Gradonačelnici i načelnici jedinica lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije koji gospodare pomorskim dobrom sastali su se sa Stipom Čogeljom, županijskim pročelnikom za turizam i pomorstvo te Sinišom Orlićem, pomoćnikom ministra mora, prometa i infrastrukture. Okupilo se njih 32, a razgovarali su o potpori jedinicama lokalne samouprave u upravljanju pomorskim dobrom.

- Često se dogodi mi više ne znamo tko je nadležan za što, je li to Lučka kapetanija ili Ministarstvo. Svatko prebacuje odgovornost na drugog, a mi imamo realan problem na terenu kojeg ne možemo riješiti. Građani nisu svjesni tih odgovornosti, uvijek je odgovornost na lokalnoj samoupravi. U novom Pravilniku o koncesijama me najviše vesele povećane nadležnosti komunalnog redara, odnosno da osoba koja je u lokalnoj samoupravi može izravno raditi inspekcijski nadzor i surađivati s ljudima u županiji - iznijela je glavni problem Ivana Marković, gradonačelnica Supetra.

Omiški gradonačelnik, Ivo Tomasović, kaže kako gotovo sva mjesta imaju probleme s koncesijama i koncesijskim odobrenjima. 

- Praksa da župan sazove sastanak sa svim gradonačelnicima i načelnicima se pokazala dobra. Jedna koncesija na našem području je oduzeta, to će biti na sljedećoj Županijskoj skupštini. Reda mora biti i reda se moramo držati, a cilj je da se uvede red - dodaje on.

Dogradonačelnik Splita, Nino Vela, kaže da Grad želi upravljati područjem pomorskog dobra na jasniji način.

- Poznato je da je grad na poluotoku i velikim je dijelom priobalni grad. S jako malo toga mi izravno upravljamo, većina je preko koncesija, a to samo po sebi ne bi trebalo biti problem ako postoji usklađenost djelovanja gradova, županije i države što nastojimo postići. Nije problem što je u različitim rukama, nego kada zakoni nisu jasno definirani i dolazi do različitih tumačenja i na kraju to vrijedno područje ostaje ničije. Žnjan je dugo bio nedefinirano područje baš zbog nedjelovanja, Grad je odlučan djelovati na svom području, bilo da to bude nadležnost Grada ili Županije ili države, ali da bude jasno definirano - rekao je Vela.

Čogelja kaže kako je glavni cilj ovakvih sastanaka da se uvede red na pomorskom dobru.

- Istjerat ćemo na čistac sve što se tiče pomorskog dobra. Molim i za razumijevanje jer su to procesi koji znaju i potrajati. Žestoko smo krenuli i tako ćemo nastaviti do kraja, ali da ne bi ispalo da smo mi ti koji lome nešto preko koljena, želimo održavati ovakve koordinacije, da svi od Ministarstva do jedinica lokalne samouprave zajedno radimo u istom smjeru - kaže Čogelja i objašnjava koje su ovlasti komunalnih redara na pomorskom dobru.

- Komunalni redari imaju ovlasti koje ne primjenjuju jer sudska praksa nije bila dovoljno jasna, pa su mislili da ne mogu primjenjivati  svoje ovlasti, ali mogu temeljem Zakona o građevinskoj inspekciji. Nastavit ćemo s radionicama, cilj nam je za iduću godinu napraviti edukacije za građane kako bi prijave za devastacije na pomorskom dobru išle u pravom smjeru, jer se najviše vremena gubi na nerazumijevanje sustava i kolanje mailova na krive adrese. Za iduću godinu ćemo od jedinica lokalne samouprave tražiti da i oni moraju imati Pravilnik kao što je donijela Županijska skupština, da se točno zna red na pomorskom dobru, koja su  prava i obaveze i da to znaju i građani. Samo na takav način možemo poduprijeti poduzetništvo i zaštiti interese javnosti - smatra Čogelja. 

Da pomorsko dobro treba urediti slaže se i župan Blaženko Boban.

-Naša Županija upravlja s gotovo trećinom obale na Jadranu i imamo najveće odgovornosti vezane uz koncesije. Želimo da koncesije i koncesijska odobrenja budu usklađeni, da jednaka pravila vrijede za sve na području županije. U 2016. naknada od koncesija nije iznosila niti 2 milijuna kuna, a 2018. smo na 14 milijuna. To je dokaz uređenja prostora pomorskog dobra - poručuje Boban.

Pomoćnik ministra Siniša Orlić tvrdi da mu je drago da je prepoznat problem koji postoji s koncesijama i vjeruje da je potrebno jako malo podešavanja da se svima olakša posao.