Županijska skupština i Županijsko poglavarstvo na svojim srpanjskim sjednicama razmatrali su neke pokazatelje o gospodarstvu i nezaposlenosti u prošloj godini.

PUČANSTVO

Na prostoru Splitsko-dalmatinske županije od 4.501 km2 (oko 8% površine Hrvatske) živi 463.676  stanovnika (smanjenje broja stanovnika za 2,18% u odnosu na popis iz 1991. godine), prema popisu iz 2001. godine, što čini 10,68% stanovništva Hrvatske, od kojih je oko 18% zaposleno. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine radni kontingent iznosio je ukupno 296.386 osoba (tablica 2.), odnosno čini 63,9% ukupnog stanovništva, a što je na razini prosjeka Hrvatske. Pokazatelji o obrazovanosti odnosno stupnju školske spreme, govore da su proizvodne mogućnosti s obzirom na kvalitetu ljudskog rada znatno povećane. Povoljnija struktura i kretanje od prosjeka Hrvatske dijelom je posljedica razlike u dobnoj strukturi stanovništva, budući da su u stanovništvu Županije manje od prosjeka zastupljene starije dobne skupine od kojih je veća učestalost nepismenosti i niske školske spreme.

GOSPODARSTVO

Gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj u 2003. godini karakterizirali su pozitivni elementi oživljavanja industrijske proizvodnje, turističkog prometa i drugih djelatnosti. Broj poduzetnika bilježi rast tako da od ukupnog broja poduzetnika (68.084) njih 889 je svrstano u velike, 2.597 u srednje te 64.698 u male poduzetnike. Ovaj broj poduzetnika pratio je i rast broja zaposlenih. Veliki poduzetnici zapošljavaju 375.084 djelatnika, srednji njih 158.971, a mali 262.844.

 U 2003. godini Republika Hrvatska je imala 68.084 poduzetnika, Splitsko-dalmatinska županija je imala 7.141. U rang listi najvećih 400 Privrednog vjesnika (9. lipnja 2004.) u prvih 10 nema niti jednog iz Splitsko-dalmatinske županije. U prvih 20 je Brodosplit – Brodogradilište d.o.o., a u prvih 50 Brodomerkur, Konstruktor inženjering d.d. i Dalmacijacement RMC Group d.d.

U Splitsko-dalmatinsko županiji najveći značaj imaju tri industrijske djelatnosti: brodogradnja, proizvodnja cementa te opskrba električnom energijom, plinom i vodom.

TURIZAM

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na području Splitsko-dalmatinske županije ukupno je na raspolaganju 146.856 smještajnih kapaciteta. Najviše hotelskih kapaciteta koncentrirano je na području Makarske rivijere (42,08%), na otoku Hvaru  (23,91%) te na otoku Braču (16,02%).  Najviše privatnih smještajnih kapaciteta raspoređeno je na području Makarske rivijere  (47,30%), na otoku Braču (12,87%), te na otoku Hvaru (10,60%). Udio hotela u ukupnoj smještajnoj ponudi relativno je malen i iznosi 10,57%. Kućanstvo ima udio od 63,1%, a kampovi čine 7,08% ukupnog smještajnog kapaciteta Županije. Na otocima se nalazi 31,23% smještajnih kapaciteta. U strukturi otočne ponude dominira kućanstvo s 61,27%, dok hoteli sudjeluju sa 11,74. Od ukupnog privatnog smještajnog kapaciteta (92.660) Županije 30,32% se nalazi na otocima.

Splitsko-dalmatinska županija u prošloj godini ukupno je posjetilo 1.236.570 turista koji su ostvarili 6.656.142 noćenja.

U ukupnoj strukturi stranih noćenja najviše su sudjelovali turisti iz Češke s 21,79% potom turista iz Njemačke s 15,86% te iz Italije s 11,97%. Najveći broj noćenja u ukupnom turističkom prometu Splitsko-dalmatinske županije  kao i prošle godine ostvaren je u Općini Podgora (10%), unutar koje djeluju mjesne turističke zajednice, Igrane i Živogošća te u Općini Baška Voda (9%), u Gradu Makarska i Gradu Hvaru (po 8% od ukupnog županijskog prometa), Općine Seget, Gradac i Tučepi (po 6%), Omiš, Bol i Jelsa (svaka sa po 5% udjela, unutar Općine Jelsa je obuhvaćena TZ mjesta Vrbovske.

POLJOPRIVREDA

Ukupne poljoprivredne površine u Županiji iznose 276.182 ha, a oranice, voćnjaci i vinogradi i livade zauzimaju 55.777 ha, što je 9,4% ukupnih poljoprivrednih površina Republike Hrvatske. Nažalost, struktura korištenja poljoprivrednih površina je takva da obradive površine, u ukupnim poljoprivrednim  površinama čine svega 20,8%, što značajno odstupa od odnosa ukupnih poljoprivrednih površina i obradivih poljoprivrednih površine na razini države, gdje je taj odnos 61,6%. ovo znači da je veliki dio poljoprivrednih površina pod pašnjacima ili što je još i gore veliki dio poljoprivrednih površina koje su se nekada obrađivale (terase po našim otocima i priobalju) pretvorio se godinama u neobradive površine.

Osnovna značajka zemljišnog posjeda je vrlo visoka usitnjenost, do te mjere da je usitnjenost jedna od temeljnih zapreka racionalnom iskorištenju proizvodnih potencijala. U privatnom je vlasništvu gotovo u cijelosti obradivo zemljište (više od 95%) i stočni fond. Sukladno vlasničkoj strukturi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo predstavlja osnovni čimbenik poljoprivredne proizvodnje i njenog razvitka. Obiteljska gospodarstva s posjedom manjim od 1 ha čine oko 50% ukupnog broja gospodarstava.

VANJSKO-TRGOVINSKA RAZMJENA

U 2003. godini ostvaren je u Županiji izvoz od 557,5 milijuna USD (u 2002. godini 350 milijuna USD), a uvoz je iznosio 907,4 milijuna USD (u 2002. godini 606,4 milijuna USD), odnosno izuzetno nizak koeficijent pokrivenost uvoza izvozom od samo 0,61. S obzirom da je uvoz znatno veći od izvoza dostignut je upozoravajući negativni saldo vanjskotrgovinske i robne razmjene kako na razini Republike Hrvatske (uvoz od 14,2 milijardi US, u odnosu na ukupno izvoza u 2002. godini od 6,2 milijarde USD).

POMORSKI PROMET

Morsko brodarstvo, luke i lučko gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, do 1990. godine predstavljalo je vrlo važan čimbenik gospodarskog razvitka cijele Županije pa i Republike Hrvatske. Uslijed promijenjene geopolitičke situacije, rata procesa tranzicije, došlo je do znatne recesije ove značajne gospodarske grane. Oživljavanjem gospodarskih aktivnosti rezultiralo je kontinuiranim porastom prometa brodova, putnika i tereta.

U prometu brodova unutarnji promet sudjeluje s 95,9%, u teretnom prometu unutarnji promet je u 2003. godini sudjelovao s 47,6%, a u prometu putnika unutarnji promet je sudjelovao s 03,3%. Luka Split s 36,47% udjela u prometu brodova ostvarila je rast u odnosu na prethodnu godinu za 2,1%. U prometu tereta Luka Split sudjeluje s 95,86%, te je u 2003. godini ostvarila porast tereta za 11,75%, a u ukupnom prometu putnika ona sudjeluje s 47,77%. U odnosu na 2002. godinu luka Split je ostvarila porast broja putnika za 13,48%.

ZAPOSLENOST

REPUBLIKA HRVATSKA DRUGA U EUROPI PO NEZAPOSLENOSTI

Kako je točka nezaposlenost i zapošljavanje bila na dnevnom redu Županijske skupštine dajemo neke podatke koje je dao Eurostat

Usprkos najnižoj registriranoj stopi nezaposlenosti u posljednjih sedam godina, a koja je u lipnju 17,4 posto, Hrvatska je i dalje rekorder među 25 zemalja Europske unije. Prema najnovijim podacima statističkog ureda Europske komisije Eurostat, najveću nezaposlenost bilježi Poljska od 18,9 posto, a iza nje slijedi Slovačka sa 16,2 posto.

No valja napomenuti da je zapošljavanje u Hrvatskoj u lipnju zahvaljujući sezonskom zapošljavanju povećano za oko 10 posto, a da je prosječna nezaposlenost lani iznosila 19,1 posto, a u 2002. godini čak 22,3 posto.

Nezaposlenost u eurozoni stabilizirala se na prosječnih devet posto usprkos ulasku novih članica. Najnižu stopu bilježi Luksemburg i Austrija od samo 4,2 posto, slijedi Cipar sa 4,4, Irska sa 4,5 te Velika Britanija i Nizozemska sa 4,8 posto. Jedanaest članica EU imalo je nezaposlenost manju od sedam posto.

Poslije Poljske i Slovačke kao neslavnih rekordera, slijedi Litva sa 11,4 posto, Španjolska sa 11,1 posto, te Litvanija sa 10,5 posto. Samo pet članica imalo je nezaposlenost veću od 10 posto.

Ulazak deset novih članica povećao je vojsku nezaposlenih za gotovo sedam milijuna. Prema podacima Europstata, europska petnaestorica imala je u lipnju 12,7 milijuna nezaposlenih, dok je ukupna eurozona brojala 19,4 milijuna nezaposlenih.

Nezaposlenost muškaraca povećana je u usporedbi s lipnjem prošle godine sa 7,9 na osam posto, dok je nezaposlenost žena povećana sa 10,2 na 10,3 posto.

Analitičari su izvukli i podatke o nezaposlenosti u proteklih 25 godina. Za utjehu Hrvatskoj, eurozona sa 25 zemalja bilježi u tom razdoblju prosjek od visokih 18,2 posto.

Najniži prosjek nezaposlenosti bilježi Austrija sa 6,9 posto, Irska sa 8,2 posto i Nizozemska sa 9,1 posto. Najveću prosječnu nezaposlenost u tom razdoblju bilježi Poljska sa 39,4 posto i Slovačka sa 26,5 posto. Grčka je nedavno, u prosincu prošle godine, zabilježila visokih 27,1 posto, dok je Italija isti postotak imala u siječnju ove godine.