znanosti i gospodarstva


• sustavno provodi program Strategije energetskog razvitka županije


• sudjeluje u organiziranju javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu


• organizacija županijskog linijskog prijevoza autobusom u cestovnom prometu na području Županije


• izrađuje i realizira programe za korištenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
• za potrebe Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine priprema izvješća o stanju i kretanjima u malom i srednjem poduzetništvu te o postignutim rezultatima po Programima poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Gospodarska kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj, u proteklom petogdišnjem razdoblju karakterizirali su pozitivni elementi oživljavanja građevinske djelatnosti, turističkog prometa i drugih djelatnosti s razlikom prerađivačke industrije koja je na razini Županije ostvarila manji obujam proizvodnje (indeks u 2007. je iznosio 88,5, a u prethodnoj godini 105,1). Nepovoljan element gospodarskih kretanja i dalje je visoka stopa nezaposlenosti u Županiji, te nepokrivenost uvoza izvozom.

 

Udjel broja poduzetnika Županije u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske bilježi kontinuirani rast te je u 2007. godini iznosio 11,04%, a u broju zaposlenih koji od 2001. godine ostvaruje rast tako da je u 2007. godini udjel iznosio 8,48% uz istovremeni udjel od 13,23% u broju nezaposlenih. Udjel u ukupnim prihodima je 7,14%, a u ukupnim rashodima 7,30%. Zabrinjavajući podatak je i dalje visok udjel u gubitku nakon oporezivanja (i do 23,82%, u 2007. 14,21%).

U odnosu na konsolidirane financijske rezultate poslovanja poduzetnika RH koji već sedmu godinu za redom imaju pozitivan rezultat, rezultati poduzetnika s područja Županije nemaju taj kontinuitet već je nakon pozitivnog rezultata u 2005. godini u iznosu od 94 milijuna kuna u 2006. godini ostvaren negativan rezultat i to  u iznosu od 152 milijuna kuna, te ponovno u 2007. godini pozitivno poslovanje u iznosu od 800 milijuna kuna.

U ukupnom prihodu ostvaren je raste po stopi od 13,3% i iznosi 46.810 milijuna kuna, a ukupni rashodi istovremeno su ostvarili rastu po stopi od 10,8% i iznose 45.548 milijuna kuna, što pokazuje da su ukupni prihodi apsolutno veći za 1.262 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi u odnosu na ukupne prihode manji u postotku za 2,7%. Ovakvo kretanje ukupnih prihoda i ukupnih rashoda odredile su dinamiku i razinu ostvarene dobiti i gubitka. Dobit gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u 2007. godini iznosi 2.481 milijuna kuna i veća je za 49,5% nego u prethodnoj godini. Gubitak od 1.681 milijun kuna bio je manji za 8,3%, tako da je konsolidirani financijski rezultat pozitivan i iznosi 800 milijuna kuna dok je u 2006. godini bio negativan i iznosio je 173 milijuna kuna.

 

Nepovoljan element gospodarskih kretanja i dalje je visoka stopa nezaposlenosti u Županiji, te nepokrivenost uvoza izvozom (izvoz 1.032 milijuna USD/uvoz 1.505 milijuna USD).  Povećanje izvoza za 33,8% uz istovremeno povećanje uvoza za 23,1% rezultiralo je povećanim koeficijentom pokrivenost uvoza izvozom na 0,69 (u 2006. godini je iznosio 0,63) te povećanjem negativnog salda vanjskotrgovinske razmjene za 5,52%. Gospodarstvo Županije je u 2007. godini najviše izvoza ostvarilo u Italiju (22,44%), Maltu (16,48%), te u Bermudi (12,15%). U uvozu glavne zemlje partneri gospodarstvu Županije u protekloj godini su bile : Italija  28,66 %; Njemačka 8,32% te Malta 7,74%.

U strukturi ukupnih prihoda trgovina i dalje sudjeluje s visokih 39,02%, a prerađivačka industrija sa 24,73%.Značajno je primjetiti da uz kontinuirani rast udjela građevinarstva (s 6,67% u 2001. na 14,23% u 2006. godini odnosno na 15,18%  u 2007. godini) kontinuirani rast udjela ostvaruju i djelatnosti prijevoza, hotela i restorana te poslovanja nekretninama. Poljoprivreda zajedno s ribarstvom sudjeluje samo s 0,96% što zorno ukazuje na neodgovarajući status ovih djelatnosti, te nužnost novog strategijskog promišljanja i njihovog repozicioniranja poglavito imajući u vidu značajne resurse na području Županije.

Rezultati poslovanja ovako strukturiranog gospodarstva, kako u prošlosti tako i danas, ukazuju na nužnost njegovoga restrukturiranja i to u pravcu djelatnosti koje su ekološki prihvatljive, te manjih i fleksibilnijih prerađivačkih kapaciteta zasnovanih na lokalnoj sirovini.

Industrija:
Industrijska poduzeća predstavljaju bitan čimbenik u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti Županije. Unatoč kontinuiranom rastu industrijske proizvodnje od 1997. godine situacija je u industriji i dalje veoma teška. Naime, nagomilane poteškoće i dubioze iz prethodnog razdoblja i dalje znatno opterećuju ovu gospodarsku djelatnost. Nedostatno investiranje u industriju utjecalo je na zastarjelost opreme, a što je u konačnosti rezultiralo smanjenjem stupanja iskorištenja kapaciteta, padu kvalitete, smanjenju proizvodnosti i ekonomičnosti. Rezultat ovakvog okruženja je gubitak tržišta i to poglavito u slučaju industrije obuće, tekstilne industrije, te kemijske industrije. Iz činjenice da industrija generira preko 60% ukupnih gubitaka gospodarstva Županije  nedvojbeno slijedi i značaj njenog restrukturiranja i revitalizacije na novim na znanju utemeljenim tehnologijama.

Udio industrije u ukupnom prihodu gospodarstva je oko 32%, a u broju zaposlenih oko 35%. Udio prerađivačke industrije u 2007. godini u ukupnoj industriji iznosi 58,7%, udio opskrbom električnom energijom, plinom i vodom 28,8%, a udio rudarstva i vađenja ruda 12,5%. Što se tiče učešća u ukupnoj industriji 2007. godine prednjače slijedeće grane: opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 28,4%, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 16,2%, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 12,9%, vađenje ostalih ruda i kamena 12,5% i proizvodnja hrane i pića 12,2%.
Rastu ukupne industrijske proizvodnje znatnije su doprinijeli slijedeća tri odjeljka prerađivačke industrije, i to zbog značajnijeg udjela u ukupnoj strukturi industrije:

• proizvodnja hrane i pića


• proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (uglavnom cement)


• proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja).

Na porast industrijske proizvodnje značajan utjecaj imao je i razvojni projekt izgradnji prometnica (autocesta Zagreb-Split), budući da je to poticajno djelovalo na pojedine industrijske grane povezane s građevinskim radovima (vađenje ostalih ruda i kamena, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja proizvoda od metala, proizvodnja strojeva i uređaja).

Prerađivačka industrija ostvaruje oko 85% ukupnog izvoza gospodarstva Županije, dok se vrijednost uvoza kreće na razini 40% ukupnog uvoza. Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom je gotovo uvijek iznad 1 što znači da ova industrija ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Najznačajnije izvozne djelatnosti prerađivačke industrije Županije su:

• proizvodnja ostalih prometnih sredstava (brodogradnja) 65,82 %


• proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (cement) 11,65 %.

Brodogradnja u gospodarstvu Županije, predstavlja značajan faktor, a poglavito u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Za razliku od ukupnog gospodarstva koje ostvaruje znatno manji izvoz od uvoza brodogradnja ima veći izvoz od uvoza. Tako je u 2007. godini u ukupnom uvozu gospodarstva Županije brodogradnja sudjelovala sa približno 30,98%, da bi istovremeno u ukupnom izvozu sudjelovala sa znatnih 65,82%.

Cijeneći značaj brodograđevne industrije za gospodarstvo Županije UO za gospodarstvo, razvitak i obnovu aktivno se u suradnji s upravom Brodosplita uključio u program restrukturiranja brodograđevne industrije.

Gospodarske zone - U cilju ravnomjernijeg razvoja Županije i poticanju malog i srednjeg poduzetništva posebna pozornost posvećena je razvoju gospodarskih zona gradova i općina. Temeljem analize realizacije programa kreditiranja nesporno je utvrđeno da je najveći problem poduzetnicima - poslovni prostor. Imajući u vidu ovi činjenic Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije na 61. sjednici održanoj

dana 18. lipnja 2008. godine usvojilo je Program poticanja izgradnje poduzetničkih zona u SDŽ za razdoblje 2008.-2012. godina. Ovim Programom nastavljene su aktivnosti iz prethodnog višegodišnjeg angažiranja na osnivanju i razvijanju gospodarskih-poduzetničkih zona za malo i srednje gospodarstvo.

 Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije stvorene su institucionalne pretpostavke za izgradnju ovih zona te propisani kriteriji koje ove zone moraju ispunjavati, posebice s aspekta zaštite okoliša.

Po broju izgrađenih zona, kao i zona u pripremi, naša županija vodeća je u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući zajedničkim ulaganjima općina i gradova, Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Fonda za regionalni razvoj RH, javnih poduzeća i drugih sudionika postignuti su respektabilni gospodarski učinci - otvoreno je nekoliko desetina proizvodnih, skladišno-prodajnih, služnih, servisnih i drugih pogona te otvoreno peko 4.000 novih radnih mjesta. Nadomak Splita, na dalmatinskom kršu, svakodnevno se podižu novi pogoni i otvaraju nova radna mjesta. Primjerice u poduzetničkoj zoni Prisike 0 u Muću podignuto je nekoliko proizvodnih programa: proizvode se motorne jahte namijenjene izbirljivom domaćem i inozemnom tržištu; izgrađena je moderna tvornica hidro-izolacijskih traka; podignut je pogon za proizvodnju fasadne žbuke i dr. U poduzetničkoj zoni Kosore Vrlika podignuta je najsuvremenija punionica vode, u poduzetničkoj zoni Čaporice u Trilju grade se pogoni za konfekcioniranje ribe, reciklažu PET plastike itd.

Razvoj gospodarstva, osobito u poduzetničkim zonama, ima ogromnu važnost za domicilno gospodarstvo. Primjerice izgradnja zona doprinosi:

• ravnomjernijem razvoju Županije;


• diversifikaciji županijskog gospodarstva i prevladavanju naslijeđenih (propalih) gospodarskih struktura;


• omogućava specijalizaciju i vertikalnu podjelu rada (formiranje clustera);


• usvajanje novih tehnologija;


• razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao najvitalnijeg dijela gospodarstva te


• smanjivanju nezaposlenosti, osobito među lokalnim stanovništvom.

Neke od zona već posluju, a neke su tek u planovima odnosno u papirima. Međutim, bez obzira na trenutno stanje izgrađenosti, sve zone pate od nedostatka financijskih sredstava za njihovo komunalno opremanje i zato su od osobite važnosti potpore njihovoj izgradnji od strane Županije, Ministarstva za obrte, malo i srednje poduzetništvo, državnih fondova, HBOR-a, javnih poduzeća (HV, HEP i dr.).

Osobito naglašavamo važnost izgradnje zona u onim jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze uz čvorišta buduće auto-ceste Zagreb-Split (primjerice: Plano, Kaštela-Vučevica, Prgomet, Primorski dolac, Dugopolje-Podi, Muć, Dicmo, Kukuzovac). Riječ je o područjima koja čine prirodno zaleđe gradova Trogira, Kaštela, Solina i Splita te se opravdano postavlja pitanje dislokacije proizvodnih, uslužnih i skladišnih kapaciteta iz obalnog (litoralnog) dijela Županije u njezino zaleđe. Dakako, da će se prigodom izgradnje zona voditi računa o ekološkoj osjetljivosti ovih kraških područja da se ne bi ugrozilo slivno područje rijeke Jadro i ponovile greške iz prošlosti.

Slobodne zone - Slobodna zona je specijalni instrument gospodarske politike koji služi za poticanje ulaganja na određena područja radi njegovog svekolikog razvitka. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske iz lipnja 1999. godine "Splitsko-dalmatinska zona" može otvoriti više prostorno odvojenih dijelova slobodne zone na području cijele Splitsko-dalmatinske županije, ako dokaže gospodarski interes za RH i Županiju.

Energetika:
Za uspješan razvitak gospodarstva od vrlo velike je važnosti izbor najpovoljnije strukture kako prirodnih tako i pretvorbenih oblika energije za pokrivanje korisnih potreba energije, jer o tom izboru ovisi i potrebna visina investicija i cijena energije.

Eenergetske rezerve Splitsko-dalmatinske županije sastoje se od vodnih snaga i nekonvencionalnih-obnovljivih izvora (sunce i vjetar), ogrjevnog drva i neznatnih količina nekvalitetnog ugljena. Ovakvo stanje resursa usmjerilo je dosadašnji energetski razvitak prema korištenju tekućih goriva i vodnog potencijala - električne energije.

S obzirom na znatan potencijal energije vjetra u prostornom planu Županije  su predviđene 25 potencijalne lokacije za farme elektrana na vjetar, a prema registru obnovljivih izvora energije pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva podneseno je ukupno 27 (ukupna snaga elektrana na vjetar je 875 MW) zahtjeva za dobivanje prethodne enrgetske suglasnosti.

U ovom je trenutku jedini umreženi energent na području Županije električna energija, kojom se pokriva ne samo potrošnja električne energije u netoplinske svrhe, već i vrlo velik dio toplinske potrošnje za pripremu potrošne tople vode, grijanja u zimskim mjesecima, a svakom idućom godinom i sve više hlađenja (klimatizacije proizvodnih, uslužnih, javnih i stambenih prostora), a što za posljedicu ima izravnanje godišnje potrošnje električne energije.

Od 1993. godine godišnja potrošnja električne energije kontinuirano raste, tako da je u 2008. godini dosegla potrošnju od preko 2.200 GWh što je za 1.4 puta više od ostvarene potrošnje u 1997. godini (a u odnosu na 1993. godinu više od 2 puta). Isto tako, broj potrošača u kućanstvu bilježi stalni rast tako da ih je u 2008. godini ukupno bilo blizu 240.000, dok je u 1990. godini njihov broj iznosio 186.000.

Energetskom strategijom Županije predviđene su sustavne promjene, posebice na termoenergetskom dijelu i širem korištenju obnovljivih izvora energije. Naravno, takve promjene ne mogu se dogoditi odjednom, ne samo zato što traže znatna materijalna i druga ulaganja, nego i zato što traže kvalitetnu zakonsku regulativu i pozitivno okruženje kako bi se u cijelosti mogle iskoristiti sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju.
Neposredni programi koji stoje pred nama su provođenje prve faze plinofikacije područja gradova Trogira, Kaštela, Solina, Splita te Sinja, kao i općina Dugopolja, Klisa i Segeta na bazi prirodnog plina iz mjerno-regulacijske stanice u Dugopolju, te ogledni projekti na većoj ekonomskoj skali, koji trebaju u praksi pokazati funkcionalnost i zrelost novih tehnologija, ali jednako tako i ekonomičnost i konkurentnost u odnosu na neobnovljive izvore energije i konvencionalne tehnologije.

Plin je energent koji svojom polivalentnošću može odgovoriti na energetske, gospodarske i ekološke zahtjeve, te je posebno uporabljiv na turističkim područjima. Opskrba prirodnim plinom predviđa se za naselja u priobalju i zaobalju, dok bi se opskrba plinom otoka temeljila na ukapljenom naftnom plinu ili miješanim plinom. Korištenjem hibridnog energetskog sustava plin/solarna energija doprinijelo bi se uspostavi novog fleksibilnog, pouzdanog te ekonomski ekološki prihvatljivog energetskog sustava na otocima.

Imajući u vidu strukturu i ukupne troškove u energetici javnih objekata i ustanova (bolnica, domovi zdravlja, škole, sportsko-rekreacijski centri, objekti lokalnih uprava i samouprava), kronični nedostatak financijskih sredstava, te pozitivna iskustva realizacije energetskih projekata (a šire i ukupne infrastrukture) od strane privatnog sektora (modeli ESCO, BOT/BOOT), sugerira se prihvaćanje ovog modela partnerstva u financiranju energetskih projekata u ovim objektima. Primjenom ovog modela stvorit će se uvjeti ustanovama da nesmetano financiraju svoju osnovnu djelatnost uz istovremeno poboljšanje usluge u energetici.

Rezultati rada na Strategiji energetskog razvitka Županije ukazuju da Županija raspolaže znatnim potencijalom na području obnovljivih izvora i energetske efikasnosti. Isto tako ukazuje se da Županija može otvoriti znatan broj novih radnih mjesta, ne samo s proizvodnjom elemenata, opreme, uređaja i za domaće tržište, nego i izvozom, jer bi tvornice koje treba izgraditi imale kapacitete, koji garantiraju vrlo konkurentne cijene na svjetskom tržištu. Realno je očekivati, prestanemo li propuštati razvojne prilike, da ćemo do 2020. godine u novoj na znanju utemeljenoj industrijskoj grani “tehnologije obnovljivih izvora energije” zaposliti znatno broj ljudi i tako doprinijeti kako socijalnoj sigurnosti i kvaliteti življenja tako i uspostavi koncepta održivog razvitka Županije.

 

Promet i veze:

Organizacija Županijskog linijskog prijevoza putnika autobusom u cestovnom prometu na području Splitsko-dalmatinske Županije

Temeljem Zakona o prijevozu u cestovnom prometu („Narodne novine“, broj 178/04, 48/05, 111/06 i 63/08) i Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu nadležan za poslove prometa:

-         izdaje dozvole za županijski linijski prijevoz putnika;

-         obnavlja dozvole prijevoznika koji su podnijeli zahtjev za obnovu dozvole najmanje tri mjeseca prije isteka roka njenog važenja;

-         u slučaju odbijanja zahtjeva za obnovu dozvole, nakon što rješenje kojim se zahtjev odbija postane konačno u upravnom postupku, javnim pozivom poziva prijevoznike na podnošenje ponuda za obavljanjem prijevoza na liniji na kojoj dozvola nije obnovljena;     

-         donosi rješenje o prestanku važenja dozvole prije isteka roka važenja;

-         nakon što rješenje o prestanku važenja prije isteka roka važenja postane konačno u upravnom postupku poziva javnim pozivom prijevoznike na podnošenje ponuda za obavljanjem prijevoza na liniji na kojoj je dozvola prestala važiti prije isteka roka važenja;

-         donosi rješenje o ukidanju dozvole ako prijevoznik ne može obavljati prijevoz prema odobrenom voznom redu na liniji za koju ima dozvolu, a prijevoznik je prethodno dužan podnijeti zahtjev za trajnu obustavu prijevoza;

-         izdaje prethodnu suglasnost za pravno sljedništvo, pravni slijednik prijevoznika na kojeg glasi dozvola nastavlja s obavljanjem prijevoza na temelju izdane dozvole i preuzima istovjetna prava i obveze;

-         izdaje suglasnost za podvozarstvo odnosno za prijevoz koji se obavlja na temelju pisanog ugovora kojim se prijevoznik obvezuje da će obavljati prijevoz na ime i za račun drugog prijevoznika na kojeg glasi dozvola;

-         donosi rješenje za izmjenu voznog reda prije isteka roka važenja dozvole kada se kod izmijene voznog reda mijenja itinerar bez promjene vremena polaska, smanjuje broj polazaka, smanjuje broj stajališta, smanjuje učestalost održavanja, te skraćuje relacija ili mijenja način održavanja sa stalne na sezonsku liniju;

-      odobrava upis zajedničkog obavljanja prijevoza na postojećoj liniji uz izdavanje novih dozvola na isti rok važenja. 

Javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu

Temeljni cilj pomorskog povezivanja otoka i kopna je u zaustavljanju demografske erozije otoka, omogućavanju otočkom pučanstvu školovanje i rad u gravitirajućem centru uz stanovanje na otoku, povećanju gospodarske osnove i vrijednosti nekretnina na otoku, uz minimalna ulaganja u poboljšanje prometne infrastrukture.

Lokalni linijski pomorski promet u Splitsko-dalmatinskoj županij uz redovne trajektne linije se odvija i pomoću brzobrodskih linija. Uspostavom katamaranskih pruga i izvan sezone otpočeo je proces uspostave bržeg i kvalitetnijeg povezivanja otoka s kopnom. Tako danas već egzistiraju katamaranske linije:

• Split - (Stomorska) -Rogač i obrnuto
• Split - (Milna) - Hvar i obrnuto
• Korčula - (Prigradica) -Hvar - Split i obrnuto
• Split – (Hvar)-Vis i obnuto
• Lastovo - Vela Luka - Hvar -Split i obrnuto

U periodu od ožujka 1998. godine do danas UO za gospodarstvo, razvitak i obnovu je subvencionirao linije:

1. Rogač-Split-Rogač (do 01. lipnja 2001. godine dvije linije, a od tada do danas 1 liniju s obzirom da se druga linija obavlja kroz program državne subvencije)
2. Milna-Split-Milna (ponedjeljakom, srijedom i petkom dva puta na dan, te jednom nedjeljom).

Pri definiranju koncepta za ostvarivanje kvalitetnijeg programa povezivanja otoka Županije s kopnom i međusobno, te gradnje u domaćim brodogradilištima uzima se u obzir:

1. Studija pomorskog prometnog povezivanja otoka i kopna u Županiji splitsko-dalmatinskoj


2. Zakon o otocima


3. Sudjelovanje resornog ministarstva putem Uprave za otoke u dosadašnjem sufinanciranju linija, te načelni pristanak u daljnjem sudjelovanju u sufinanciranju


4. Spremnost Županije u daljnjem sufinanciranju linija, a temeljem Programa aktivnosti Splitsko-dalmatinske županije na realizaciji Nacionalnog programa razvitka otoka


5. potreba visokokvalitetnog, pouzdanog i za buduće desetljeće prihvatljivog standarda brzobrodskog prijevoza/transfera turista


6. stvaranje gospodarskog okruženja za veće upošljavanje domaćih brodogradilišta na novim programima, te omogućavanje prijenosa novih tehnologija i znanja


7. načelnu podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za gradnju novih brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima.


8. istek koncesijskog perioda i potrebu raspisivanja natječaja za državne brzobrodske linije (postojeće i nove) tijekom 2012. godine.

Odsjek za industriju, energetiku, promet i veze:

• prati i analizira stanje gospodarstva Županije


• predlaže mjere razvoja i sustavnog unapređivanja gospodarstva Županije


• te pruža konzalting usluge poduzetnicima iz svog djelokruga


• surađuje s različitim institucijama i centrima koji se bave područnim razvojem


• organizira izradu gospodarskih razvojnih programa, a osobito gospodarskih djelatnosti od strateškog značaja za Županiju (brodogradnja, pomorstvo, …)


• vrši promidžbu gospodarskog potencijala Županije u zemlji i inozemstvu, te pruža konzalting usluge ulagačima (domaćim i stranim)


• prati i potiče programe restrukturiranja gospodarskih subjekata (poglavito brodogradnje)


• potiče razvoj novih tehnologija i proizvoda na znanju utemeljenih


• potiče suradnju znanosti i gospodarstva


• sustavno provodi program Strategije energetskog razvitka županije


• sudjeluje u organiziranju javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu


• organizacija županijskog linijskog prijevoza autobusom u cestovnom prometu na području Županije


• izrađuje i realizira programe za korištenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
• za potrebe Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine priprema izvješća o stanju i kretanjima u malom i srednjem poduzetništvu te o postignutim rezultatima po Programima poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

Gospodarska kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj, u proteklom petogdišnjem razdoblju karakterizirali su pozitivni elementi oživljavanja građevinske djelatnosti, turističkog prometa i drugih djelatnosti s razlikom prerađivačke industrije koja je na razini Županije ostvarila manji obujam proizvodnje (indeks u 2007. je iznosio 88,5, a u prethodnoj godini 105,1). Nepovoljan element gospodarskih kretanja i dalje je visoka stopa nezaposlenosti u Županiji, te nepokrivenost uvoza izvozom.

 

Udjel broja poduzetnika Županije u ukupnom broju poduzetnika Hrvatske bilježi kontinuirani rast te je u 2007. godini iznosio 11,04%, a u broju zaposlenih koji od 2001. godine ostvaruje rast tako da je u 2007. godini udjel iznosio 8,48% uz istovremeni udjel od 13,23% u broju nezaposlenih. Udjel u ukupnim prihodima je 7,14%, a u ukupnim rashodima 7,30%. Zabrinjavajući podatak je i dalje visok udjel u gubitku nakon oporezivanja (i do 23,82%, u 2007. 14,21%).

U odnosu na konsolidirane financijske rezultate poslovanja poduzetnika RH koji već sedmu godinu za redom imaju pozitivan rezultat, rezultati poduzetnika s područja Županije nemaju taj kontinuitet već je nakon pozitivnog rezultata u 2005. godini u iznosu od 94 milijuna kuna u 2006. godini ostvaren negativan rezultat i to  u iznosu od 152 milijuna kuna, te ponovno u 2007. godini pozitivno poslovanje u iznosu od 800 milijuna kuna.

U ukupnom prihodu ostvaren je raste po stopi od 13,3% i iznosi 46.810 milijuna kuna, a ukupni rashodi istovremeno su ostvarili rastu po stopi od 10,8% i iznose 45.548 milijuna kuna, što pokazuje da su ukupni prihodi apsolutno veći za 1.262 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi u odnosu na ukupne prihode manji u postotku za 2,7%. Ovakvo kretanje ukupnih prihoda i ukupnih rashoda odredile su dinamiku i razinu ostvarene dobiti i gubitka. Dobit gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u 2007. godini iznosi 2.481 milijuna kuna i veća je za 49,5% nego u prethodnoj godini. Gubitak od 1.681 milijun kuna bio je manji za 8,3%, tako da je konsolidirani financijski rezultat pozitivan i iznosi 800 milijuna kuna dok je u 2006. godini bio negativan i iznosio je 173 milijuna kuna.

 

Nepovoljan element gospodarskih kretanja i dalje je visoka stopa nezaposlenosti u Županiji, te nepokrivenost uvoza izvozom (izvoz 1.032 milijuna USD/uvoz 1.505 milijuna USD).  Povećanje izvoza za 33,8% uz istovremeno povećanje uvoza za 23,1% rezultiralo je povećanim koeficijentom pokrivenost uvoza izvozom na 0,69 (u 2006. godini je iznosio 0,63) te povećanjem negativnog salda vanjskotrgovinske razmjene za 5,52%. Gospodarstvo Županije je u 2007. godini najviše izvoza ostvarilo u Italiju (22,44%), Maltu (16,48%), te u Bermudi (12,15%). U uvozu glavne zemlje partneri gospodarstvu Županije u protekloj godini su bile : Italija  28,66 %; Njemačka 8,32% te Malta 7,74%.

U strukturi ukupnih prihoda trgovina i dalje sudjeluje s visokih 39,02%, a prerađivačka industrija sa 24,73%.Značajno je primjetiti da uz kontinuirani rast udjela građevinarstva (s 6,67% u 2001. na 14,23% u 2006. godini odnosno na 15,18%  u 2007. godini) kontinuirani rast udjela ostvaruju i djelatnosti prijevoza, hotela i restorana te poslovanja nekretninama. Poljoprivreda zajedno s ribarstvom sudjeluje samo s 0,96% što zorno ukazuje na neodgovarajući status ovih djelatnosti, te nužnost novog strategijskog promišljanja i njihovog repozicioniranja poglavito imajući u vidu značajne resurse na području Županije.

Rezultati poslovanja ovako strukturiranog gospodarstva, kako u prošlosti tako i danas, ukazuju na nužnost njegovoga restrukturiranja i to u pravcu djelatnosti koje su ekološki prihvatljive, te manjih i fleksibilnijih prerađivačkih kapaciteta zasnovanih na lokalnoj sirovini.

Industrija:
Industrijska poduzeća predstavljaju bitan čimbenik u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti Županije. Unatoč kontinuiranom rastu industrijske proizvodnje od 1997. godine situacija je u industriji i dalje veoma teška. Naime, nagomilane poteškoće i dubioze iz prethodnog razdoblja i dalje znatno opterećuju ovu gospodarsku djelatnost. Nedostatno investiranje u industriju utjecalo je na zastarjelost opreme, a što je u konačnosti rezultiralo smanjenjem stupanja iskorištenja kapaciteta, padu kvalitete, smanjenju proizvodnosti i ekonomičnosti. Rezultat ovakvog okruženja je gubitak tržišta i to poglavito u slučaju industrije obuće, tekstilne industrije, te kemijske industrije. Iz činjenice da industrija generira preko 60% ukupnih gubitaka gospodarstva Županije  nedvojbeno slijedi i značaj njenog restrukturiranja i revitalizacije na novim na znanju utemeljenim tehnologijama.

Udio industrije u ukupnom prihodu gospodarstva je oko 32%, a u broju zaposlenih oko 35%. Udio prerađivačke industrije u 2007. godini u ukupnoj industriji iznosi 58,7%, udio opskrbom električnom energijom, plinom i vodom 28,8%, a udio rudarstva i vađenja ruda 12,5%. Što se tiče učešća u ukupnoj industriji 2007. godine prednjače slijedeće grane: opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom 28,4%, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 16,2%, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 12,9%, vađenje ostalih ruda i kamena 12,5% i proizvodnja hrane i pića 12,2%.
Rastu ukupne industrijske proizvodnje znatnije su doprinijeli slijedeća tri odjeljka prerađivačke industrije, i to zbog značajnijeg udjela u ukupnoj strukturi industrije:

• proizvodnja hrane i pića


• proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (uglavnom cement)


• proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodogradnja).

Na porast industrijske proizvodnje značajan utjecaj imao je i razvojni projekt izgradnji prometnica (autocesta Zagreb-Split), budući da je to poticajno djelovalo na pojedine industrijske grane povezane s građevinskim radovima (vađenje ostalih ruda i kamena, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja proizvoda od metala, proizvodnja strojeva i uređaja).

Prerađivačka industrija ostvaruje oko 85% ukupnog izvoza gospodarstva Županije, dok se vrijednost uvoza kreće na razini 40% ukupnog uvoza. Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom je gotovo uvijek iznad 1 što znači da ova industrija ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Najznačajnije izvozne djelatnosti prerađivačke industrije Županije su:

• proizvodnja ostalih prometnih sredstava (brodogradnja) 65,82 %


• proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (cement) 11,65 %.

Brodogradnja u gospodarstvu Županije, predstavlja značajan faktor, a poglavito u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Za razliku od ukupnog gospodarstva koje ostvaruje znatno manji izvoz od uvoza brodogradnja ima veći izvoz od uvoza. Tako je u 2007. godini u ukupnom uvozu gospodarstva Županije brodogradnja sudjelovala sa približno 30,98%, da bi istovremeno u ukupnom izvozu sudjelovala sa znatnih 65,82%.

Cijeneći značaj brodograđevne industrije za gospodarstvo Županije UO za gospodarstvo, razvitak i obnovu aktivno se u suradnji s upravom Brodosplita uključio u program restrukturiranja brodograđevne industrije.

Gospodarske zone - U cilju ravnomjernijeg razvoja Županije i poticanju malog i srednjeg poduzetništva posebna pozornost posvećena je razvoju gospodarskih zona gradova i općina. Temeljem analize realizacije programa kreditiranja nesporno je utvrđeno da je najveći problem poduzetnicima - poslovni prostor. Imajući u vidu ovi činjenic Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije na 61. sjednici održanoj

dana 18. lipnja 2008. godine usvojilo je Program poticanja izgradnje poduzetničkih zona u SDŽ za razdoblje 2008.-2012. godina. Ovim Programom nastavljene su aktivnosti iz prethodnog višegodišnjeg angažiranja na osnivanju i razvijanju gospodarskih-poduzetničkih zona za malo i srednje gospodarstvo.

 Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije stvorene su institucionalne pretpostavke za izgradnju ovih zona te propisani kriteriji koje ove zone moraju ispunjavati, posebice s aspekta zaštite okoliša.

Po broju izgrađenih zona, kao i zona u pripremi, naša županija vodeća je u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući zajedničkim ulaganjima općina i gradova, Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Fonda za regionalni razvoj RH, javnih poduzeća i drugih sudionika postignuti su respektabilni gospodarski učinci - otvoreno je nekoliko desetina proizvodnih, skladišno-prodajnih, služnih, servisnih i drugih pogona te otvoreno peko 4.000 novih radnih mjesta. Nadomak Splita, na dalmatinskom kršu, svakodnevno se podižu novi pogoni i otvaraju nova radna mjesta. Primjerice u poduzetničkoj zoni Prisike 0 u Muću podignuto je nekoliko proizvodnih programa: proizvode se motorne jahte namijenjene izbirljivom domaćem i inozemnom tržištu; izgrađena je moderna tvornica hidro-izolacijskih traka; podignut je pogon za proizvodnju fasadne žbuke i dr. U poduzetničkoj zoni Kosore Vrlika podignuta je najsuvremenija punionica vode, u poduzetničkoj zoni Čaporice u Trilju grade se pogoni za konfekcioniranje ribe, reciklažu PET plastike itd.

Razvoj gospodarstva, osobito u poduzetničkim zonama, ima ogromnu važnost za domicilno gospodarstvo. Primjerice izgradnja zona doprinosi:

• ravnomjernijem razvoju Županije;


• diversifikaciji županijskog gospodarstva i prevladavanju naslijeđenih (propalih) gospodarskih struktura;


• omogućava specijalizaciju i vertikalnu podjelu rada (formiranje clustera);


• usvajanje novih tehnologija;


• razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao najvitalnijeg dijela gospodarstva te


• smanjivanju nezaposlenosti, osobito među lokalnim stanovništvom.

Neke od zona već posluju, a neke su tek u planovima odnosno u papirima. Međutim, bez obzira na trenutno stanje izgrađenosti, sve zone pate od nedostatka financijskih sredstava za njihovo komunalno opremanje i zato su od osobite važnosti potpore njihovoj izgradnji od strane Županije, Ministarstva za obrte, malo i srednje poduzetništvo, državnih fondova, HBOR-a, javnih poduzeća (HV, HEP i dr.).

Osobito naglašavamo važnost izgradnje zona u onim jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze uz čvorišta buduće auto-ceste Zagreb-Split (primjerice: Plano, Kaštela-Vučevica, Prgomet, Primorski dolac, Dugopolje-Podi, Muć, Dicmo, Kukuzovac). Riječ je o područjima koja čine prirodno zaleđe gradova Trogira, Kaštela, Solina i Splita te se opravdano postavlja pitanje dislokacije proizvodnih, uslužnih i skladišnih kapaciteta iz obalnog (litoralnog) dijela Županije u njezino zaleđe. Dakako, da će se prigodom izgradnje zona voditi računa o ekološkoj osjetljivosti ovih kraških područja da se ne bi ugrozilo slivno područje rijeke Jadro i ponovile greške iz prošlosti.

Slobodne zone - Slobodna zona je specijalni instrument gospodarske politike koji služi za poticanje ulaganja na određena područja radi njegovog svekolikog razvitka. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske iz lipnja 1999. godine "Splitsko-dalmatinska zona" može otvoriti više prostorno odvojenih dijelova slobodne zone na području cijele Splitsko-dalmatinske županije, ako dokaže gospodarski interes za RH i Županiju.

Energetika:
Za uspješan razvitak gospodarstva od vrlo velike je važnosti izbor najpovoljnije strukture kako prirodnih tako i pretvorbenih oblika energije za pokrivanje korisnih potreba energije, jer o tom izboru ovisi i potrebna visina investicija i cijena energije.

Eenergetske rezerve Splitsko-dalmatinske županije sastoje se od vodnih snaga i nekonvencionalnih-obnovljivih izvora (sunce i vjetar), ogrjevnog drva i neznatnih količina nekvalitetnog ugljena. Ovakvo stanje resursa usmjerilo je dosadašnji energetski razvitak prema korištenju tekućih goriva i vodnog potencijala - električne energije.

S obzirom na znatan potencijal energije vjetra u prostornom planu Županije  su predviđene 25 potencijalne lokacije za farme elektrana na vjetar, a prema registru obnovljivih izvora energije pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva podneseno je ukupno 27 (ukupna snaga elektrana na vjetar je 875 MW) zahtjeva za dobivanje prethodne enrgetske suglasnosti.

U ovom je trenutku jedini umreženi energent na području Županije električna energija, kojom se pokriva ne samo potrošnja električne energije u netoplinske svrhe, već i vrlo velik dio toplinske potrošnje za pripremu potrošne tople vode, grijanja u zimskim mjesecima, a svakom idućom godinom i sve više hlađenja (klimatizacije proizvodnih, uslužnih, javnih i stambenih prostora), a što za posljedicu ima izravnanje godišnje potrošnje električne energije.

Od 1993. godine godišnja potrošnja električne energije kontinuirano raste, tako da je u 2008. godini dosegla potrošnju od preko 2.200 GWh što je za 1.4 puta više od ostvarene potrošnje u 1997. godini (a u odnosu na 1993. godinu više od 2 puta). Isto tako, broj potrošača u kućanstvu bilježi stalni rast tako da ih je u 2008. godini ukupno bilo blizu 240.000, dok je u 1990. godini njihov broj iznosio 186.000.

Energetskom strategijom Županije predviđene su sustavne promjene, posebice na termoenergetskom dijelu i širem korištenju obnovljivih izvora energije. Naravno, takve promjene ne mogu se dogoditi odjednom, ne samo zato što traže znatna materijalna i druga ulaganja, nego i zato što traže kvalitetnu zakonsku regulativu i pozitivno okruženje kako bi se u cijelosti mogle iskoristiti sve mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju.
Neposredni programi koji stoje pred nama su provođenje prve faze plinofikacije područja gradova Trogira, Kaštela, Solina, Splita te Sinja, kao i općina Dugopolja, Klisa i Segeta na bazi prirodnog plina iz mjerno-regulacijske stanice u Dugopolju, te ogledni projekti na većoj ekonomskoj skali, koji trebaju u praksi pokazati funkcionalnost i zrelost novih tehnologija, ali jednako tako i ekonomičnost i konkurentnost u odnosu na neobnovljive izvore energije i konvencionalne tehnologije.

Plin je energent koji svojom polivalentnošću može odgovoriti na energetske, gospodarske i ekološke zahtjeve, te je posebno uporabljiv na turističkim područjima. Opskrba prirodnim plinom predviđa se za naselja u priobalju i zaobalju, dok bi se opskrba plinom otoka temeljila na ukapljenom naftnom plinu ili miješanim plinom. Korištenjem hibridnog energetskog sustava plin/solarna energija doprinijelo bi se uspostavi novog fleksibilnog, pouzdanog te ekonomski ekološki prihvatljivog energetskog sustava na otocima.

Imajući u vidu strukturu i ukupne troškove u energetici javnih objekata i ustanova (bolnica, domovi zdravlja, škole, sportsko-rekreacijski centri, objekti lokalnih uprava i samouprava), kronični nedostatak financijskih sredstava, te pozitivna iskustva realizacije energetskih projekata (a šire i ukupne infrastrukture) od strane privatnog sektora (modeli ESCO, BOT/BOOT), sugerira se prihvaćanje ovog modela partnerstva u financiranju energetskih projekata u ovim objektima. Primjenom ovog modela stvorit će se uvjeti ustanovama da nesmetano financiraju svoju osnovnu djelatnost uz istovremeno poboljšanje usluge u energetici.

Rezultati rada na Strategiji energetskog razvitka Županije ukazuju da Županija raspolaže znatnim potencijalom na području obnovljivih izvora i energetske efikasnosti. Isto tako ukazuje se da Županija može otvoriti znatan broj novih radnih mjesta, ne samo s proizvodnjom elemenata, opreme, uređaja i za domaće tržište, nego i izvozom, jer bi tvornice koje treba izgraditi imale kapacitete, koji garantiraju vrlo konkurentne cijene na svjetskom tržištu. Realno je očekivati, prestanemo li propuštati razvojne prilike, da ćemo do 2020. godine u novoj na znanju utemeljenoj industrijskoj grani “tehnologije obnovljivih izvora energije” zaposliti znatno broj ljudi i tako doprinijeti kako socijalnoj sigurnosti i kvaliteti življenja tako i uspostavi koncepta održivog razvitka Županije.

 

Promet i veze:

Organizacija Županijskog linijskog prijevoza putnika autobusom u cestovnom prometu na području Splitsko-dalmatinske Županije

Temeljem Zakona o prijevozu u cestovnom prometu („Narodne novine“, broj 178/04, 48/05, 111/06 i 63/08) i Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu nadležan za poslove prometa:

-         izdaje dozvole za županijski linijski prijevoz putnika;

-         obnavlja dozvole prijevoznika koji su podnijeli zahtjev za obnovu dozvole najmanje tri mjeseca prije isteka roka njenog važenja;

-         u slučaju odbijanja zahtjeva za obnovu dozvole, nakon što rješenje kojim se zahtjev odbija postane konačno u upravnom postupku, javnim pozivom poziva prijevoznike na podnošenje ponuda za obavljanjem prijevoza na liniji na kojoj dozvola nije obnovljena;     

-         donosi rješenje o prestanku važenja dozvole prije isteka roka važenja;

-         nakon što rješenje o prestanku važenja prije isteka roka važenja postane konačno u upravnom postupku poziva javnim pozivom prijevoznike na podnošenje ponuda za obavljanjem prijevoza na liniji na kojoj je dozvola prestala važiti prije isteka roka važenja;

-         donosi rješenje o ukidanju dozvole ako prijevoznik ne može obavljati prijevoz prema odobrenom voznom redu na liniji za koju ima dozvolu, a prijevoznik je prethodno dužan podnijeti zahtjev za trajnu obustavu prijevoza;

-         izdaje prethodnu suglasnost za pravno sljedništvo, pravni slijednik prijevoznika na kojeg glasi dozvola nastavlja s obavljanjem prijevoza na temelju izdane dozvole i preuzima istovjetna prava i obveze;

-         izdaje suglasnost za podvozarstvo odnosno za prijevoz koji se obavlja na temelju pisanog ugovora kojim se prijevoznik obvezuje da će obavljati prijevoz na ime i za račun drugog prijevoznika na kojeg glasi dozvola;

-         donosi rješenje za izmjenu voznog reda prije isteka roka važenja dozvole kada se kod izmijene voznog reda mijenja itinerar bez promjene vremena polaska, smanjuje broj polazaka, smanjuje broj stajališta, smanjuje učestalost održavanja, te skraćuje relacija ili mijenja način održavanja sa stalne na sezonsku liniju;

-      odobrava upis zajedničkog obavljanja prijevoza na postojećoj liniji uz izdavanje novih dozvola na isti rok važenja. 

Javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu

Temeljni cilj pomorskog povezivanja otoka i kopna je u zaustavljanju demografske erozije otoka, omogućavanju otočkom pučanstvu školovanje i rad u gravitirajućem centru uz stanovanje na otoku, povećanju gospodarske osnove i vrijednosti nekretnina na otoku, uz minimalna ulaganja u poboljšanje prometne infrastrukture.

Lokalni linijski pomorski promet u Splitsko-dalmatinskoj županij uz redovne trajektne linije se odvija i pomoću brzobrodskih linija. Uspostavom katamaranskih pruga i izvan sezone otpočeo je proces uspostave bržeg i kvalitetnijeg povezivanja otoka s kopnom. Tako danas već egzistiraju katamaranske linije:

• Split - (Stomorska) -Rogač i obrnuto
• Split - (Milna) - Hvar i obrnuto
• Korčula - (Prigradica) -Hvar - Split i obrnuto
• Split – (Hvar)-Vis i obnuto
• Lastovo - Vela Luka - Hvar -Split i obrnuto

U periodu od ožujka 1998. godine do danas UO za gospodarstvo, razvitak i obnovu je subvencionirao linije:

1. Rogač-Split-Rogač (do 01. lipnja 2001. godine dvije linije, a od tada do danas 1 liniju s obzirom da se druga linija obavlja kroz program državne subvencije)
2. Milna-Split-Milna (ponedjeljakom, srijedom i petkom dva puta na dan, te jednom nedjeljom).

Pri definiranju koncepta za ostvarivanje kvalitetnijeg programa povezivanja otoka Županije s kopnom i međusobno, te gradnje u domaćim brodogradilištima uzima se u obzir:

1. Studija pomorskog prometnog povezivanja otoka i kopna u Županiji splitsko-dalmatinskoj


2. Zakon o otocima


3. Sudjelovanje resornog ministarstva putem Uprave za otoke u dosadašnjem sufinanciranju linija, te načelni pristanak u daljnjem sudjelovanju u sufinanciranju


4. Spremnost Županije u daljnjem sufinanciranju linija, a temeljem Programa aktivnosti Splitsko-dalmatinske županije na realizaciji Nacionalnog programa razvitka otoka


5. potreba visokokvalitetnog, pouzdanog i za buduće desetljeće prihvatljivog standarda brzobrodskog prijevoza/transfera turista


6. stvaranje gospodarskog okruženja za veće upošljavanje domaćih brodogradilišta na novim programima, te omogućavanje prijenosa novih tehnologija i znanja


7. načelnu podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za gradnju novih brodova za domaće brodare u domaćim brodogradilištima.


8. istek koncesijskog perioda i potrebu raspisivanja natječaja za državne brzobrodske linije (postojeće i nove) tijekom 2012. godine.