Pod pojmom biološka raznolikost (bioraznolikost ili biodiverzitet) podrazumijevamo sveukupnu različitost života na Zemlji nastalu evolucijom i specijalizacijom. O biološkoj raznolikosti uobičajeno je govoriti s tri aspekta: RAZNOLIKOST VRSTA (mikroorganizmi, gljive biljke i životinje), RAZNOLIKOST STANIŠTA (travnjaci, šume, močvare, itd.) i GENETSKA RAZNOLIKOST (genetske osobitosti svake jedinke i različitosti unutar populacija).
Neki autori dodaju i četvrtu razinu: FUNKCIJSKU RAZNOLIKOST odnosno različitost uloga organizama u ekosustavu.
Iako se procjenjuje da na Zemlji postoji 10 - 30 milijuna biljnih i životinjskih vrsta, do danas je prema nekim procjenama opisano tek 1 063 200 životinjskih vrsta, 344 300 biljnih vrsta i 11 200 mikroorganizama.
Biološku raznolikost smanjuju gotovo sve ljudske djelatnosti (npr. industrijalizacija, promet, turizam, intenzivno poljodjelstvo, šumarstvo i sl.) te je prema tome nužno predvidjeti i spriječiti uzroke nestajanja biološke raznolikosti.
U zadnjih nekoliko desetljeća ljudske aktivnosti i korištenje prirodnih resursa značajno su se promijenili. Stanje biološke raznolikosti pogoršalo se toliko dramatično u zadnjih 50 godina koliko nije kroz cijelu povijest čovječanstva. Zbog ljudskih aktivnosti vrste izumiru 1000 puta brže nego u prirodnim okolnostima. Tako je danas 10-30% vrsta sisavaca, ptica i vodozemaca ugroženo na međunarodnoj razini. Od 1970. do 2003. godine smanjila se populacija 1300 sustavno praćenih vrsta u prosjeku 30%. Ti gubitci zasjenili su produktivnost prirode i time ugrozili dugoročni opstanak čovječanstva.
 |
| Biološka raznolikost |
Trend gubitka biološke raznolikosti činjenično je stanje i u Republici Hrvatskoj. Kako bi se on zaustavio te kako bi smo očuvali našu prirodu koju primarno štitimo temeljnim Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/25) pokrenuta je inicijativa inventarizacije flore i faune te stanišnih tipova (ukoliko se želite uključiti u inicijativu, dolje su priloženi do sada objavljeni obrasci) temeljem koje se određuje broj,
ugroženost i potreba
zaštite pojedinih vrsta biljaka, životinja i stanišnih tipova, kao i prisutnost
invazivnih stranih vrsta.
Europska unija (EU) 2001. godine postavila je ambiciozan cilj zaustavljanja gubitka bioraznolikosti u Europi do 2010. godine uspostavljanjem ekološke mreže područja očuvanja diljem Europe tzv. mreže NATURA 2000.
Tekst preuzet sa: AZO i Natura 2000 u Hrvatskoj