Obavijesti

U Solinu predstavljena knjiga Darka Hudelista "Rim, a ne Beograd"

Knjiga “Rim, a ne Beograd, u kojoj autor Darko Hudelist na 800 stranica detaljno analizira ulogu i važnost Katoličke Crkve u Hrvatskoj za vrijeme komunističke vlasti Josipa Broza Tita u bivšoj Jugoslaviji, predstavljena je u ponedjeljak, 28. kolovoza u Solinu. O knjizi su govorili: prof. dr. Mirjana Matijević Sokol, don Vjeko Pavlinović, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, urednik knjige i izdavač kuće Alfa iz Zagreba Božidar Petrač te autor knjige. 

Božidar Petrač je podsjetio okupljene kako su pokojni isusovac i povjesničar Sakac i A. Stepinac naumili 41. održati proslavu 13. St kršćanstva u Hrvata. Crkva se uklonila od Proljeća da bi onda od 1976. utrla put demokraciji u RH. Cijeli taj put Petrač vidi kao "Povijest spasenja hrvatskog naroda". Podsjetio je i na Tudjmanovo vidjenje nastavka ovoga povijesnog projekta Crkve u Hrvata u vremenu izmedju 1976. i 1984. godine. Prvi hrvatski predsjednik je zapisao bilješku u osobnom dnevniku uz propovijed kardinala Kuharica  nazivajući je "veličanstvenim povijesnim trenutakom". Može se kazati da je Tudjman crpio svoje spoznaje iz poruka vrha Katolicke Crkve 1976-1984., rekao je Petrač i dodao: - Izdavačka kuća Alfa je ponosna što hrvatskom narodu daruje ovako vrijednu knjigu.

Nakon Petrača okupljenima u Domu kulture u Solinu se obratila profesorica, dr. Mirjana Matijevic Sokol. Govorila je kao suvremenik i sudionik dogadjanja. Rekla je da je riječ o obimnoj i teškoj, ali pitkoj i čitljivoj knjizi. Knjiga nam do u detalje iznosi kako je Crkva započela Hrvatsku Marijansku godinu 1975/76.  Pokret je doživio svoj vrhunac 1978/79. A Nacionalni Euhraistijski Kongres - NEK u Mariji Bistrici 1984 je bio dovršetak projekta '13 stoljeća kršćanstva u Hrvata'. Obilježavanje 1000-godisnjice smrti kraljice Jelene 75/76 u Splitu i Solinu, na Gospinu otoku, je bio nacionalno, a ne samo vjersko hodočašće. razdjelnica između"crvenog i narodno- identiteskog" Solina - kazala je profesorica Matijević Sokol. Neki su Solin tada nazivali Mala Moskva. Podsjetila je na žicu  iza zvonika solinske crkve iz tog vremena. Don Mira je opisala kao vrhunskoga Intelektualca ali i običnoga župnika. Bio je oprezan, mudar, ali hrabar. Knjiga po njezinu mišljenju, nije publicisticka nego povijesna.

Svjedočenje don Vjeke Pavlinovica

Na početku svoga izlaganja don Vjeko je kazao da se u to doba mogao staviti znak jednakosti između Rima i Crkve, te Crkve u Hrvata Podsjetio je na predavanje književnika Petra Šegedina u Splitu kad ga je don Vjeko pitao zašto se Akademija u Hrvatskoj zove JAZU. Don Vjeko je biranim riječima i s dosta emocije govorio  o pokojnom don Miru Tugomiru Jovanoviću.

Rekao je da je tadašnji solinski župnik Miro, na krštenju dobio i ime Marija po želji majke koja ga je povjerila Gospi. Izrastao je u velikoga domoljuba. Nekima manje poznate činjenice iz njegove biografije su da mu je djed bio Crnogorac, ali Miro po želji roditelja kršten u katoličkoj Boki. Otac Božo je kasnije bio veliki domoljub. Jake i duge su bile don Mirove poveznice sa kardinalima Seperom i Kuharicom. Don Vjeko je govorio i o ulozi tadašnjeg kotorskog  biskupa Gugica i nadbiskupa  Splitsko-makarske biskupjije Frane Franića. Iznad svega, čast, čojstvo i poštenje su krasili pokojnog don Mira, rekao je don Vjeko.

Boban: Da Crkva nije bila mudra, danas bi neki drugi umjesto ove knjige pisali knjigu  "Beograd, a ne Rim"

Hudelist je istaknuo kako je naslov knjige “Rim,a ne Beograd,” zapravo, nikad izrečeno geslo i krilatica Katoličke Crkve u Hrvatskoj. “Poruka te krilatice je da je glavni grad Hrvata Rim u smislu Vatikana – centar zapadnog civilizacijskog kruga s kojim su Hrvati u tijesnim vezama trinaest stoljeća, a Beograd je glavni grad Jugoslavije u koju su Hrvati ušli stjecajem povijesnih okolnosti,” rekao je Hudelist. Po njegovim riječima, Rim je “stvarni stožer Hrvata”. Hudelist je istaknuo kako njegova knjiga tematizira nacionalno-politički angažman Katoličke Crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću s naglaskom na pokret obilježavanja trinaest stoljeća kršćanstva, koji se, po njemu odvija u dva razdoblja-najprije u vrijeme Alojzija Stepinca a zatim drugi “glavni dio” u doba Franje Kuharića i Frane Franića između 1975. i 1984. godine. “To je bio državotvorni pokret Katoličke Crkve u Hrvatskoj koja je bila jedina nacionalna snaga u Hrvatskoj koja je smjela i mogla slobodno govoriti svojim posebnim metajezikom nakon sloma Hrvatskog proljeća,” rekao je Hudelist.

Govoreći o važnosti razdoblja između 1975. i 1984. godine, Hudelist je istaknuo kako je to bilo vrijeme kada se mijenjala struktura svijeta na globalnoj regionalnoj i domaćoj hrvatskoj razini. “Na globalnoj razini tada se odvija informatička revolucija i globalizacija koja ima svoje političke značajke u smislu rušenja bipolarne strukture Europe i svijeta, to jest rušenja komunističkog sustava u čemu su glavne uloge odigrali Vatikan na čelu s Papom Ivanom Pavlom II i američki establišment na čelu s predsjednikom Jimmy Carterom i njegovim savjetnikom Zbigniewom Brzezinskim koje je naslijedio Ronald Reagan. “To je bilo razdoblje u kojem se trebalo uključiti u to i rješavati domaće probleme na planu osamostaljenja Hrvatske tijekom 70-ih i 80-ih godina a posebno kada je krenula rušilačka snaga iz Beograda u smislu Miloševićevog velikosrpskog projekta“, kazao je Hudelist. 

 

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban je naglasio kako je knjiga “Rim, a ne Beograd,” iznimno važna jer su komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata željele odvojiti Katoličku crkvu u Hrvata od Vatikana, odnosno od Rima. “Hvala Katoličkoj Crkvi i kardinalima Stepincu i Kuhariću, jer da nije bilo njih danas bi neki drugi, slični Jakovu Blaževiću, pisali knjige o Beogradu a ne o Rimu,” rekao je Boban.

U kulturnom djelu programa, nastupila je klapa Dalmati (Solin) i Zbor Mihovil iz župe Kamen (Split). Na predstavljanju su sudjelovali i članovi Povijesne postrojbe kralja Zvonimira KUD-a ”Kralj Zvonimir” Knin prikazujući likove kralja Zvonimira i kraljice Jelene Lipe, te vitezova.

Na kraju predstavljanja prikazan je dokumentarni film u trajanju od 22 minute o proslavi Jelenine godine u Solinu 12. rujna 1976., tj. prije 41 godine. Taj je film snimio fra Miroslav Hlevnjak, a film je proizvela Kršćanska sadašnjost iz Zagreba. Posjetitelji su filmom po prvi put mogli vidjeti kako je to izgledalo u Solinu, u nazočnosti od 100.000 ljudi, prije više od 40 godina, na prostoru ispred crkve Gospe od Otoka.

Izvor: smn.hr

Stožer civilne zaštite SDŽ