Splitsko dalmatinska županija

1. STROGO ZAŠTIĆENE SVOJTE

(divlje svojte kojima prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske, usko rasprostranjene endemske vrste, divlje svojte zaštićene temeljem međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi i potvrđen od strane Republike Hrvatske).  

 Strogo zaštićene divlje svojte zabranjeno je

1. namjerno hvatati, držati i/ili ubijati
2. namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja
3. namjerno uznemirivati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite
4. namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja
5. prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati

2. ZAŠTIĆENE SVOJTE

(zavičajne svojte koje su osjetljive ili rijetke i ne prijeti im izumiranje na području Republike Hrvatske; divlje svojte koje nisu ugrožene, ali ih je radi njihova izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženim divljim svojtama te divlje svojte zaštićene temeljem međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi). 

Zaštićene svojte zabranjeno je

1. sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija
2. privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu
3. reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka

1. STROGO ZAŠTIĆENE SVOJTE

(divlje svojte kojima prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske, usko rasprostranjene endemske vrste, divlje svojte zaštićene temeljem međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi i potvrđen od strane Republike Hrvatske).  

 Strogo zaštićene divlje svojte zabranjeno je

1. namjerno hvatati, držati i/ili ubijati
2. namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova razmnožavanja ili odmaranja
3. namjerno uznemirivati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite
4. namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja
5. prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati

2. ZAŠTIĆENE SVOJTE

(zavičajne svojte koje su osjetljive ili rijetke i ne prijeti im izumiranje na području Republike Hrvatske; divlje svojte koje nisu ugrožene, ali ih je radi njihova izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženim divljim svojtama te divlje svojte zaštićene temeljem međunarodnog ugovora kojega je Republika Hrvatska stranka i koji je na snazi). 

Zaštićene svojte zabranjeno je

1. sezonsku zabranu korištenja i druga ograničenja korištenja populacija
2. privremenu ili lokalnu zabranu korištenja radi obnove populacija na zadovoljavajuću razinu
3. reguliranje trgovine, držanja radi trgovine i transporta radi trgovine živih i mrtvih primjeraka

        Ovaj temeljni Zakon člankom 57. utvrdio je obvezu izrade Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06), a koji je donesen 12. prosinca 2005. godine. Dana 01. listopada donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama (NN 119/09). Za inventarizaciju i kartiranje te praćenje stanja i ugroženosti staništa nadležan je Državni zavod za zaštitu prirode.

Pravilnicima su propisane opće mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova koji su grupirani u srodne cjeline:

1. površinske kopnene vode i močvarna staništa
2. travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
3. šume
4. more i morska obala
5. podzemlje

VRSTE STANIŠNIH TIPOVA 

Klasifikacija stanišnih tipova u Europi se razvija već dvadesetak godina. No, usprkos stalnom razvoju, niti jedna od europskih klasifikacija ne pokriva sve specifičnosti pojedinih zemalja pa se u mnogima od njih pristupilo izradi nacionalnih klasifikacija stanišnih tipova. Isto tako, i mi smo došli do zaključka da europske klasifikacije nisu dostatne za iskazivanje ukupnog bogatstva i raznolikosti hrvatskih stanišnih tipova, naročito u skupinama podzemnih i morskih staništa. Uslijed gore navedenog i za Hrvatsku je donesena Nacionalna klasifikacija stanišnih tipova (NKS).

KARTA STANIŠTA 

Temeljem članka 57. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode "Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa". Karta staništa predstavlja GIS-bazu podataka o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području Hrvatske u razlučivosti mjerila 1: 100.000, a minimalna jedinica kartiranja je 9 ha.

UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI

Temeljem članka 57.stavka 2. Zakona o zaštiti prirode utvrđuje se da su stanišni tipovi ugroženi ako nisu u povoljnom stanju i / ili im prijeti nestanak. Stanišni tip je u povoljnom stanju, ako: je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava; postoji, i u doglednoj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak; zajamčeno je povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta. Također je bitno istaknuti da su gotovo svi prirodni i poluprirodni stanišni tipovi koji su zastupljeni u Hrvatskoj zaštićeni europskim propisima. To ukazuje na vrijednost i bogatstvo naše biološke raznolikosti, ali ujedno i na velike obveze – kako zaštite prirode, tako i svih korisnika prostora i prirodnih dobara. 

Tekst i slike preuzeti sa: DZZP

        Ovaj temeljni Zakon člankom 57. utvrdio je obvezu izrade Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 07/06), a koji je donesen 12. prosinca 2005. godine. Dana 01. listopada donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama (NN 119/09). Za inventarizaciju i kartiranje te praćenje stanja i ugroženosti staništa nadležan je Državni zavod za zaštitu prirode.

Pravilnicima su propisane opće mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova koji su grupirani u srodne cjeline:

1. površinske kopnene vode i močvarna staništa
2. travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare
3. šume
4. more i morska obala
5. podzemlje

VRSTE STANIŠNIH TIPOVA 

Klasifikacija stanišnih tipova u Europi se razvija već dvadesetak godina. No, usprkos stalnom razvoju, niti jedna od europskih klasifikacija ne pokriva sve specifičnosti pojedinih zemalja pa se u mnogima od njih pristupilo izradi nacionalnih klasifikacija stanišnih tipova. Isto tako, i mi smo došli do zaključka da europske klasifikacije nisu dostatne za iskazivanje ukupnog bogatstva i raznolikosti hrvatskih stanišnih tipova, naročito u skupinama podzemnih i morskih staništa. Uslijed gore navedenog i za Hrvatsku je donesena Nacionalna klasifikacija stanišnih tipova (NKS).

KARTA STANIŠTA 

Temeljem članka 57. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode "Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa". Karta staništa predstavlja GIS-bazu podataka o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području Hrvatske u razlučivosti mjerila 1: 100.000, a minimalna jedinica kartiranja je 9 ha.

UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI

Temeljem članka 57.stavka 2. Zakona o zaštiti prirode utvrđuje se da su stanišni tipovi ugroženi ako nisu u povoljnom stanju i / ili im prijeti nestanak. Stanišni tip je u povoljnom stanju, ako: je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava; postoji, i u doglednoj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak; zajamčeno je povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta. Također je bitno istaknuti da su gotovo svi prirodni i poluprirodni stanišni tipovi koji su zastupljeni u Hrvatskoj zaštićeni europskim propisima. To ukazuje na vrijednost i bogatstvo naše biološke raznolikosti, ali ujedno i na velike obveze – kako zaštite prirode, tako i svih korisnika prostora i prirodnih dobara. 

Tekst i slike preuzeti sa: DZZP

       Svoj doprinos zaštiti vrsta / staništa dao je i ovaj Upravni odjel za zaštitu okoliša sufinancirajući razne programe i projekte nevladinih udruga s područja Splitsko - dalmatinske županije.
        Ovdje se nalaze prilozi nekih programa i projekata koje smo sufinancirali, a koji se mogu pronaći i na stranici našeg odjela pod "Udruge".

       Svoj doprinos zaštiti vrsta / staništa dao je i ovaj Upravni odjel za zaštitu okoliša sufinancirajući razne programe i projekte nevladinih udruga s područja Splitsko - dalmatinske županije.
        Ovdje se nalaze prilozi nekih programa i projekata koje smo sufinancirali, a koji se mogu pronaći i na stranici našeg odjela pod "Udruge".

1. Zaštićene vrste (MZOPU)
2. Zaštićene vrste (DZZP)
3. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u RH (AZO)
4. Jadransko more - zaštićeni organizmi hrvatskog podmorja (Biologika)

1. Zaštićene vrste (MZOPU)
2. Zaštićene vrste (DZZP)
3. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u RH (AZO)
4. Jadransko more - zaštićeni organizmi hrvatskog podmorja (Biologika)