Odsjek za poljoprivredu:
- prati i analizira stanje poljoprivrede
- predlaže mjere promicanja, razvoja i sustavnog unapređivanja poljoprivrede, ribarstva, lova i šumarstva
- te pruža konzalting usluge poduzetnicima
- surađuje s različitim institucijama i centrima koji se bave razvojem poljoprivrede, ribarstva, lovstva i šumarstva
- organizira izradu programa razvoja gospodarstva Županije, a osobito gospodarskih djelatnosti od strateškog značaja za Županiju
- vrši promidžbu poljoprivrednog potencijala Županije u zemlji i inozemstvu, te pruža konzalting usluge ulagačima (domaćim i stranim)
- organizira izradu programa razvoja poljoprivrede Županije, a osobito poljoprivrednih djelatnosti od strateškog značaja za Županiju (vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo i ribarstvo)
- za potrebe Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine priprema izvješća o stanju i kretanjima u malom i srednjem poduzetništvu te o postignutim rezultatima po Programima poticanja malog i srednjeg poduzetništva.
Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije, kao dio mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske, izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti.
Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima, otočnim, priobalnim i zagorskim, koji kao takvi odražavaju i svoje posebnosti u raznovrsnosti poljoprivrednih proizvoda
Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jadna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na prostorima ove županije, posebno na cijelom otočnom području, u Kaštelima, te na području Imotskog i Vrgorca u zagorskom djelu županije. Stoga je jedan od osnovnih pravaca djelovanja bio stvaranje preduvjeta kvalitetnijeg iskoraka vinogradarska i vinarstva na domaćem i stranom tržištu. U tom smislu pokrenut je «Vinski puti Splitsko-dalmatinske županije».
Po tom programu do sada su predstavljeni «Vinski puti otoka Hvara», «Vinski puti Biokova», «Vinski puti otoka Visa» i Vinski puti mora» Program vinskih puta je osmišljeni kompleksni turističko poljoprivredni program koji danas u turističkom svijetu predstavljaju okosnicu i najizravniji spoj između poljoprivrede i turizma. Znači želja nam je kroz vinske pute obogatiti turističku ponudu, poboljšati plasman postojećih vinarija, te ujedno potaknuti nastajanje novih vinarija na području Splitsko-dalmatinske županije te time unaprijediti vinogradarsku proizvodnju.
Pored toga Splitsko-dalmatinska županija godinama potpomaže zajedničke nastupe vinara,maslinara,uljara,pčelara, sirara i dr. na nekim sajamskim priredbama (PROWEIN, GAST i VINOVITA) želeći promovirati vino, ulje,med, sir, i druge poljoprivredne proizvode kao kvalitetne autohtone proizvode naše županije. Svim ovim akcijama je zajednički cilj stvaranje vrijednosne marke i povratak imidža dalmatinskim proizvodima na domaćem i svjetskom tržištu, a kroz to poticanje razvitka poljoprivredne proizvodnje na ovim područjima.
Maslinarstvo je sa svojih oko 1.500.000 stabala (trećina
ukupnog broja stabala u Hrvatskoj) jedan veliki gospodarski potencijal i
predstavlja vrlo značajnu poljoprivrednu djelatnost poglavito na otocima i
većem dijelu priobalja. Posljednjih dvadesetak godina interes za obnovom postojećih
i sadnjom novih maslinika sve je više izražen, kao i gradnja novih suvremenih
uljara. Takve usmjerenja Splitsko-dalmatinska županije podržava raznim
programima. Županije sa pojavljuje kao pokrovitelj svih manifestacija koje
imaju cilj promicanje razvitka maslinarstva (Maslina,Noćnjak, Izbor najboljeg
maslinika na području županije). Pored toga aktivno se provodi Program
sufinanciranja nabavke sadnica maslina, kojim se najizravnije potiču maslinari
u podizanju novih suvremenih nasada masline. Taj program je tijekom godina
prerastao u «Programu podizanja dugogodišnjih nasada» uz zajedničko
sufinanciranje županije i jedinica lokalne samouprave. Program ima za cilj
potaknuti podizanje dugogodišnjih nasada posebno vinove loze i masline ali i
ostalih vrsta. Od 1999. godine pokrenut je u suradnji sa Poljoprivredno
savjetodavnom službom, Program prognozne službe u maslinarstvu. U 2000. godini
taj program je proširen na sve značajnije poljoprivredne kulture te cijeli
prostor županije. Tako su u cilju što kvalitetnijeg praćenja nabavljene «
CDA–Agrometeorološke stanice«. Osnovni cilj ovog programa je podizanje razine
kvalitete poljoprivredne proizvodnje uz što veće očuvanje ekosustava kao jedne
najvrjednije prednosti i blagodati našeg područja. Pored toga posljednjih
godina štete na poljoprivrednim kulturama djelovanjem biljnih bolesti i
štetnika ponekada su poprimale razmjere elementarne nepogode. Danas možemo reći
da je ovaj program postavljen na najsuvremenijim osnovama i uz još neka
ulaganja može kvalitetno riješiti provođenje zaštite poljoprivrednih kultura uz
istovremeno vrlo visoko očuvanje okoliša. Poljoprivrednici se o vremenu
tretiranja upozoravaju preko javnih medija, kao i preko stalnog info-telefona
na broj 060/232 232, a
veći proizvođači iste obavijesti dobivaju i putem e-maila.
Kako bi se u poljoprivredi rješavali kvalitetno tekući problemi uz primjenu
dostignutih znanja u našim znanstvenim ustanovama i transferom dostignutih
znanja vani postoji potreba stalnog financiranja određenih primijenjenih istraživanja.
Tako se kroz ovu aktivnost danas provode istraživanja autohtonog sortimenta
vinove loze, osnivanje matičnih nasada mediteranski kultura te rajonizacija
poljoprivredne proizvodnje na otoku Visu. Također se provode programi ulaganja
u poljoprivrednu ifrastrukturu u prvom redu uređenje poljskih putova i u
programe navodnjavanja, kao i zajedničko sufinanciranje programa razvitka
poljoprivrede sa jedinicama lokalne samouprave.
Stočarska proizvodnja je značajna grana cjelokupne poljoprivredne proizvodnje,
posebice to vrijedi za područje kontinentalnog dijela županije, na kojem je u
prošlosti bila sinonim egzistencijalne sigurnosti i gdje prirodne prilike nisu
odgovarale razvoju drugih kultura, posebno na velikim kraškim pašnjačkim
površinama koje nisu za drugu proizvodnju osim za ispašu stoke. Utjecajem
različitih čimbenika stočarska proizvodnja je u stalnom i značajnom padu,
poglavito tijekom i nakon domovinskog rata, naime srpski agresor je pored
ubijanja i progona hrvatskog pučanstva ubijao i odvodio i mnogobrojnu stoku.
Najznačajnija stočarska područja naše županije i jesu locirana na području,
koje je bilo zahvaćeno ratom ili uz sami njegov rubni dio. U cilju što boljeg
valoriziranja proizvodnog prostora za razvitak stočarstva poglavito na planinskim
pašnjacima izrađen je «Programa razvitka stočarstva» kojeg je izradio
Agronomski fakultet, te projekti zaštite i očuvanje genotipa hrvatske šarene i hrvatske bijele koze,
projekt Standardizacija mesnih odlika Dalmatinske pramenke-bračkog soja s
ciljem stvaranja preduvjeta za zaštitu
bračke janjetine.
Kreditna sredstva koja su se do sada odobravala u poljoprivredi, najčešće su
bila teško dostupna, a uz to i preskupa, za najveći dio poljoprivrednih
djelatnosti, sa neekonomski postavljenim uvjetima, kao što su poček od jedne
godine za višegodišnje nasade, od kojih većina dolazi u rod u četvrtoj ili
petoj godini, a sposobni su tek godinu dana kasnije otplaćivati podignute
zajmove.
Sagledavajući trenutačno stanje u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije,
što je bilo predmet posebnog Izvješća Poglavarstvu i Skupštini, te potrebu
njenog kvalitativnog razvitka koji je između ostalog moguć i intenzivnijim
ulaganjem kapitala u tu granu djelatnosti, nametnula se potreba, osiguranja
nedostajućih sredstva. Radi ubrzanja procesa razvitka naše poljoprivrede,
ribarstva i agroturizma, kroz osiguranje povoljnih kreditnih sredstava osnovan
je «Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma Splitsko-dalmatinske
županije».
Osim poduzetničkih kredita Županija je koncem 1998. godine,
u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i jedinicama lokalne samouprave,
utemeljila i posebnu kreditnu liniju Fonda za razvitak poljoprivrede i
agroturizma.
Korisnici kreditnih sredstava su obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
obrtnici i trgovačka društva iz djelatnosti
poljoprivrede i agroturizma.
Cilj programa je poticanje poljoprivredne proizvodnje i
stočarstva kako u zagorskom dijelu Županije, tako i na otocima i priobalju.
U dosadašnjem tijeku korištenja Fonda za period 2001-2008. godina
zaprimljeno je 1263 kreditna zahtjeva, od čega je pozitivno riješeno 851
zahtjev te konačno realizirano 528 kredita s ukupnim plasmanom od 48.668.400,00
kuna.
Više od financijskih pokazatelja govore podaci o naturalnim
učincima ulaganja. Naime, zahvaljujući programu poticanja poljoprivredne
proizvodnje i agroturizma postignuti su slijedeći učinci:
a) stočarstvo –
nabavljeno je 235 mliječnih krava, 150 tovnih svinja, 34 rasplodnih svinja,
2097 ovaca, 225 koza i 260 pčelinjih zajednica. Osim ulaganja u nabavu stoke
izgrađeno je, prošireno ili adaptirano 51 štala;
b) voćarstvo – podignuto je
46,07ha voćnjaka, od toga: jabuka 12,53ha, breskvi 4,24ha, bajama 2,30ha,
višanja 1,60ha, trešanja 2,10ha, jagoda 6,02ha, kupina 1,00ha, šljiva 1,18ha te
ostaloga voća 5,1ha. Osim novih voćnjaka izgrađen je jedan pogon za preradu
voća, sagrađene su dvije hladnjače te sedam skladišta s pakirnicom
poljoprivrednih proizvoda;
c) vinogradarstvo i maslinarstvo – podignuto je 47,10 ha maslinika, 71,62 ha vinograda,
izgrađena su 2 vinska podruma te obnovljeno 8 podruma sa opremom ,
d) ribarstvo
– izgrađeno je jedno mrijestilište, nabavljena je nova ribarska oprema i alati
za devet ribarskih brodova, nabavljeni su novi motori za dvanaest ribarskih
brodova i izvršene su tri rekonstrukcije broda; d) u agroturizmu su uključena
31(tridesetjedno)obiteljsko gospodarstvo od čega se tri bave lovnim turizmom;
e) sedamdesetdva(72) poljoprivredna gospodarstva su kupila
novu mehanizaciju,
f) tridesetčetiri (34) gospodarstva su ugradila sustave za navodnjavanje,
g) podignuto je 5,12 ha plastenika i 0,95 ha staklenika, te kod
4 gospodarstva je promjenjena kompletna oprema u staklenicima.
Odsjek za poljoprivredu:
- prati i analizira stanje poljoprivrede
- predlaže mjere promicanja, razvoja i sustavnog unapređivanja poljoprivrede, ribarstva, lova i šumarstva
- te pruža konzalting usluge poduzetnicima
- surađuje s različitim institucijama i centrima koji se bave razvojem poljoprivrede, ribarstva, lovstva i šumarstva
- organizira izradu programa razvoja gospodarstva Županije, a osobito gospodarskih djelatnosti od strateškog značaja za Županiju
- vrši promidžbu poljoprivrednog potencijala Županije u zemlji i inozemstvu, te pruža konzalting usluge ulagačima (domaćim i stranim)
- organizira izradu programa razvoja poljoprivrede Županije, a osobito poljoprivrednih djelatnosti od strateškog značaja za Županiju (vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo i ribarstvo)
- za potrebe Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine priprema izvješća o stanju i kretanjima u malom i srednjem poduzetništvu te o postignutim rezultatima po Programima poticanja malog i srednjeg poduzetništva.
Poljoprivreda Splitsko-dalmatinske županije, kao dio mediteranske poljoprivredne regije Hrvatske, izrazito je heterogena, kako u svojim proizvodnim mogućnostima, tako i po stupnju razvijenosti.
Prostor je karakteriziran trima specifično različitim područjima, otočnim, priobalnim i zagorskim, koji kao takvi odražavaju i svoje posebnosti u raznovrsnosti poljoprivrednih proizvoda
Vinogradarstvo je tradicionalno kroz cijelu povijest jadna od značajnijih poljoprivrednih djelatnosti na prostorima ove županije, posebno na cijelom otočnom području, u Kaštelima, te na području Imotskog i Vrgorca u zagorskom djelu županije. Stoga je jedan od osnovnih pravaca djelovanja bio stvaranje preduvjeta kvalitetnijeg iskoraka vinogradarska i vinarstva na domaćem i stranom tržištu. U tom smislu pokrenut je «Vinski puti Splitsko-dalmatinske županije».
Po tom programu do sada su predstavljeni «Vinski puti otoka Hvara», «Vinski puti Biokova», «Vinski puti otoka Visa» i Vinski puti mora» Program vinskih puta je osmišljeni kompleksni turističko poljoprivredni program koji danas u turističkom svijetu predstavljaju okosnicu i najizravniji spoj između poljoprivrede i turizma. Znači želja nam je kroz vinske pute obogatiti turističku ponudu, poboljšati plasman postojećih vinarija, te ujedno potaknuti nastajanje novih vinarija na području Splitsko-dalmatinske županije te time unaprijediti vinogradarsku proizvodnju.
Pored toga Splitsko-dalmatinska županija godinama potpomaže zajedničke nastupe vinara,maslinara,uljara,pčelara, sirara i dr. na nekim sajamskim priredbama (PROWEIN, GAST i VINOVITA) želeći promovirati vino, ulje,med, sir, i druge poljoprivredne proizvode kao kvalitetne autohtone proizvode naše županije. Svim ovim akcijama je zajednički cilj stvaranje vrijednosne marke i povratak imidža dalmatinskim proizvodima na domaćem i svjetskom tržištu, a kroz to poticanje razvitka poljoprivredne proizvodnje na ovim područjima.
Maslinarstvo je sa svojih oko 1.500.000 stabala (trećina
ukupnog broja stabala u Hrvatskoj) jedan veliki gospodarski potencijal i
predstavlja vrlo značajnu poljoprivrednu djelatnost poglavito na otocima i
većem dijelu priobalja. Posljednjih dvadesetak godina interes za obnovom postojećih
i sadnjom novih maslinika sve je više izražen, kao i gradnja novih suvremenih
uljara. Takve usmjerenja Splitsko-dalmatinska županije podržava raznim
programima. Županije sa pojavljuje kao pokrovitelj svih manifestacija koje
imaju cilj promicanje razvitka maslinarstva (Maslina,Noćnjak, Izbor najboljeg
maslinika na području županije). Pored toga aktivno se provodi Program
sufinanciranja nabavke sadnica maslina, kojim se najizravnije potiču maslinari
u podizanju novih suvremenih nasada masline. Taj program je tijekom godina
prerastao u «Programu podizanja dugogodišnjih nasada» uz zajedničko
sufinanciranje županije i jedinica lokalne samouprave. Program ima za cilj
potaknuti podizanje dugogodišnjih nasada posebno vinove loze i masline ali i
ostalih vrsta. Od 1999. godine pokrenut je u suradnji sa Poljoprivredno
savjetodavnom službom, Program prognozne službe u maslinarstvu. U 2000. godini
taj program je proširen na sve značajnije poljoprivredne kulture te cijeli
prostor županije. Tako su u cilju što kvalitetnijeg praćenja nabavljene «
CDA–Agrometeorološke stanice«. Osnovni cilj ovog programa je podizanje razine
kvalitete poljoprivredne proizvodnje uz što veće očuvanje ekosustava kao jedne
najvrjednije prednosti i blagodati našeg područja. Pored toga posljednjih
godina štete na poljoprivrednim kulturama djelovanjem biljnih bolesti i
štetnika ponekada su poprimale razmjere elementarne nepogode. Danas možemo reći
da je ovaj program postavljen na najsuvremenijim osnovama i uz još neka
ulaganja može kvalitetno riješiti provođenje zaštite poljoprivrednih kultura uz
istovremeno vrlo visoko očuvanje okoliša. Poljoprivrednici se o vremenu
tretiranja upozoravaju preko javnih medija, kao i preko stalnog info-telefona
na broj 060/232 232, a
veći proizvođači iste obavijesti dobivaju i putem e-maila.
Kako bi se u poljoprivredi rješavali kvalitetno tekući problemi uz primjenu
dostignutih znanja u našim znanstvenim ustanovama i transferom dostignutih
znanja vani postoji potreba stalnog financiranja određenih primijenjenih istraživanja.
Tako se kroz ovu aktivnost danas provode istraživanja autohtonog sortimenta
vinove loze, osnivanje matičnih nasada mediteranski kultura te rajonizacija
poljoprivredne proizvodnje na otoku Visu. Također se provode programi ulaganja
u poljoprivrednu ifrastrukturu u prvom redu uređenje poljskih putova i u
programe navodnjavanja, kao i zajedničko sufinanciranje programa razvitka
poljoprivrede sa jedinicama lokalne samouprave.
Stočarska proizvodnja je značajna grana cjelokupne poljoprivredne proizvodnje,
posebice to vrijedi za područje kontinentalnog dijela županije, na kojem je u
prošlosti bila sinonim egzistencijalne sigurnosti i gdje prirodne prilike nisu
odgovarale razvoju drugih kultura, posebno na velikim kraškim pašnjačkim
površinama koje nisu za drugu proizvodnju osim za ispašu stoke. Utjecajem
različitih čimbenika stočarska proizvodnja je u stalnom i značajnom padu,
poglavito tijekom i nakon domovinskog rata, naime srpski agresor je pored
ubijanja i progona hrvatskog pučanstva ubijao i odvodio i mnogobrojnu stoku.
Najznačajnija stočarska područja naše županije i jesu locirana na području,
koje je bilo zahvaćeno ratom ili uz sami njegov rubni dio. U cilju što boljeg
valoriziranja proizvodnog prostora za razvitak stočarstva poglavito na planinskim
pašnjacima izrađen je «Programa razvitka stočarstva» kojeg je izradio
Agronomski fakultet, te projekti zaštite i očuvanje genotipa hrvatske šarene i hrvatske bijele koze,
projekt Standardizacija mesnih odlika Dalmatinske pramenke-bračkog soja s
ciljem stvaranja preduvjeta za zaštitu
bračke janjetine.
Kreditna sredstva koja su se do sada odobravala u poljoprivredi, najčešće su
bila teško dostupna, a uz to i preskupa, za najveći dio poljoprivrednih
djelatnosti, sa neekonomski postavljenim uvjetima, kao što su poček od jedne
godine za višegodišnje nasade, od kojih većina dolazi u rod u četvrtoj ili
petoj godini, a sposobni su tek godinu dana kasnije otplaćivati podignute
zajmove.
Sagledavajući trenutačno stanje u poljoprivredi Splitsko-dalmatinske županije,
što je bilo predmet posebnog Izvješća Poglavarstvu i Skupštini, te potrebu
njenog kvalitativnog razvitka koji je između ostalog moguć i intenzivnijim
ulaganjem kapitala u tu granu djelatnosti, nametnula se potreba, osiguranja
nedostajućih sredstva. Radi ubrzanja procesa razvitka naše poljoprivrede,
ribarstva i agroturizma, kroz osiguranje povoljnih kreditnih sredstava osnovan
je «Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma Splitsko-dalmatinske
županije».
Osim poduzetničkih kredita Županija je koncem 1998. godine,
u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i jedinicama lokalne samouprave,
utemeljila i posebnu kreditnu liniju Fonda za razvitak poljoprivrede i
agroturizma.
Korisnici kreditnih sredstava su obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
obrtnici i trgovačka društva iz djelatnosti
poljoprivrede i agroturizma.
Cilj programa je poticanje poljoprivredne proizvodnje i
stočarstva kako u zagorskom dijelu Županije, tako i na otocima i priobalju.
U dosadašnjem tijeku korištenja Fonda za period 2001-2008. godina
zaprimljeno je 1263 kreditna zahtjeva, od čega je pozitivno riješeno 851
zahtjev te konačno realizirano 528 kredita s ukupnim plasmanom od 48.668.400,00
kuna.
Više od financijskih pokazatelja govore podaci o naturalnim
učincima ulaganja. Naime, zahvaljujući programu poticanja poljoprivredne
proizvodnje i agroturizma postignuti su slijedeći učinci:
a) stočarstvo –
nabavljeno je 235 mliječnih krava, 150 tovnih svinja, 34 rasplodnih svinja,
2097 ovaca, 225 koza i 260 pčelinjih zajednica. Osim ulaganja u nabavu stoke
izgrađeno je, prošireno ili adaptirano 51 štala;
b) voćarstvo – podignuto je
46,07ha voćnjaka, od toga: jabuka 12,53ha, breskvi 4,24ha, bajama 2,30ha,
višanja 1,60ha, trešanja 2,10ha, jagoda 6,02ha, kupina 1,00ha, šljiva 1,18ha te
ostaloga voća 5,1ha. Osim novih voćnjaka izgrađen je jedan pogon za preradu
voća, sagrađene su dvije hladnjače te sedam skladišta s pakirnicom
poljoprivrednih proizvoda;
c) vinogradarstvo i maslinarstvo – podignuto je 47,10 ha maslinika, 71,62 ha vinograda,
izgrađena su 2 vinska podruma te obnovljeno 8 podruma sa opremom ,
d) ribarstvo
– izgrađeno je jedno mrijestilište, nabavljena je nova ribarska oprema i alati
za devet ribarskih brodova, nabavljeni su novi motori za dvanaest ribarskih
brodova i izvršene su tri rekonstrukcije broda; d) u agroturizmu su uključena
31(tridesetjedno)obiteljsko gospodarstvo od čega se tri bave lovnim turizmom;
e) sedamdesetdva(72) poljoprivredna gospodarstva su kupila
novu mehanizaciju,
f) tridesetčetiri (34) gospodarstva su ugradila sustave za navodnjavanje,
g) podignuto je 5,12 ha plastenika i 0,95 ha staklenika, te kod
4 gospodarstva je promjenjena kompletna oprema u staklenicima.