Obavijesti

MEĐU PRVIH 10 PODUZEĆA U HRVATSKOJ NIJEDNO IZ ŽUPANIJE

U Splitu je 29. srpnja 2004. nakon završetka 29. sjednice Županijske skupštine prekinute zbog nedostatka kvoruma održana 30. sjednica Skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Županijske skupštine doc. dr. Mihovil Biočić.

Vijećnici Županijske skupštine razmatrali su slijedeće točke dnevnog reda:

 1. Izvješće o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije s prikazom financijskih kretanja u 2003. godini s prijedlogom mjera za unapređenje stanja.

2. Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2003. godini.

3. Izvješće o radu trgovačkog društva "Splitsko-dalmatinska zona" d.o.o. Split za 2003.

4. Izvješće o radu trgovačkog društva Županijske ceste Split d.o.o. Split za 2003.

          5. Izvješće o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)  samoupravi na području Splitsko-dalmatinske županije (01.01. - 30.06.2004.)

 6. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje siječanj - lipanj 2004.

 7. Izvješće o provedbi Godišnjeg programa  financijskog plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2003. godinu.

 8. Izvješće o ostvarivanju uređivačke koncepcije glasila "Kronike Splitsko-dalmatinske županije" u 2003. godini.

 9. Izvješće o izvršenju Programa rada Županijske skupštine za razdoblje siječanj -. lipanj 2004. godine.

 10. Prijedlog odluke o prihvaćanju Projekta "Lokalni projekti razvoja - "Poduzetnik" za 2004. godinu.

 11. Prijedlog programa o izmjenama i dopunama Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva.

 12. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti za raspolaganje imovinskom Muškom đačkom domu, Split.

 13. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti za dopunu djelatnosti Osnovnoj školi Zmijavci, Zmijavci.

 14. Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti za raspolaganje imovinom osnovnoj školi don. Mihovila Pavlinovića, Podgora.

 15. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za stjecanje imovine Osnovnoj školi Gradac, Gradac.

 16. Prijedlog odluke o osnivanju i imenovanju Stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesiju na pomorskom dobru na području Splitsko-dalmatinske županije.


Na vijest objavljenu u medijima da je Haaški sud generalu Tihomiru Blaškiću smanjio kaznu na devet godina zatvora te da će se uskoro naći na slobodi,  Županijska skupština uputila je generalu Blaškiću brzojav u kojem izražava zadovoljstvo što će general uskoro biti sa svojom obitelji.

Vijećnici Županijske skupštine tijekom «Seta vijećničkih pitanja» dotaknuli su se svih važnih oblasti gospodarskog i društvenog života kako u Županiji tako i u Republici Hrvatskoj. Izdvajamo neke!

Tako je vijećnik Miro Granić, potpredsjednik Županijske skupštine vezano uz problem izgradnje ceste kroz Srinjine predložio županu Kruni Peronji da poništi ugovor o darivanju zemljišta Zvonimiru Novakoviću koji darovanu zemlju skupo prodaje za cestu. Peronja je izvijestio da je Županija već zatražila da se ugovor o darovanju zemlje raskine jer nisu svi  parametri kod darovanja uzeti u obzir te je trebalo respektirati cestovni pojas bez obzira tko je vlasnik. Ivo Peko, ravnatelj Županijske uprave za ceste, kazao je kako ova županijska ustanova ne može nastaviti radove na cesti, jer na žalbu podnesenu u travnju nije doneseno rješenje. Kad se steknu uvjeti za nastavak radova oni mogu biti gotovi za tri do četiri dana, rekao je Peko. Vijećnik Granić je također izrazio sumnju da će izraelski kupac Tvornice «Dalmacija» Dugi Rat ponovno pokrenuti proizvodnju, nego će za jednu četvrtinu stvarne vrijednosti kupiti zemljište na turističku namjenu.

Vijećnik Branimir Lukšić pitao je ministra financija Ivana Šukera je li istina da strane banke koje su ovladale hrvatskim bankarskim tržištem kupuju banke u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i Skoplju. Ministra obrane Berislava Rončevića pitao je, pak, zašto je potpuno slobodan  ulazak stranih podmornica i brodova na nuklearni pogon u hrvatsko teritorijalno  more, zbog čega može doći do nečuvenih ekokatastrofa i do nesagledivih šteta za zdravlje hrvatskih građana. U vezi istog pitanja i vijećnika  Tomu Doku zanimalo je hoće li Županija zajedno s ostalim jadranskim županijama poduzeti kakve akcije kako bi zaštitile interese svojih građana.

Vijećnica Marija Mirat upozorila je na česte situacije da državljani BIH iz automobila s BH tablicama prodaju na tržnicama poljoprivredne proizvode, za gotovinu, što upućuje, kako  carina, policija i inspekcije ne rade svoj posao.

Vijećnik Miro Družijanić pitao je Vladu hoće li imenovati sve uvoznike, distributere i nazive proizvoda koji sadrže GMO i hoće li Županija zabraniti te proizvode na svom području. Konstatirajući kako je gotovo 30 posto manje gostiju nego lani, a i oni koji su došli «režu pizzu na četiri dijela i piju litru mineralne». Družijanić je pitao premijera Sanadera hoće li priznati svoju pogrešku i vratiti samostalno Ministarstvo turizma. Družijanić je o turizmu govorio i kroz ostale točke dnevnog reda, među ostalim požalivši se na jednodnevno «hodočašće» u Makarsku gostiju iz BIH koji «zauzmu plažu, meze hranu koju su sa sobom donijeli, ostave smeće, a ne troše ništa».

Ovog vrućeg srpanjskog dana Županijska skupština je bila u znaku jednako tako «vrućih» gospodarskih točaka. Tako se na početku radnog dijela sjednice iza vijećničkih pitanja raspravljalo o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije s prikazom financijskih kretanja u 2003. s prijedlogom mjera za unaprjeđenje stanje, te o nezaposlenosti i zapošljavanju u Županiji. Vijećnici su stanje u gospodarstvu najveće hrvatske županije ocijenili nezadovoljavajućim. Naime, jedan od pokazatelja dalmatinskog gospodarstva je da u rang listi najvećih 400 Privrednog vjesnika od lipnja ove godine, među 10 prvih nema niti jednog poduzeća iz Županije.

U prvih 20 je Brodosplit – Brodogradilište, a u prvih 50 Brodomerkur, Konstruktor – inženjering, d.d. i Dalmacijacement – RMC Group. d.d. Glede malog poduzetništva i obrtništva u Županiji prema pocaima FINA u 2003. godini poslovalo ukupno 6.853 malih tvrtki sa 26.919 djelatnika, a od toga su značajnije djelatnosti: trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, prerađivačka industrija, građevinarstvo, promet, skladištenje i veze, ugostiteljstvo, poljoprivreda, lov i šumarstvo, financijsko posredovanje, obrazovanje, te ribarstvo.

Sagledavajući regionalnu distribuciju vidljivo je da je većina obrta, i to njih 69 posto smještena u priobalju (odnosno u samom gradu Splitu preko 30 posto), te da u odnosu na prethodne godine broj obrta na otocima ima trend povećanja, a broj obrta u zaobalju opada. Nadalje, vidljivo je da na otocima osnovu čine zanatstvo (uglavnom ono uslužno) i ugostiteljstvo, dok se u zaobalju uočava nešto veći udio autoprijevozničke djelatnosti.

 Temeljem analize stanja u gospodarstvu Županije zaključeno je kako je
- stanje u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije i dalje nezadovoljavajuće,
- već drugu godinu zaredom posluje s gubitkom,
- broj poduzeća s blokiranim žiro računom je 1.760, a iznos njihovih nepodmirenih obveza je 826 milijuna kuna,
- broj nezaposlenih osoba i dalje je visok,
- nedovršen proces privatizacije (u 90 tvrtki država ima vlasnički udjel s ukupnim portfeljom od 3,7 milijardi kn, a od toga u njih 37 ima udio veći od 25 posto, a sa pretežitim državnim vlasništvom je 24 tvrtke).

Gospodarstvo je nužno restrukturirati i ključnu ulogu u ovom procesu trebala bi imati regionalna razvojna agencija kao upravno tijelo lokalne i područne (regionalne) uprave. Nužna je suradnja sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i tehnologije, Sveučilištem i gradom Splitom, a posebno oko formiranja znanstveno-tehnološkog parka.

Vezano za blok gospodarskih tema bilo je i donošenje Odluke o prihvaćanju Projekta «Lokalni projekt razvoja – Poduzetnik» za 2004. godinu.

Naime, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici održanoj 5. svibnja 2004. godine donijela Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva kojim su utvrđeni projekti koji će se provoditi u suradnji s jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave, a sve u cilju poticanja i jačanja poduzetništva i stvaranja poduzetničke klime, radi pokretanja gospodarstva i povećanja zaposlenosti. Suradnja između Županije, poslovnih banaka i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva će se realizirati kroz provođenje Projekta «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik» za 2004. godinu, kroz subvenciju kamate s jedinicama područne (regionalne) samouprave.

Korisnici poduzetničkih kredita iz projekta po ovom Projektu mogu biti postojeći poduzetnici i poduzetnici početnici, pravne osobe u 100 posto privatnom vlasništvu državljana Republike Hrvatske i to:
- obrti,
- mala i srednja trgovačka društva,
- zadruge,
- ustanove.

Pravo na korištenje sredstava subvencije kamata na poduzetničke kredite ima poduzetnik koji prvenstveno ulaže u proizvodnu djelatnost.

Prava na korištenje sredstava subvencije kamate na poduzetničke kredite imaju i poduzetnici koji traže kredite i u slijedećim Projektima: Socijalne usluge, Branitelji, Poduzetništvo žena i Poduzetništvo mladih.

Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije redovito polugodišnje analizira i stanje u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tako izvješća o ostvarenim porezima i ukupnim prihodima u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja 2004., ukazuju na poboljšanje financijskog položaja onih lokalnih jedinica koje su dobile status treće skupine područja posebne državne skrbi (Cista Provo, Proložac, Lećevica, Lokvičići, Otok, Runovći, Zagvozd, Vrgorac, Klis, Lovreć, Muć, Podbablje, Primorski Dolac i Šestanovac). Od ranije u prvoj skupini područja posebne državne skrbi je Vrlika, a u drugoj Hrvace.

Naime, dodjeljivanjem statusa područja posebne državne skrbi ili brdsko-planinskog područja, za te su jedinice zakonom utvrđene poticajne mjere za njihov razvitak i naseljavanje kroz porezne olakšice, povlastice i dr.

Međutim, Općina Zmijavci nije dobila ni status područja posebne državne skrbi niti brdsko-planinskog područja, iako se nalazi u sličnim okolnostima kao i sve jedinice bivše Općine Imotski.

I dok primjena Zakona o područjima posebne državne skrbi i zakona o brdsko-planinskim područjima daje pozitivne rezultate to se ne može reći za primjenu Zakona o otocima, što ukazuje na potrebu iznalaženja novih rješenja u cilju revitalizacije otoka.

Od 1. srpnja 2003. počeo se primjenjivati novi Zakon o proračunu u kojem je bit izmjena programsko planiranje, te se (su)financiraju samo oni programi koji su planirani u proračunima lokalnih jedinica.

Upravni odjel za poslove lokalne samouprave – Razdjel 5. Županijskog proračuna dobio je na raspolaganje i raspodjelu korisnicima u 2004., iznos od 4.900.000,00 kuna.

Ta sredstva dodjeljuju se korisnicima temeljem Programa javnih potreba iz područja lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2004., a kojeg je usvojilo Županijsko poglavarstvo.

Za sve kapitalne investicije općine i gradovi uz zahtjev moraju priložiti i:
- lokacijsku odnosno građevinsku dozvolu za investicije za koje to zakon propisuje (izgradnja objekta i sl.),
-  dokaz da su poštivane odredbe Zakona o javnoj nabavi i
- dokaz o dospjeloj obvezi (računi, privremene ili okončane situacije…).

U prvih šest mjeseci ove godine Poglavarstvo je donijelo dvije odluke o raspodjeli sredstava namijenjenih unapređenju i funkcioniranju lokalne samouprave, kojima je općinama i gradovima, dodijeljen iznos od 2.520.000,00 kuna, odnosno 51,43 posto od ukupnih sredstava dodijeljenih Upravnom odjelu.

Republika Hrvatska se donošenjem Ustavnog zakona o pravima regionalnih manjina svrstala u države s visokim međunarodnim standardima u uređivanju i zaštiti nacionalnih manjina.

Splitsko-dalmatinska županija ispunila je u zadanom roku sve obveze proizašle iz Ustavnog zakona. Na području Županije konstituirana su vijeća slovenske, srpske i crnogorske nacionalne manjine, te izabrani predstavnici mađarske, njemačke i makedonske nacionalne manjine. U Županijskom proračunu za 2004., na razdjelu 5. – Upravnog odjela za poslove lokalne samouprave predviđena su sredstva za funkcioniranje rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

U Gradu Splitu konstituirana su vijeća crnogorske, srpske, slovenske i makedonske nacionalne manjine, te izabran predstavnik Mađara.

U Gradu Sinju izabran je predstavnik srpske nacionalne manjine, a u općinama Lećevica, Podbablje i Dicmo vijeća srpske nacionalne manjine. Općina Lećevica povećala je, sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, broj članova svog Općinskog vijeća s dosadašnjih 11 na 12 članova, jer je jedina lokalna jedinica na području Županije koja, prema popisu stanovnika iz 2001., ima preko 5 posto pripadnika jedne nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika (5,27 posto Srba).

Preko trideset lokalnih jedinica još uvijek nemaju osnovna obilježja odnosno svoj grb i zastavu. Neke općine i gradovi započeli su s postupkom njihove izrade, ali nisu dobili ili još čekaju odobrenje nadležnog tijela, dok najveći dio lokalnih jedinica nije ni započeo s tim postupkom.

Iako, članak 10. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuje da «jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može imati grb i zastavu» Upravni odjel za lokalnu samoupravu mišljenja je da bi one morale imati grb i zastavu, tim više što je od njihovog konstituiranja proteklo čitavo desetljeće.

S tim u svezi, zatraženo je od svih jedinica koje nisu izradile grb i zastavu da taj postupak u što skorijem roku provedu.

Analizirajući stanje u općinama i gradovima došlo se do saznanja kako značajan dio njih još nije izradio prostorne planove što Županija drži prioritetom jer su ovi planovi uvjet daljnjeg razvitka.

Naime, prostorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog ili gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini ili gradu.
 

       M.Šundov

Stožer civilne zaštite SDŽ