Program: Razvitak malog i srednjeg poduzetništva 7.300.000,00
- subvencija kamata 5.200.0000,00
- potpore 300.000,00
- direktno kreditiranje 1.000.000,00
- izrada kataloga, stručna literatura, seminari 180.000,00
- Slobodna zona 500.000,00
- Inkubator za malo poduzetništvo 120.000,00
Zakonski temelj
- Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN br. 29/02); Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i 60/01); Statut Splitsko-dalmatinske županije («Službeni glasnik SDŽ» br. 11/01 i 07/03); Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji («Službeni glasnik SDŽ» br. 08/97, 09/98, 03/01, 05/02 i 05/03).
Navedenim programom Splitsko-dalmatinska županija želi unaprijediti razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Program uključuje mjere kojima se želi, kroz subvenciju kamata i potpore potaknuti utemeljenje i razvoj poduzetništva. Subvencija kamata za područje posebne državne skrbi iznosi 4%,za područje otoka i zagore 2% te za ostala područja 0,5%, na koji način se nastoji potaknuti razvoj "kriznih područja" povećati zaposlenost na zapuštenim dijelovima Županije.
Usvajanjem Programa kreditiranja mladih, početnika i žena nastoji se potaknuti poduzetnička inicijativa uspostavom novih poduzetnika i realizacijom novih poduzetničkih projekata.
Do sada je navedenim programom odobreno 505 kredita i odobrenih 310 milijuna kuna kreditnih sredstava. Ovaj posao su do sada obavljala 4 djelatnika a smatramo da će na istim poslovima morati i dalje ostati najmanje 5 djelatnika. U pripremi je izdavanje kataloga sa odobrenim kreditima koji će sadržavati elemente korisne za provođenje stručnih analiza vezanih uz namjensko trošenje proračunskih sredstava.
Program: Poljoprivreda 4.535.000,00
Aktivnosti
- Priprema poticajnih mjera 120.000,00
- Organiziranje sajmova i sličnih manifestacija 390.000,00
- Sufinanciranje nabavke sadnica 200.000,00
- Razvitak poljoprivrede 100.000,00
- Uređenje poljskih putova 150.000,00
- Sufinanciranje rada javnih poljoprivrednih službi 80.000,00
- Provedba programa Izvještajno prognozne službe u polj. 125.000,00
- Primijenjena istraživanja u poljoprivredi 400.000,00
- Edukacija u poljoprivredi 100.000,00
- Potpore organizacijama i udrugama polj. proizvođača 70.000,00
- Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma 2.800.000,00
Zakonski temelj
- Zakon o poljoprivredi (NN br. 66/01 i 83/02); Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i 60/01); Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove
poljoprivrede (NN br. 85/01, 7/02, 147/02 i 140/03); Statut Splitsko - dalmatinske županije («Službeni glasnik SDŽ» br. 11/01 i 07/03)
Županija, slično razvijenijim Europskim regijama i državama, već nekoliko godina pokušava organizirano i zajednički nastupati sa perspektivnim poljoprivrednim gospodarstvima ili onima koji se bave preradom poljoprivrednih proizvoda na nekoliko zanimljivih sajamskih manifestacija. Nastupi poljoprivrednih gospodarstava na domaćim ili međunarodnim sajamskim priredbama predstavljaju vrlo značajan način marketinškog rada. Na takvim skupovima pored predstavljanja pojedinih proizvoda i upoznavanja tržišta, poljoprivredna gospodarstva pokušaju svoj rad vrednovati sa sličnim gospodarstvima zemlje ili svijeta. Ujedno na takvim manifestacijama uspoređuje se i prikazuje gospodarska živost Županije ili same države. Ti nastupi iako uvijek skromni i na malim štandovima značajno su afirmirali gospodarstvo Županije. Tijekom ove godine planira se tako financirati nastupe na nekoliko značajnijih manifestacija sukladno predviđenim sredstvima:
- Vinovita - Zagrebački velesajam
- ProWein, Duseldorf
- Noćnjak
-
- lokalni sajmovi i natjecanja
- špediterske usluge
I u sljedećoj godini nastaviti će se aktivnosti sa jedinicama lokalne uprave na «Programu podizanja dugogodišnjih nasada» uz zajedničko sufinanciranje. Program ima za cilj potaknuti podizanje dugogodišnjih nasada posebno vinove loze i masline ali i ostalih vrsta. Financiranje se provodi na način da svi sudionici u programu, Županija, općina odnosno grad i poljoprivrednik osiguraju po jednu trećinu sredstava od nabavne cijene sadnica. Nabavu sadnica provode općine izravno, preko udruga ili tvrtki koje rade sa kooperantima. Također će se zajedno sa jedinicama lokalne uprave sufinancirati pojedinačni programi od interesa za pojedinu općinu. Uređenje poljskih putova je jedna od mjera koja ima poseban značaj u razvitku poljoprivrede te će se ista aktivnost nastaviti u sljedećoj godini.
Djelatnost Poljoprivredno savjetodavne službe kao i Hrvatskog stočarskog centra smatra se posebno vrijednim za poljoprivredu Županije. Pored toga njihovi djelatnici su izravno uključeni u provođenje programa kreditiranja u poljoprivredi. Stoga će se sufinancirati dio troškova njihovog rada.
Svake godine poljoprivredna proizvodnje trpi velike štete zbog nepravovremeno provedene zaštite, nekada na pojedinim područjima i do stupnja elementarne nepogode. Pored toga nepravovremenim provođenjem zaštite često se primjenjuju veće količine pesticida čime se značajno onečišćuje okoliš. Već nekoliko godina uspostavljen je jedinstven sustav kontrole bolesti i štetnika i izvještavanja poljoprivrednika kako bi se zaštita provela kvalitetno i pravovremeno uz što manje narušavanje ekosustava i uz očuvanje prirode. Ovim programom se u praksi provodi odrednica razvika Županije koja govori o održivom razvitku. Poljoprivrednici se o vremenu tretiranja upozoravaju preko javnih medija, kao i preko stalnog info-telefona na broj 060/232 232, a veći proizvođači iste obavijesti dobivaju i putem e-maila.
Kako bi se u poljoprivredi rješavali kvalitetno tekući problemi uz primjenu dostignutih znanja u našim znanstvenim i transferom dostignutih znanja vani postoji potreba stalnog financiranja određenih primijenjenih istraživanja. Tako se kroz ovu aktivnost danas provode istraživanja autohtonog sortimenta vinove loze, osnivanje matičnih nasada mediteranskih kultura te rajonizacija poljoprivredne proizvodnje na otoku Visu.
Aktivnost «Edukacija u poljoprivredi» je novi program koji je započeo 2003. godine, a nastaviti će se i u sljedećim godinama. Cilj aktivnosti je ponuditi poljoprivrednicima mogućnost edukacije u pojedinim specifičnim znanjima, kako bi se podigla kvaliteta poljoprivredne proizvodnje i ista podigla na jednu višu razinu. Nedovoljna znanja o pojedinoj proizvodnji upravo su najčešći razlog neuspjeha pojedinih programa. Rezultati će se očitovati kroz povećani broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava na tržištu.
Osiguranje povoljnih financijskih sredstava svakako je jedna od kočnica značajnijeg razvitka poljoprivredne proizvodnje. Dosadašnji rezultati ukazuju da i ova skromna sredstva mogu značajno poboljšati strukturu rada i opremljenosti, kao i tehnološke promjene kod gospodarstava koja su koristila ova sredstva. Cilj ove aktivnosti je kreditno praćenje poljoprivrednih gospodarstava u realizaciji njihovih programa. Rezultati su mjerljivi brojem odobrenih kredita i njihovom realizacijom.
Program: Razvitak gospodarstva
Sadašnje teško stanje u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije (učestali stečajevi gospodarskih subjekata, nelikvidnost i insolventnost tvrtki, tehnološka zaostalost, visoka nezaposlenost) ukazuje na potrebu novog kvalitetnog iskoraka u osmišljavanju Proračuna sukladno odrednicama gospodarskog razvitka Županije, a kojim se stvaraju temeljni preduvjeti za sustavan pristup rješavanju postojeće situacije, te realizaciji prioritetnih razvojnih programa kao i institucionalnih okvira njihove realizacije.
Predloženim Programom gospodarskog razvitka Županije zagovara se koncept koji bi stvorio temeljne preduvjete za bržu i kvalitetniju transformaciju s kapitalno intenzivnog gospodarstva na gospodarstvo utemeljeno na znanju, a što je temeljni preduvjet za ostvarenje ključnih ciljeva gospodarskog razvitka Županije koji se ogledaju u smanjenju broja nezaposlenih, povećanju plaća, povećanju broja poduzeća, poboljšanju gospodarske infrastrukture, odnosno činjenju Županije poželjnom za življenje.
Pri definiranju Programa razvitka gospodarstva uzimane su u obzir:
- spoznaje o temeljnim značajkama odnosno zbivanjima na području gospodarstva Županije:
- od 1990. godine u gospodarstvu Županije dominira proces deindustrijalizacije, zbog poremećaja
uzrokovanih ratom i gubitka bivših važnih jugoslavenskih tržišta i tržišta istočnoeuropskih zemalja (udio industrije u BDP ima trend stalnog opadanja)
- zaposlenost u proizvodnim djelatnostima još uvijek je u padu
- troškovi proizvodnje relativno su visoki u odnosu na susjedne zemlje, a što bitno utječe na smanjenje konkurentnosti na zahtjevnom međunarodnom tržištu
- ključni ciljevi razvitka Županije:
- stalno poboljšavanje kvalitete življenja
- povećanje produktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta izgradnjom otvorenog, fleksibilnog i dinamičnog gospodarstva izvozno orijentiranog, sa sposobnošću brzog usvajanja novih tehnoloških rješenja i proizvodnjom vlastitih inovacija
- postizanje društveno zadovoljavajuće naseljenosti cjelokupnog prostora županija, odnosno osiguranje ostanka sadašnjeg stanovništva, poglavito onog otočnog i ruralnog, te poticanje povratka prvenstveno mlađeg, radno aktivnog stanovništva
- podrška poduzetništvu kao osnovi napretka i zapošljavanja
- uspostava što raznovrsnije strukture gospodarstva
- izgradnja gospodarskih/industrijskih zona kako bi se stvorio snažan poticaj za nove poduzetničke pothvate u području proizvodnih djelatnosti
- razvitak slobodnih zona
- uspostava tehnoloških parkova i poduzetničkih centara koji su u svijetu već odavno poznati kao inkubatori novih proizvoda i tehnologija odnosno novih malih i srednjih poduzeća
- brži rast slabije razvijenih dijelova Županije
- stvoriti bazu za potencijalne investitore i poduzetnike, proširiti mogućnost investiranja u gospodarske sektore koji su u skladu sa zahtjevima o održivom razvitku Županije
- restrukturiranje i privatizacija poduzeća u državnom vlasništvu
- izgradnja kvalitetne gospodarske infrastrukture (energetika, vodoopskrba i promet)
- ojačati lokalnu samoupravu i nositelje gospodarskog razvoja, kako bi učinkovito upravljali razvojem u korist održivosti i društvene ravnoteže
- stvaranje gospodarskih uvjeta za što brže uključivanje u europske i svjetske gospodarske procese
- zakonska regulativa za realizaciju poželjne dinamike razvitka:
- Zakon o lokalnoj samoupravi (Narodne novine 33/2001) sukladno članku 20, kojim se definira djelokrug obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na gospodarski razvitak
- Zakon o proračunu (Narodne novine 96/2003)
- Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine 38/2002)
- Zakon o energiji i Zakon o tržištu plina (Narodne novine 68/2001)
- Pravilniku o distribuciji plina (Narodne novine 104/02)
- Pravilnik o energetskoj bilanci (Narodne novine 33/2003)
- Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine 107/2003)
- Zakon o otocima (Narodne novine 34/1999) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima (Narodne novine 32/2002)
- Zakon o javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine 131/1997).
- Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 26/2003).
Navedeni zakoni daju Županiji veće ovlasti i obveze te sukladno tome i veću odgovornost u kreiranju svoga svekolikoga razvitka, a poglavito onog gospodarskog. Zakonom o energiji planiranje energetskih bilanci prepušta se Županiji. Tako se po prvi put na ovim područjima daje šansa za kvalitetan iskorak u osmišljavanju lokalne energetske politike, te sukladno tome i izgradnja odgovarajućeg fleksibilnog, učinkovitog, pouzdanog i ekološki prihvatljivog energetskog sustava Županije. Uvođenje plina kao novog umreženog energenta, kompatibilnog postojećem elektroenergetskom sustavu umnogome će doprinijeti pouzdanosti u opskrbi energijom, te s obzirom na njegovu cjenovnu prihvatljivost i smanjenju ukupnih troškova gospodarstva, a poglavito onih u turizmu.
U cilju ostvarenja poželjne dinamike rasta potrebno je:
- restrukturirati gospodarstvo u funkciji uspostave fleksibilnog, dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, a ne kao danas uvozno orijentiranog započeti proces reindustrijalizacije
- jačanje međunarodne suradnje na transferu novih na znanju utemeljenih tehnologija (nanotehnologija i biotehnologija)
- značajnije podupirati i sustavno razvijati program razvitka malog i srednjeg poduzetništva putem prihvatljivih razvojnih garancijskih fondova
- stvoriti preduvjete za direktna strana i domaća ulaganja kako u postojeće gospodarske subjekte tako i za “greenfield” ulaganja
- identifikacija i uspostava regionalnih clustera (umrežavanje poduzeća) u funkciji povećanja konkurentnosti gospodarstva
- poticanjem uzgoja autohtonih organsko poljoprivrednih kultura osigurati dovoljnu sirovinsku osnovu za izgradnju prerađivačkih kapaciteta, kapaciteta za zamrzavanje i konzerviranje
- poticati podizanje novih objekata obiteljskog tipa usmjerenih na proizvodnju sirovinske osnove i manjih prerađivačkih kapaciteta
- razvoj gospodarske infrastrukture
- razvoj gospodarskih i slobodnih zona
- suradnja sveučilišta i gospodarstva na razvojnim projektima
- uspostava znanstveno-tehnološkog parka kao generatora na znanju utemeljenog razvoja gospodarstva
- uspostava poduzetničkih centara
- uspostava regionalnih razvojnih agencija
- razvoj financijskog tržišta.
Realizacija ovako definiranog programa gospodarskog razvitka planira se realizirati kroz slijedeće aktivnosti uz angažiranje navedenih planiranih sredstava:
- Priprema poticajnih mjera 115.000,00
- Međunarodna suradnja i prezentacija razvojnih programa 900.000,00
- Izrada publikacije Gospodarski resursi Županije 75.000,00
- Razvojni fond Splitsko-dalmatinske županije 4.650.000,00
- Provedba Strategije gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije 725.000,00
- Restrukturiranje gospodarskih subjekata na području Splitsko-dalmatinske županije 750.000,00
- Brzo prometno povezivanje otoka s kopnom 2.000.000,00
- Razvoj i potpora gospodarskim zonama općina i gradova 1.050.000,00
- Sufinanciranje tekućih troškova DES-a 550.000,00
- Gospodarsko-socijalno vijeće Splitsko-dalmatinske županije 25.000,00
- Razvojna agencija 750.000,00
- Studije i projekti prema programima razvitka gospodarstva 555.000,00
- Energetski razvitak Splitsko-dalmatinske županije 580.000,00
- Uvođenje ISO standarda 175.000,00
Ukupno: 12.900.000,00
Očekivani mjerljivi učinci predloženog Programa i aktivnosti su:
- povećanje zaposlenosti
- povećanje izvoza
- diversifikacija proizvodnje
- brža integracija u svjetske gospodarske procese
- povećanje izravnih stranih ulaganja, te stvaranje uvjeta za rast domaćih ulaganja
- usvajanje novih na znanju utemeljenih tehnologija
- kvalitetnije povezivanje otoka s kopnom i međusobno
- povećanje energetske učinkovitosti i šira primjena obnovljivih izvora energije
- suradnja gospodarstva i znanosti
- razvoj privatno-javnog partnerstva.
Kroz jačanje privatno - javnog partnerstva, te s tim u vezi poželjne sinergije institucionalnih kapaciteta javnog sektora/lokalne samouprave s kreativnim i operativnim sposobnostima privatnog sektora, stvorili bi se temeljni preduvjeti za bržu i učinkovitiju implementaciju razvojnih programa i ostvarivanje temeljnih ciljeva gospodarskog razvitka Županije. Privatno javno partnerstvo uz stvaranje clustera na bitnim gospodarskim djelatnostima, vitalnim za prosperitet Županije, temeljni je preduvjet za učinkovitu transformaciju razvojnih ciljeva u opipljivu, mjerljivu stvarnost. Stvaranjem clustera sukladno gospodarskim djelatnostima osigurao bi se sinergijski učinak, trenutačno disperziranog, know-how-a, te na taj način povećala konkurentnost ključnih županijskih djelatnosti (brodogradnja, turizam).
Imajući u vidu gradnju autoceste, te uspostavu gospodarskih zona i slobodnih zona realno je očekivati znatno veću razinu i efikasnost investiranja, te povećanje sinergijskog učinka na gospodarstvo koji bi onda omogućio realno povećanje bruto društvenog proizvoda po stanovniku odnosno standarda življenja i socijalne sigurnosti.
Sukladno iznesenom razvojnom programu gospodarstva, te današnjem stvarnom položaju Županije (nedostatnih 2.900 USD po stanovniku što je znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi oko 5.000 USD) predloženim aktivnostima stvaraju se uvjeti za diversifikaciju proizvodnje i usvajanje novih tehnologija i proizvoda, ekološki prihvatljivih, uspostavi pouzdanog i fleksibilnog energetskog sustava, te i intenziviranje privatno javnog partnerstva kao modela koji učinkovitije koristi sva raspoloživa sredstva i brže dovodi do cilja.
Program: Lovstvo
Opći cilj ovog Programa jeste izdići lovstvo kao segment gospodarstva na višu razinu, tj. stvoriti od ove vrste djelatnosti gospodarsku djelatnost koja će kroz projekte iz domene lovstva stvoriti mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, a ujedno kroz lovstvo provoditi mjere zaštite i očuvanja okoliša i prirode, biljnog i životinjskog svijeta koji u toj prirodi živi i obitava.
Posebni cilj koji se želi postići ovim Programom jeste prezentiranje otvorenih i zajedničkih lovišta sa prostora Splitsko-dalmatinske županije na WEB stranicu kako bi ona postala dostupna potencijalnim korisnicima iz zemlje i inozemstva.
Plan prihoda zasniva se na ubiranju naknada lovozakupnina za županijska (zajednička) lovišta te na povratu dijela sredstava naknada za državna (otvorena) lovišta razmjerno površini privatnog vlasništva unutar granica državnih (otvorenih) lovišta.
Od prikupljenih sredstava namjenski se 20% raspoređuje za provedbu Zakona o lovu a ostatak prioritetno za naknade vlasnicima zemljišta čije zemljište je ušlo u sastav zajedničkih i otvorenih lovišta dok se neraspoređeni dio sredstava raspoređuje za provedbu Programa lovstva.
Do donošenja Odluke Ustavnog suda br. 164 («Narodne novine», broj 4/02) kojom je stavljen van snage članak 35. stavak 2. Zakona o lovu, raspored sredstava vršen je na način da je 50% prikupljenih sredstava išlo gradovima i općinama za program izgradnje infrastrukture u funkciji lovstva, a 50% lovozakupnicima za financiranje programa nabave divljači i drugih programa iz resora lovstva. Nakon donošenja gore navedene Odluke Ustavnog suda, raspoređivanje sredstava lovozakupnina vrši se na način da se prije uputi javni poziv vlasnicima zemljišta bez prava lova čije površine su obuhvaćene granicama zajedničkih i otvorenih lovišta radi ostvarenja prava na povrat sredstava lovozakupnine razmjerno površini zemljišta koje je ušlo u granice lovišta. Sredstva koje vlasnici zemljišta bez prava lova ne budu potraživali, raspoređuju se za provođenje mjera i aktivnosti te programa lovstva, a na način da te mjere i aktivnosti predstavljaju poboljšice za zemljišta obuhvaćena granicama lovišta.
Provođenje programa lovstva planira se izvršavati kroz:
- izradu informatizacijskih programa praćenja poslova iz domene lovstva,
- provedbu Programa lovnog turizma,
- sufinanciranje programa sprječavanja bjesnoća,
- sufinanciranje programa razminiranja,
- sufinanciranje projekata lovozakupnika,
- sufinanciranje izdavačkih kuća koje izdaju stručnu i edukativnu literaturu iz domene lovstva,
- sufinanciranje izgradnje ornitoloških postaja i sufinanciranje programa udruga koje svojim aktivnostima brinu o zaštiti prirodnih ljepota Lijepe naše (planinarska društva i sl.).
Rezultate ovog Programa očekujemo već u 2004. godini, s tim što će ti rezultati iz godine u godinu biti sve veći.
Program: Razvitak malog i srednjeg poduzetništva 7.300.000,00
- subvencija kamata 5.200.0000,00
- potpore 300.000,00
- direktno kreditiranje 1.000.000,00
- izrada kataloga, stručna literatura, seminari 180.000,00
- Slobodna zona 500.000,00
- Inkubator za malo poduzetništvo 120.000,00
Zakonski temelj
- Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN br. 29/02); Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i 60/01); Statut Splitsko-dalmatinske županije («Službeni glasnik SDŽ» br. 11/01 i 07/03); Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji («Službeni glasnik SDŽ» br. 08/97, 09/98, 03/01, 05/02 i 05/03).
Navedenim programom Splitsko-dalmatinska županija želi unaprijediti razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Program uključuje mjere kojima se želi, kroz subvenciju kamata i potpore potaknuti utemeljenje i razvoj poduzetništva. Subvencija kamata za područje posebne državne skrbi iznosi 4%,za područje otoka i zagore 2% te za ostala područja 0,5%, na koji način se nastoji potaknuti razvoj "kriznih područja" povećati zaposlenost na zapuštenim dijelovima Županije.
Usvajanjem Programa kreditiranja mladih, početnika i žena nastoji se potaknuti poduzetnička inicijativa uspostavom novih poduzetnika i realizacijom novih poduzetničkih projekata.
Do sada je navedenim programom odobreno 505 kredita i odobrenih 310 milijuna kuna kreditnih sredstava. Ovaj posao su do sada obavljala 4 djelatnika a smatramo da će na istim poslovima morati i dalje ostati najmanje 5 djelatnika. U pripremi je izdavanje kataloga sa odobrenim kreditima koji će sadržavati elemente korisne za provođenje stručnih analiza vezanih uz namjensko trošenje proračunskih sredstava.
Program: Poljoprivreda 4.535.000,00
Aktivnosti
- Priprema poticajnih mjera 120.000,00
- Organiziranje sajmova i sličnih manifestacija 390.000,00
- Sufinanciranje nabavke sadnica 200.000,00
- Razvitak poljoprivrede 100.000,00
- Uređenje poljskih putova 150.000,00
- Sufinanciranje rada javnih poljoprivrednih službi 80.000,00
- Provedba programa Izvještajno prognozne službe u polj. 125.000,00
- Primijenjena istraživanja u poljoprivredi 400.000,00
- Edukacija u poljoprivredi 100.000,00
- Potpore organizacijama i udrugama polj. proizvođača 70.000,00
- Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma 2.800.000,00
Zakonski temelj
- Zakon o poljoprivredi (NN br. 66/01 i 83/02); Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01 i 60/01); Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove
poljoprivrede (NN br. 85/01, 7/02, 147/02 i 140/03); Statut Splitsko - dalmatinske županije («Službeni glasnik SDŽ» br. 11/01 i 07/03)
Županija, slično razvijenijim Europskim regijama i državama, već nekoliko godina pokušava organizirano i zajednički nastupati sa perspektivnim poljoprivrednim gospodarstvima ili onima koji se bave preradom poljoprivrednih proizvoda na nekoliko zanimljivih sajamskih manifestacija. Nastupi poljoprivrednih gospodarstava na domaćim ili međunarodnim sajamskim priredbama predstavljaju vrlo značajan način marketinškog rada. Na takvim skupovima pored predstavljanja pojedinih proizvoda i upoznavanja tržišta, poljoprivredna gospodarstva pokušaju svoj rad vrednovati sa sličnim gospodarstvima zemlje ili svijeta. Ujedno na takvim manifestacijama uspoređuje se i prikazuje gospodarska živost Županije ili same države. Ti nastupi iako uvijek skromni i na malim štandovima značajno su afirmirali gospodarstvo Županije. Tijekom ove godine planira se tako financirati nastupe na nekoliko značajnijih manifestacija sukladno predviđenim sredstvima:
- Vinovita - Zagrebački velesajam
- ProWein, Duseldorf
- Noćnjak
-
- lokalni sajmovi i natjecanja
- špediterske usluge
I u sljedećoj godini nastaviti će se aktivnosti sa jedinicama lokalne uprave na «Programu podizanja dugogodišnjih nasada» uz zajedničko sufinanciranje. Program ima za cilj potaknuti podizanje dugogodišnjih nasada posebno vinove loze i masline ali i ostalih vrsta. Financiranje se provodi na način da svi sudionici u programu, Županija, općina odnosno grad i poljoprivrednik osiguraju po jednu trećinu sredstava od nabavne cijene sadnica. Nabavu sadnica provode općine izravno, preko udruga ili tvrtki koje rade sa kooperantima. Također će se zajedno sa jedinicama lokalne uprave sufinancirati pojedinačni programi od interesa za pojedinu općinu. Uređenje poljskih putova je jedna od mjera koja ima poseban značaj u razvitku poljoprivrede te će se ista aktivnost nastaviti u sljedećoj godini.
Djelatnost Poljoprivredno savjetodavne službe kao i Hrvatskog stočarskog centra smatra se posebno vrijednim za poljoprivredu Županije. Pored toga njihovi djelatnici su izravno uključeni u provođenje programa kreditiranja u poljoprivredi. Stoga će se sufinancirati dio troškova njihovog rada.
Svake godine poljoprivredna proizvodnje trpi velike štete zbog nepravovremeno provedene zaštite, nekada na pojedinim područjima i do stupnja elementarne nepogode. Pored toga nepravovremenim provođenjem zaštite često se primjenjuju veće količine pesticida čime se značajno onečišćuje okoliš. Već nekoliko godina uspostavljen je jedinstven sustav kontrole bolesti i štetnika i izvještavanja poljoprivrednika kako bi se zaštita provela kvalitetno i pravovremeno uz što manje narušavanje ekosustava i uz očuvanje prirode. Ovim programom se u praksi provodi odrednica razvika Županije koja govori o održivom razvitku. Poljoprivrednici se o vremenu tretiranja upozoravaju preko javnih medija, kao i preko stalnog info-telefona na broj 060/232 232, a veći proizvođači iste obavijesti dobivaju i putem e-maila.
Kako bi se u poljoprivredi rješavali kvalitetno tekući problemi uz primjenu dostignutih znanja u našim znanstvenim i transferom dostignutih znanja vani postoji potreba stalnog financiranja određenih primijenjenih istraživanja. Tako se kroz ovu aktivnost danas provode istraživanja autohtonog sortimenta vinove loze, osnivanje matičnih nasada mediteranskih kultura te rajonizacija poljoprivredne proizvodnje na otoku Visu.
Aktivnost «Edukacija u poljoprivredi» je novi program koji je započeo 2003. godine, a nastaviti će se i u sljedećim godinama. Cilj aktivnosti je ponuditi poljoprivrednicima mogućnost edukacije u pojedinim specifičnim znanjima, kako bi se podigla kvaliteta poljoprivredne proizvodnje i ista podigla na jednu višu razinu. Nedovoljna znanja o pojedinoj proizvodnji upravo su najčešći razlog neuspjeha pojedinih programa. Rezultati će se očitovati kroz povećani broj poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava na tržištu.
Osiguranje povoljnih financijskih sredstava svakako je jedna od kočnica značajnijeg razvitka poljoprivredne proizvodnje. Dosadašnji rezultati ukazuju da i ova skromna sredstva mogu značajno poboljšati strukturu rada i opremljenosti, kao i tehnološke promjene kod gospodarstava koja su koristila ova sredstva. Cilj ove aktivnosti je kreditno praćenje poljoprivrednih gospodarstava u realizaciji njihovih programa. Rezultati su mjerljivi brojem odobrenih kredita i njihovom realizacijom.
Program: Razvitak gospodarstva
Sadašnje teško stanje u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije (učestali stečajevi gospodarskih subjekata, nelikvidnost i insolventnost tvrtki, tehnološka zaostalost, visoka nezaposlenost) ukazuje na potrebu novog kvalitetnog iskoraka u osmišljavanju Proračuna sukladno odrednicama gospodarskog razvitka Županije, a kojim se stvaraju temeljni preduvjeti za sustavan pristup rješavanju postojeće situacije, te realizaciji prioritetnih razvojnih programa kao i institucionalnih okvira njihove realizacije.
Predloženim Programom gospodarskog razvitka Županije zagovara se koncept koji bi stvorio temeljne preduvjete za bržu i kvalitetniju transformaciju s kapitalno intenzivnog gospodarstva na gospodarstvo utemeljeno na znanju, a što je temeljni preduvjet za ostvarenje ključnih ciljeva gospodarskog razvitka Županije koji se ogledaju u smanjenju broja nezaposlenih, povećanju plaća, povećanju broja poduzeća, poboljšanju gospodarske infrastrukture, odnosno činjenju Županije poželjnom za življenje.
Pri definiranju Programa razvitka gospodarstva uzimane su u obzir:
- spoznaje o temeljnim značajkama odnosno zbivanjima na području gospodarstva Županije:
- od 1990. godine u gospodarstvu Županije dominira proces deindustrijalizacije, zbog poremećaja
uzrokovanih ratom i gubitka bivših važnih jugoslavenskih tržišta i tržišta istočnoeuropskih zemalja (udio industrije u BDP ima trend stalnog opadanja)
- zaposlenost u proizvodnim djelatnostima još uvijek je u padu
- troškovi proizvodnje relativno su visoki u odnosu na susjedne zemlje, a što bitno utječe na smanjenje konkurentnosti na zahtjevnom međunarodnom tržištu
- ključni ciljevi razvitka Županije:
- stalno poboljšavanje kvalitete življenja
- povećanje produktivnosti i stvaranje novih radnih mjesta izgradnjom otvorenog, fleksibilnog i dinamičnog gospodarstva izvozno orijentiranog, sa sposobnošću brzog usvajanja novih tehnoloških rješenja i proizvodnjom vlastitih inovacija
- postizanje društveno zadovoljavajuće naseljenosti cjelokupnog prostora županija, odnosno osiguranje ostanka sadašnjeg stanovništva, poglavito onog otočnog i ruralnog, te poticanje povratka prvenstveno mlađeg, radno aktivnog stanovništva
- podrška poduzetništvu kao osnovi napretka i zapošljavanja
- uspostava što raznovrsnije strukture gospodarstva
- izgradnja gospodarskih/industrijskih zona kako bi se stvorio snažan poticaj za nove poduzetničke pothvate u području proizvodnih djelatnosti
- razvitak slobodnih zona
- uspostava tehnoloških parkova i poduzetničkih centara koji su u svijetu već odavno poznati kao inkubatori novih proizvoda i tehnologija odnosno novih malih i srednjih poduzeća
- brži rast slabije razvijenih dijelova Županije
- stvoriti bazu za potencijalne investitore i poduzetnike, proširiti mogućnost investiranja u gospodarske sektore koji su u skladu sa zahtjevima o održivom razvitku Županije
- restrukturiranje i privatizacija poduzeća u državnom vlasništvu
- izgradnja kvalitetne gospodarske infrastrukture (energetika, vodoopskrba i promet)
- ojačati lokalnu samoupravu i nositelje gospodarskog razvoja, kako bi učinkovito upravljali razvojem u korist održivosti i društvene ravnoteže
- stvaranje gospodarskih uvjeta za što brže uključivanje u europske i svjetske gospodarske procese
- zakonska regulativa za realizaciju poželjne dinamike razvitka:
- Zakon o lokalnoj samoupravi (Narodne novine 33/2001) sukladno članku 20, kojim se definira djelokrug obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na gospodarski razvitak
- Zakon o proračunu (Narodne novine 96/2003)
- Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine 38/2002)
- Zakon o energiji i Zakon o tržištu plina (Narodne novine 68/2001)
- Pravilniku o distribuciji plina (Narodne novine 104/02)
- Pravilnik o energetskoj bilanci (Narodne novine 33/2003)
- Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Narodne novine 107/2003)
- Zakon o otocima (Narodne novine 34/1999) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima (Narodne novine 32/2002)
- Zakon o javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine 131/1997).
- Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 26/2003).
Navedeni zakoni daju Županiji veće ovlasti i obveze te sukladno tome i veću odgovornost u kreiranju svoga svekolikoga razvitka, a poglavito onog gospodarskog. Zakonom o energiji planiranje energetskih bilanci prepušta se Županiji. Tako se po prvi put na ovim područjima daje šansa za kvalitetan iskorak u osmišljavanju lokalne energetske politike, te sukladno tome i izgradnja odgovarajućeg fleksibilnog, učinkovitog, pouzdanog i ekološki prihvatljivog energetskog sustava Županije. Uvođenje plina kao novog umreženog energenta, kompatibilnog postojećem elektroenergetskom sustavu umnogome će doprinijeti pouzdanosti u opskrbi energijom, te s obzirom na njegovu cjenovnu prihvatljivost i smanjenju ukupnih troškova gospodarstva, a poglavito onih u turizmu.
U cilju ostvarenja poželjne dinamike rasta potrebno je:
- restrukturirati gospodarstvo u funkciji uspostave fleksibilnog, dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, a ne kao danas uvozno orijentiranog započeti proces reindustrijalizacije
- jačanje međunarodne suradnje na transferu novih na znanju utemeljenih tehnologija (nanotehnologija i biotehnologija)
- značajnije podupirati i sustavno razvijati program razvitka malog i srednjeg poduzetništva putem prihvatljivih razvojnih garancijskih fondova
- stvoriti preduvjete za direktna strana i domaća ulaganja kako u postojeće gospodarske subjekte tako i za “greenfield” ulaganja
- identifikacija i uspostava regionalnih clustera (umrežavanje poduzeća) u funkciji povećanja konkurentnosti gospodarstva
- poticanjem uzgoja autohtonih organsko poljoprivrednih kultura osigurati dovoljnu sirovinsku osnovu za izgradnju prerađivačkih kapaciteta, kapaciteta za zamrzavanje i konzerviranje
- poticati podizanje novih objekata obiteljskog tipa usmjerenih na proizvodnju sirovinske osnove i manjih prerađivačkih kapaciteta
- razvoj gospodarske infrastrukture
- razvoj gospodarskih i slobodnih zona
- suradnja sveučilišta i gospodarstva na razvojnim projektima
- uspostava znanstveno-tehnološkog parka kao generatora na znanju utemeljenog razvoja gospodarstva
- uspostava poduzetničkih centara
- uspostava regionalnih razvojnih agencija
- razvoj financijskog tržišta.
Realizacija ovako definiranog programa gospodarskog razvitka planira se realizirati kroz slijedeće aktivnosti uz angažiranje navedenih planiranih sredstava:
- Priprema poticajnih mjera 115.000,00
- Međunarodna suradnja i prezentacija razvojnih programa 900.000,00
- Izrada publikacije Gospodarski resursi Županije 75.000,00
- Razvojni fond Splitsko-dalmatinske županije 4.650.000,00
- Provedba Strategije gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije 725.000,00
- Restrukturiranje gospodarskih subjekata na području Splitsko-dalmatinske županije 750.000,00
- Brzo prometno povezivanje otoka s kopnom 2.000.000,00
- Razvoj i potpora gospodarskim zonama općina i gradova 1.050.000,00
- Sufinanciranje tekućih troškova DES-a 550.000,00
- Gospodarsko-socijalno vijeće Splitsko-dalmatinske županije 25.000,00
- Razvojna agencija 750.000,00
- Studije i projekti prema programima razvitka gospodarstva 555.000,00
- Energetski razvitak Splitsko-dalmatinske županije 580.000,00
- Uvođenje ISO standarda 175.000,00
Ukupno: 12.900.000,00
Očekivani mjerljivi učinci predloženog Programa i aktivnosti su:
- povećanje zaposlenosti
- povećanje izvoza
- diversifikacija proizvodnje
- brža integracija u svjetske gospodarske procese
- povećanje izravnih stranih ulaganja, te stvaranje uvjeta za rast domaćih ulaganja
- usvajanje novih na znanju utemeljenih tehnologija
- kvalitetnije povezivanje otoka s kopnom i međusobno
- povećanje energetske učinkovitosti i šira primjena obnovljivih izvora energije
- suradnja gospodarstva i znanosti
- razvoj privatno-javnog partnerstva.
Kroz jačanje privatno - javnog partnerstva, te s tim u vezi poželjne sinergije institucionalnih kapaciteta javnog sektora/lokalne samouprave s kreativnim i operativnim sposobnostima privatnog sektora, stvorili bi se temeljni preduvjeti za bržu i učinkovitiju implementaciju razvojnih programa i ostvarivanje temeljnih ciljeva gospodarskog razvitka Županije. Privatno javno partnerstvo uz stvaranje clustera na bitnim gospodarskim djelatnostima, vitalnim za prosperitet Županije, temeljni je preduvjet za učinkovitu transformaciju razvojnih ciljeva u opipljivu, mjerljivu stvarnost. Stvaranjem clustera sukladno gospodarskim djelatnostima osigurao bi se sinergijski učinak, trenutačno disperziranog, know-how-a, te na taj način povećala konkurentnost ključnih županijskih djelatnosti (brodogradnja, turizam).
Imajući u vidu gradnju autoceste, te uspostavu gospodarskih zona i slobodnih zona realno je očekivati znatno veću razinu i efikasnost investiranja, te povećanje sinergijskog učinka na gospodarstvo koji bi onda omogućio realno povećanje bruto društvenog proizvoda po stanovniku odnosno standarda življenja i socijalne sigurnosti.
Sukladno iznesenom razvojnom programu gospodarstva, te današnjem stvarnom položaju Županije (nedostatnih 2.900 USD po stanovniku što je znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi oko 5.000 USD) predloženim aktivnostima stvaraju se uvjeti za diversifikaciju proizvodnje i usvajanje novih tehnologija i proizvoda, ekološki prihvatljivih, uspostavi pouzdanog i fleksibilnog energetskog sustava, te i intenziviranje privatno javnog partnerstva kao modela koji učinkovitije koristi sva raspoloživa sredstva i brže dovodi do cilja.
Program: Lovstvo
Opći cilj ovog Programa jeste izdići lovstvo kao segment gospodarstva na višu razinu, tj. stvoriti od ove vrste djelatnosti gospodarsku djelatnost koja će kroz projekte iz domene lovstva stvoriti mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, a ujedno kroz lovstvo provoditi mjere zaštite i očuvanja okoliša i prirode, biljnog i životinjskog svijeta koji u toj prirodi živi i obitava.
Posebni cilj koji se želi postići ovim Programom jeste prezentiranje otvorenih i zajedničkih lovišta sa prostora Splitsko-dalmatinske županije na WEB stranicu kako bi ona postala dostupna potencijalnim korisnicima iz zemlje i inozemstva.
Plan prihoda zasniva se na ubiranju naknada lovozakupnina za županijska (zajednička) lovišta te na povratu dijela sredstava naknada za državna (otvorena) lovišta razmjerno površini privatnog vlasništva unutar granica državnih (otvorenih) lovišta.
Od prikupljenih sredstava namjenski se 20% raspoređuje za provedbu Zakona o lovu a ostatak prioritetno za naknade vlasnicima zemljišta čije zemljište je ušlo u sastav zajedničkih i otvorenih lovišta dok se neraspoređeni dio sredstava raspoređuje za provedbu Programa lovstva.
Do donošenja Odluke Ustavnog suda br. 164 («Narodne novine», broj 4/02) kojom je stavljen van snage članak 35. stavak 2. Zakona o lovu, raspored sredstava vršen je na način da je 50% prikupljenih sredstava išlo gradovima i općinama za program izgradnje infrastrukture u funkciji lovstva, a 50% lovozakupnicima za financiranje programa nabave divljači i drugih programa iz resora lovstva. Nakon donošenja gore navedene Odluke Ustavnog suda, raspoređivanje sredstava lovozakupnina vrši se na način da se prije uputi javni poziv vlasnicima zemljišta bez prava lova čije površine su obuhvaćene granicama zajedničkih i otvorenih lovišta radi ostvarenja prava na povrat sredstava lovozakupnine razmjerno površini zemljišta koje je ušlo u granice lovišta. Sredstva koje vlasnici zemljišta bez prava lova ne budu potraživali, raspoređuju se za provođenje mjera i aktivnosti te programa lovstva, a na način da te mjere i aktivnosti predstavljaju poboljšice za zemljišta obuhvaćena granicama lovišta.
Provođenje programa lovstva planira se izvršavati kroz:
- izradu informatizacijskih programa praćenja poslova iz domene lovstva,
- provedbu Programa lovnog turizma,
- sufinanciranje programa sprječavanja bjesnoća,
- sufinanciranje programa razminiranja,
- sufinanciranje projekata lovozakupnika,
- sufinanciranje izdavačkih kuća koje izdaju stručnu i edukativnu literaturu iz domene lovstva,
- sufinanciranje izgradnje ornitoloških postaja i sufinanciranje programa udruga koje svojim aktivnostima brinu o zaštiti prirodnih ljepota Lijepe naše (planinarska društva i sl.).
Rezultate ovog Programa očekujemo već u 2004. godini, s tim što će ti rezultati iz godine u godinu biti sve veći.