Ujedinjeni narodi, Veleposlanstvo Australije i Veleposlanstvo Kanade su povodom Dana žena organizirali 7. ožujka Okrugli stol Žene u politici u Hrvatskoj u hotelu International u Zagrebu.
Sudionice su bile žene iz vrha hrvatske politike: Jadranka Kosor - saborska zastupnica i bivša predsjednica Vlade, Mirela Holy – saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša, Gordana Sobol – saborska zastupnica i predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena, Marina Lovrić Merzel – županica Sisačko-moslavačke županije, Josipa Rimac – gradonačelnica Knina i Ivanka Luetić Boban – predsjednica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije.
Skup je otvorila Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica programa UN-a za razvoj u Republici Hrvatskoj. Počela je izlaganje isticanjem da je jednaka participacija muškaraca i žena u politici i javnom životu cilj UN-a. Žene čine 51 posto svjetskog stanovništva, no nisu predstavljene sukladno tome, a Vlada koja je sastavljena od muškaraca ne može biti dovoljno osjetljiva na ženska pitanja. U svijetu žene zauzimaju samo 1/5 mjesta u parlamentima. Ove godine samo su 33 zemlje u svijetu zadovoljile kvotu od 30 posto žena u parlamentu, a Hrvatska je u rangu s EU, a bolja od svjetskog prosjeka. Ipak, u Hrvatskoj su žene gradonačelnice u samo pet posto gradova i općina (27), a imamo čak 116 općinskih vijeća bez ijedne žene. "Cilj koji si trebamo postaviti je bolja reprezentativnost i veći utjecaj na politiku. Kvota od 30 posto žena čini kritičnu masu u javnom i političkom životu, a to je brojka koja je preuzeta iz nuklearne fizike – naime 30 posto plutonija je potrebno da bi se desila nuklearna eksplozija" istaknula je Vinton.
Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda Vlade RH za ravnopravnost spolova istaknula je da je u Europskoj uniji prosjek udjela žena u općinskim i gradskim vijećima 30-35 posto, dok je u Hrvatskoj to samo 15 posto.
Tajana Broz, koordinatorica CESI-ja pružila je perspektivu nevladine organizacije na problem. "U Hrvatskom saboru ima 26 posto žena, ali to je zato jer su one ušle u Sabor kao zamjene. Od 39 žena 12 ih je zamjena, a od toga 10 su zamjene muškarcima koji su otišli na funkcije u ministarstva i Vladu. Žene koje su neposredno osvojile mandate čine samo 19,8 posto" istaknula
Na pitanje tko je odgovoran za mali broj žena u politici Jadranka Kosor objašnjava kako je to skup faktora – o ovim se temama razgovara samo oko 8. ožujka, a nakon toga rasprava staje i žene prestaju biti tema. Na televiziji nema ovakvih tema ako nisu vezane ili uz izbore ili uz Međunarodni dan žena. Za stanje su odgovorni svi koji se bave politikom, nevladine udruge i mediji. Smatra da uvjeti na ulazak na listu moraju biti jednaki za sve, bez obzira na spol i protivi se uvođenju kvota samo zbog zadovoljenja broja. Vidi i problem u tome što, dok se je nju napadalo (prosvjednici su joj došli pred stan i vrijeđali ju kao ženu) nevladine udruge to nisu osudile, a nije ni njena bivša stranka.
Gordana Sobol navodi kako su političke strukture te koje određuju i omogućuju uključenost žena u politički život. "Unutar SDP-a je 33 posto članica, no brojku ne prati adekvatna politička moć, pogotovo na lokalnim razinama. Također se podrazumijeva se da žene pričaju o "lakšim" temama poput socijale ili zdravstva", objasnila je Sobol.
Mirela Holy se slaže da su najviše za stanje odgovorni muški kolege, no ne u potpunosti. Moć se ne daje, ona se uzima. Zahtjeva rigoroznije kvote i ne kazne za nepoštivanje, već sistem "ciferšlusa" – ako se kvota ne ispoštuje, lista se u potpunosti treba izbaciti. Također smatra da je 40 posto premalo i traži potpunu ravnopravnost: 50-50
Marina Lovrić Merzel objašnjava kako je lokalna i regionalna razina ponižavajuća s obzirom na broj žena. Naime imamo samo četiri kandidatkinje za županicu, a ona je jedina izravno izabrana županica u Hrvatskoj. Doživljavala je, na žalost, neugodnosti uglavnom od žena. Protiv nje je podneseno 48 lažnih prijava, a 70 posto prijava su napisale žene. "
Ivanka Luetić Boban je prezentirala broj nezaposlenih žena u Hrvatskoj: 195 435. Ističe da je to najveći problem za žene. Uz to ističe kako "nemamo nijednu novčanicu s likom žene, a ispod pet posto imena ulica nosi imena žena. Splitsko-dalmatinska županija ima dva grada bez ijedne žene u gradskome vijeću, a Split nikada nije imao gradonačelnicu." Zamjera ženskim organizacijama unutar stranaka koje se uglavnom bave nebitnim stvarima i gotovo samo humanitarnim akcijama . Kriteriji za ulazak na liste su nepošteni i loši, umjesto kvaliteta se gleda izgled, simpatičnost ili pak veze. Važno je koga i koje teme žene otvaraju u politici.Od posljednjih izbora Splitsko-dalmatinska županija ima tri puta više žena u politici, a zatvorena su tri rodilišta. Dok samo žene budu razgovarale o ovim problemima, teško će se situacija poboljšati.
Josipa Rimac dolazi iz patrijarhalne sredine gdje je ženi uvijek bilo mjesto u kući, no ponosi se što njena županija ima tri gradonačelnice i jednu načelnicu općine. I na ovim izborima će imati puno kandidatkinja na listi, stoga je protiv kvota.
Okrugli stol je zaključila Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica Predsjednika Republike za društvene djelatnosti. Istaknula je kako se Međunarodni dan žena nije u Hrvatskoj obilježavao gotovo jedno desetljeće jer je smatran komunističkim. Sve žene, a posebno žene u javnom životu, šalju poruku drugim ženama, pa se trebamo zajedno potruditi da pošaljemo najbolju moguću poruku."