Cilj okruglog stola bio je ocijeniti gdje se nalazi prostorno planiranje Hrvatske u odnosu prema prostornom razvoju članica EU; istražiti kako pravo rezidenata EU da stječu nekretnine u zemljama članicama može utjecati na tržište nekretnina, turističku privredu i nacionalno gospodarstvo Hrvatske; te ocijeniti opcije u tom području za pregovore Hrvatske s EU.

Snažno zanimanje stranaca za nekretnine u RH, osobito na Jadranu, dovodi do velikog utjecaja na lokalno tržište nekretnina u uvjetima ograničene ponude i dostupnosti stanova što rezultira porastom cijena kuća za odmor i građevinskog zemljišta. U takvim uvjetima važno je napomenuti i utjecaj liberalizacije na tržište nekretnina, turizam i makroekonomske tokove.

Najznačajnija rasprava vodila se oko inozemnih ulaganja u nekretnine u EU uz sljedeće pretpostavke:
- rezidenti EU imaju neograničeno pravo stjecanja nekretnina u bilo kojoj zemlji EU
- to uključuje i pravo kupovanja nekretnina u svrhu špekulacije (u mjeri u kojoj je to     dozvoljeno domaćim zakonima)
- iznimke su Danska i Malta koje su ishodile trajno izuzeće
- kandidatkinje/nove članice (Hrvatska) se mora opredijeliti za jednu od slijedeće mogućnosti: zadržati sadašnji režim reciprociteta pri kupnji nekretnina stranaca do 2009.godine, tražiti produženje prijelaznog razdoblja nakon pristupa EU-u ili pokušati ishoditi trajno izuzeće od bilo kakvih inozemnih kupnji nekretnina u Hrvatskoj.

Po mišljenju dr. Ive Šimunovića, Hrvatska ne bi trebala olako prihvaćati zakone EU-a o nekretninama, nego tražiti načine za maksimalnu zaštitu prostora kao ključnog turističkog resursa. Dr. Ivo Čičin Šain upozorava pak na iracionalni strah od stranaca koji su nam potrebni zbog investicija i kulturno-civilizacijske ravnoteže koju donose.

Svi sudionici su se složili da je zakonski okvir, odnosno provedba propisa o gradnji, zaštiti okoliša, prostornih planova najvažniji faktor, odnosno osnovna pretpostavka kojom se zaštićuje prostor i omogućava turistički razvoj.