Splitsko-dalmatinska županija i Centar izvrsnosti SDŽ u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Veleposlanstvom države Izrael i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja su organizirali drugu trodnevnu Međunarodnu konferenciju „Izazovi u radu s darovitom djecom i mladima 2019.“, koja se održava u prostorima FESB-a. Na konferenciji sudjeluju stručnjaci iz realnog sektora, odgojno-obrazovni djelatnici, donositelji odluka i inozemni stručnjaci, a predavanja su namijenjena učiteljima i nastavnicima (predmetna nastava- matematika, biologija, kemija, fizika, informatika, tehnička kultura i ostali nastavnici STEM područja), stručnim suradnicima (psiholozi) i ravnateljima OŠ i SŠ (ukupno 450 sudionika).

Sudionicima i gostima Konferencije pozdravnim govorima su se obratili: ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj Ilan  Mor, pomoćnik ministrice za znanost i obrazovanje, ujedno i izaslanik Predsjednika Vlade RH, Momir Karin, pročelnik UO za prosvjetu, šport, kulturu i tehničku kulturu, Tomislav Đonlić i na kraju izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, župan SDŽ Blaženko Boban koji je i otvorio Konferenciju.

Županijski pročelnik za prosvjetu, Tomislav Đonlić je pozdravljajući skup naglasio kako je konferencija prilika da se u razmjeni iskustava zajednički učvrsti uvjerenje da je suradnja na ovom području prevažna za razvoj Hrvatske. – Pružamo ruku svima koji su prepoznali i onima koji će tek prepoznati važnost ovog projekta. Djeca koja pokazuju darovitost na nekom području su budućnost u punom smislu riječi.

Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje Ivana Katavić je oduševljena ovakvim skupom kazala kako će rezultati ove Konferencije pomoći i njima u izradi instrumenta koji će određivati darovitost učenika na nacionalnoj razini.

Veleposlanik Države Izrael, Nj. E. Ilan Mor je zahvalio organizatorima na višegodišnjoj suradnji i na prigodi da se obrati skupu, te je kazao: - Ovo je manifestacija dobre suradnje Izraela i Hrvatske, osobito na polju kojoj je cilj detektirati nadarenu i kvalificiranu djecu i mlade, promovirati ih i pobrinuti se da će doprinijeti društvu u našim državama. Delegacija iz Splita bila je u Izraelu, a mi smo treći put u Splitu. Ovo je važno jer ulažemo i najvažniji prirodni resurs koji imamo, a to je ljudski kapital, mladi ljudi naših država. Izrael je vrlo siromašna zemlja kada govorimo o prirodnim resursima. Nemamo dovoljno vode, nemamo dovoljno nafte, pola zemlje je pustinja. Ono što imamo jesu ljudi. Od 1948. odlučili smo strateški ulagati u ljude i zato danas ulažemo 8,1% našeg GDP-a u obrazovanje, a 4-5 posto u istraživanja i razvoj. Investiramo u budućnost, a ova konferencija je nastavak, novi korak da zbližimo hrvatske i izraelske stručnjake na ovom i na drugim područjima. Ne govorim samo o politici, nego o budućnosti. Drago mi je da govorimo o suradnji dviju država koje su slične u mnogim aspektima. Primjerice obje su male, okružuju ih vrlo zanimljivi susjedi u vrlo zanimljivoj regiji. Ipak i dalje imamo snage, energije i posvećenosti investirati u ljudski kapital, što je strateška odluka. Moramo podupirati one koji su kvalificirani u našim društvima da bi svoja društva učinili boljima. Ako njih podupremo, investiramo u svoju budućnost i budućnost svoje zemlje. Želim svima uspjeh na ovoj konferenciji, jer ako ste vi uspješni i mi smo uspješni – kazao je veleposlanik Mor.

Momir Karin, pomoćnik ministrice znanost i obrazovanja, je rekao da je cijeli događaj posvećen nadarenoj djeci koja su budućnost zemlje. – Ove godine krećemo s kurikularnom reformom i moramo sustavno pratiti nadarenu djecu već od predškolske dobi. Drago mi je da sam bio tu, kada se Centar izvrsnosti osnivao u Splitu. I sam sam iz ovih krajeva. Dalmacija je uvijek imala nadarene ljude, koji su doprinosili hrvatskoj i europskoj kulturi. Drago mi je da smo za partnera izabrali Izrael jer je to država od koje imamo što naučiti.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban zahvalio se izraelskom veleposlaniku na nadahnutom govoru.

- Ako nemamo ljudski potencijal u vidu mladih ljudi, nemamo ništa. Kažu da u Hrvatskoj ima 7 do 10 posto nadarene djece. Nije vam lako, dragi učitelji i nastavnici, u velikim razredima raditi s nadarenom djecu. S vremenom i takvoj djeci postaje nezanimljivo i utope se u sivilo svih ostalih u njihovom okruženju. Kako bi tih 7 do 10 posto izvukli iz tog segmenta, razvili smo Centre izvrsnosti. Želim da takva djeca tu kažu da se u Centru lijepo osjećaju. Do sada smo na području županije prepoznali oko 370 djece. Drago mi je da nam se pridružuju djeca iz susjednih županija. Cilj nam je da druge županije sutra same osnuju Centre izvrsnosti. Nama je Varaždinska županija bila koordinator, a sada ćemo mi pružiti ruku onima koji traže pomoć. Moram istaknuti primjer Izraela koji je imao brojne nedostatke, poput nedostatka vode. Ti nedostaci su vas učinili možda prvim u svijetu. Mi imamo vode na svakom koraku i možda nas je to uljuljalo i odvelo u pogrešnom smjeru. Izrael ima najviše Nobelovaca u svijetu. Nadam se da će znanost sutra biti predanost, da nas trgne iz sna da krenemo drugim smjerom. Hvala vama nastavnici i ravnatelji školi, jer bez vas uzalud sav trud i muka jer vi ste taj motor koji će prenijeti ono najbolje na mlade. Cilj je da ovi nadareni mladi ljudi ostanu u Hrvatskoj i budu predvodnici gospodarstva, pa i politike. Imate danas po razredima djece koji su izvrsni i nadareni po jednom segmentu. Onda za upisati u srednju ili na fakultet ne može jer su mu drugi predmeti lošiji. To zakonski moramo mijenjati – rekao je župan zaradivši veliki pljesak prisutnih. Potom je konferenciju proglasio otvorenom.

Čast da održi prvo predavanje imao je investitor i poduzetnik Nenad Bakić. Njegovo predavanje nosilo je naziv “Kulturom uspjeha do darovite djece”. Na početku je iznio nekoliko poražavajućih činjenica vezanih uz istraživanja koja su se obavila unutar EU. Prema tim podacima od svih nacija u EU, upravo u Hrvatskoj najviše ljudi smatra da su im za napredovanje u životu potrebne političke veze i sreća. Kod skandinavskih zemalja taj je postotak najmanji. S druge strane upravo su Hrvati na dnu ljestvice kod pitanja koliko su za napredak u životu važni obrazovanje i težak rad. Dok 55 posto učenika 4. razreda u Danskoj koristi računalo barem jednom mjesečno, Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj je taj postotak ispod 10 posto. Bakić je potom govorio o Croatian Makers robotičkoj ligi u koju je danas u Hrvatskoj uključeno oko 12 tisuća djece.

– U Hrvatskoj se često postavlja pitanje “Gdje ti je djed bio 1941.?”. Pitanje bi trebalo glasiti “Gdje će moje dijete biti 2031.?”. STEM predmeti razvijaju STEM kompetencije, a one su zaslužne za ključne opće kompetencije koje rezultiraju kulturom uspjeha. Za STEM revoluciju ključno je uvođenje programiranja i računalstva u niže razrede osnovne škole. Onda ćemo pitanje “Gdje će moje dijete biti 2031.?” preoblikovati u “Kakva će ovo zemlja biti 2031.?” – kazao je Bakić.

Drugo predavanje je održao Toni Milun, profesor sa zagrebačkog Visokog učilišta Algebra, a njegovo predavanje imalo je naziv “Matematika kao podloga za donošenje odluka”. Pričao je kako je spoznao kako su djeca darovita. –Na Visokom učilištu Algebri učimo Engleski jezik. Na konverzacijskoj grupi jedan kolega se požalio da je postao bezvoljan, a slično je i sa mnom kada vidim da moje riječi ne dopiru do studenata. Shvatio sam da moj blagi pristup prema studentima nije bio dobar, a onda sam naučio biti strog u cilju bolje radne atmosfere što se pokazalo vrlo učinkovitim – rekao je Milun pokazujući rezultate koje su mu studenti postizali kada je odlučio “trenirati strogoću“.

Bračni par Estera i Josip Vranjković iz OŠ don Mihovila Pavlinovića u Podgori održali su zanimljivo predavanje “Moj pogled na poučavanje”, a potom je uslijedio panel s pitanjima “Može li angažman pojedinca mijenjati sustav?” i “Gdje će naša djeca biti 2031 godine?”. 

Sudionici panela su bili Toni Milun, Estera i Josip Vranjković i Jadranka Jurić, a panel je moderirao Ilija Krišto. Za vrijeme panela došla je do izražaja razlika o tome koliko pojedinac može učiniti u radu s darovitom djecom. Dok je Jadranka Jurić iz Udruge roditelja darovite djece “Darovita djeca” Split naglasila da pojedinac može napraviti puno, ne obazirući se na sustav, preostali sudionici panela koji dolaze iz svijeta prosvjete, nisu se u potpunosti složili. Jurić je naglasila da bi biti učitelj ili nastavnik trebala biti privilegij u životu. Josip Vranković je rekao da učitelj ne živi od hvale. – Hvala diže ego i sve ostalo, ali ne plaća režije – rekao je.

Predavači na Konferenciju su: Nenad Bakić, Judith Hilmes, Toni Milun, Nadler Menachem, Iris Azulay, Ivana Katavić, Sandra Antulić Majcen, Natalija Ćurković, Mihael Kozina, Ivica Kolarić, Jelka Hrnjić, Olgica Martinis, Gordan Pihač, Marija Roth, Vesna Ivasović, Tatjana Orešković, Dubravko Čop, Ksenija Ranogajec Benaković , Bojan Branisavljević, Kristina Čehil, Janja Škoda, Jadranka Jurić, Jurica Barišin, Suzana Jurin, Anamarija Ivković, Mladen Brajica i Višnja Šuperba.