Energija iz obnovljivih izvora je prioritet za Županiju ali se ne odbacuju ni drugi kvalitetni projekti

 

Tematska sjednica Županijske skupštine počela je primjedbom Mostovog zastupnika Mira Bulja predsjedniku Skupštine. Petroslavu Sapunaru zbog kašnjenja u slanju materijala vijećnicima. Sapunar je pojasnio kako vijećnici nisu dobili materijale jer im je namjera bila da se koncentriraju na stvari koje su bitne, a ne na brojke.

Miro Bulj prvi je od vijećnika koji se javio za riječ: "O kontroloru energetskog sustava ovisi cijena energenta, to mora isključivo biti državno. Svaka država takve stvari ima u svom vlasništvu. Tko je investitor? Gdje se krije? Pa, ako bilo što treba, to treba HEP. Činjenica je da HEP kao i kod vjetroelektrana, tako i u ovom slučaju, radi u interesu privatnih investitora. pričamo o projektu koji svaki dan ispušta 700 kila štetnih plinova u zrak, hvalimo se koliko ćemo sati ranije umrijeti, umjesto da ste napravili projekte koje će oplemeniti Cetinsku krajinu. Nastavimo li se ovako ponašati prema okolišu nećemo preživjeti", rekao je Bulj.

Vedran Lendić (SDP) je upozorio da je pravi problem u tome što ne postoji energetska strategija na državnoj razini, a Ante Čikotić iz Mosta rekao je da imaju dokumente koji pokazuju da je HEP kao investitor razvijao projekt gradnje plinske termoelektrane preko tvrtke Elektroprojekt Zagreb 2010.

- Sada dolazi MCC kao investitor s istim projektantom i izrađivačem studije na istom projektu koji se predstavlja kao suinvestitor. Znači, Elektroprojekt sudjeluje u investiciji sa svojim proizvodom studijom i projektom koji je razrađivao za HEP kao investitora 2010. godine. Nadam se da će se HEP očitovati o ovom projektu i da li je oštećena strana u postupku - rekao je Čikotić i zapitao se do kada će se projekti koje razvija HEP svako malo pojavljivati kao novi energetski sustavi u privatnim energetskim investicijama, a njegov stranački kolega Mate Rebić predložio je da dođe netko iz HEP-a i pojasni zbog čega su 2010. odustali od projekta.

Što su o projektu kazali stručnjaci?

O projektu su, svatko iz svoje struke govorili: Marijan Štulac, glavni projektant TE Peruća, dr. Ivan Vučković, voditelj studije utjecaja na okoliš, dr. Tarzan Legović, koji je sudjelovao u izradi Studije, Goran Gašparac iz tvrtke Gekom, akademik Ferdo Bašić, profesor emeritus Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ana Marija Matek, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike, Marinko Zeljko, voditelj Sanitarne inspekcije na području SDŽ, dr. Mićo Klepo iz HERA-e, Mladen Zeljko iz instituta Hrvoje Požar, mr. Boris Draženović iz Centra za praćenje investicija, Hrvoje Krhen, predstavnik PLINACRO-a, Marko Lovrić iz Hidroelektre, te prof. dr. Ranko Gojić s FESB-a.

Uz spomenuta izlaganja stručnjaka koji su govorili  o projektu, njegovom utjecaju na okoliš, zrak, vodu i zdravlje, od kojih su većina kazali da projekt neće imati značajniji utjecaj na okoliš kao ni na zdravlje ljudi koji žive na području planirane gradnje. izdavajamo zanimljivije izjave nekih od njih.

Ivo Šimunović je govorio o značaju Cetine koja pitkom vodom opskrbljuje i hrvatske otoke.

- Ja nemam nikakve dileme. Ovo što se cijelo jutro mučimo da dokažemo treba li ili ne izgraditi ovu elektranu, ja te dileme nemam, tu se elektranu ne može graditi! Predostrožnost je jača mjera od bilo koje ekološke mjere. Ta voda je jedina otvorena hrvatska čista voda. Ova apologetika koju smo slušali cijelo jutro ništa ne znači. Hoćemo vratiti prirodne resurse državi u krilo da nas ona zaštiti od ovakvog kapitala. Nemojte se šaliti s 500.000 ljudi koji ovise o toj vodi. Zamislite samo jedan dan da ta voda bude otrovana - kazao je dr. Ivo Šimunović i na kraju dobio aplauz uglavnom oporbenih vijećnika i predstavnika građanskih udruga.

Fizičar Mislav Cvitković je ustvrdio da Hrvatskoj treba što više energetskih investicija, ali da Hrvatskoj trebaju kvalitetne investicije

- Studiju utjecaja na okoliš radio je Elektroprojekt, ista tvrtka koja je i radila projekt. Iako to nije protuzakonito, jasno je da niti jedna neće napraviti projekt i onda izraditi studiju koja će pokopati svoj projekt. Problem je neinformiranje javnosti. Vrijednost Peruće je neprocjenjiva, da vrijednost idemo procijeniti tako da litru vode procijenimo na 10 lipa, dolazimo do toga da Peruća vrijedi 57 milijardi kuna. To je veća vrijednost nego cijeli elektroenergetski sustav na Cetini. Naš je stav da je na Perući nedopustiv bilo kakav pogon koji može ugroziti kvalitetu pitke vode. Peruća kao najveći nacionalni resurs pitke vode može biti isključivo nacionalno vlasništvo i resurs - kazao je između ostalog Cvitković. 

Dr. Bojana Mahmutović koja je u svom izlaganju o utjecaju projekta na zdravlje ljudi zaključila da bi TE Peruća skratila život ljudi koji žive u okruženju za pet sati rekla je da joj nije bila namjera relativizirati ljudski život jer je liječnica pa joj je život svet, a na pitanje je li joj Zdenko Mahmutović nešto u rodu odgovorila je da je to njezin svekar od lipnja ove godine, ali da joj 2015. godine kada je angažirana na projektu nije bio ništa.

Nakon što su svoja izlaganja završili stručnjaci koji su radili na projektu Vis Viva i predstavnici građanskih inicijativa koji se protive realizaciji projekta gradnje plinske termoelektrane na Perući predsjednici klubova vijećnika dobili su priliku kazati što misle. Miro Bulj iz Mosta prozvao je ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić zbog sukoba interesa jer njezin suprug stoji iza projekta Vis Viva. Damir Krstinić u ime Kluba vijećnika SDP-a rekao je da je projekt dvojben ne samo zbog njegovog utjecaja na okoliš već i zbog pitanja ekonomske isplativosti. 

- Mislim da bi trebalo razgovarati o energetskoj strategiji i vidjeti što želimo. Obnovljivi izvori energije su najbolji, ali i najskuplji put. Međutim, na tome moramo inzistirati - kazao je Krstinić.

Ante Sanader (HDZ) rekao je da je današnja rasprava otvorila tri pitanja: "Jedno je pitanje znanstveno i vjerujem da nam je svima o tome teško razgovarati jer malo o tome znamo. Druga stvar je politička, jasno je da se ovdje otvorio prostor za politikantstvo kojeg su neki pojedinci iskoristili kako bi dobili medijski prostor, a treća stvar je ova kriminalna. Ako je točno ovo što su govorili vijećnici, onda treba pozvati DORH da istraže tko je i zašto dobru studiju dao privatniku",  rekao je Sanader, a nakon toga su stručnjaci odgovarali na pitanja koja su im kroz raspravu postavljali vijećnici.

Ivan Kovačić rekao je da iako je Most inicirao sazivanje ove tematske sjednice, on nije bio za to jer je znao gdje će to dovesti.

- Razlog zbog kojeg nisam bio baš oduševljen idejom o sazivanju tematske sjednice sigurno nije zato što podržavam ovaj projekt. Ne podržavam ga! Ali, znao sam u što će se sjednica pretvoriti jer Hrvatska je zemlja studija i strategija koje se mogu napraviti onako kako odgovara kojem investitoru - rekao je Kovačić.

Ante Renić (Pametno) naglasio je da ne treba braniti privatne investicije jer su one temelj razvoja Hrvatske, ali je apelirao na ministarstvo da promjeni praksu kada je u pitanju javna rasprava u Studiji utjecaja na okoliš koja bi uistinu i trebala biti javna. 

Maja Zelić poručila je u ime Kluba vijećnika HDZ-a da su oni dovoljno proaktivni da prepoznaju investicije, ali i da su dovoljno reaktivni da reagiraju na ljude. 

- Naš stav je jednostavan, da čekamo mišljenje povjerenstva, da čekamo struku. Želimo biti sigurni u ispravan i kvalitetan projekt. Ja sam majka četvero djece i želim da me se uvjeri da je ovo takav projekt - kazala je ona.

Inicijativa Javno je dobro zatražila je od županijskih vijećnika da se u cjelini odbaci projekt Vis Viva. Traže da se zaštiti svaki vodni resurs, zabrani svaka investicija koja ga može imalo ugroziti te da se stoga termoelektrana Peruća odmah izbriše iz svih prostornih planova i strategija, da se odbaci svaka potpora projektu od strane Splitsko-dalmatinske županije, da jasno iskažu neslaganje s ovim projektom, a od Vlade traže ukidanje nedavno dobivenog statusa strateškog projekta za tu investiciju. Usto, traže preispitivanje odgovornosti onih koji su kao zaposlenici države i kao politički odabranici, odluku o proglašenju privatne investicije RHE Vrdovo potencirali i na kraju donijeli, jer je to, uvjereni su u Inicijativi, čin ugroze nacionalne sigurnosti.   

Miro Bulj je pročitao deklaraciju o protivljenju gradnji TE Peruća i također zatražio da se glasuje o njezinom usvajanju, a od 44 vijećnika za nju je glasalo 14 oporbenih vijećnika, a nakon toga su usvojeni i zaključci koje je predložio župan, s 35 glasova ZA i 9 suzdržanih.

Na kraju sjednice obratio se župan koji se zahvalio svima koji su sudjelovali u raspravi. Naglasio je dvije stvari s današnje sjednice, jedna je izjava Marjana Štulca, projektanta TE Peruća, koji je rekao da ako nemamo dovoljno zelene energije pribjegavamo izgradnji termoelektrana, a druga je da ministarstvo zaštite okoliša i energetike mora uzeti u obzir mišljenje Povjerenstva, ali i primjedbe pristigle na studiju kojih ima podosta. 

- Podsjetio bih na nekoliko detalja. U listopadu je 47 vijećnika ove skupštine podržala donošenje Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, 47 vijećnika ove skupštine 22. listopada 2013. uz jedan glas suzdržan donosi prostorni plan prihvatljivost za ekološku mrežu KKP Peruća donesena je 2015., prije 2013. godine daje se pozitivno mišljenje na izmjene i dopune županijskog prostornog plana, a Vijeće Grada Sinja daje jednoglasnu podršku, 22. travnja 2016. tada aktualni ministar donosi odluku o imenovanju stručnog povjerenstva o procjeni utjecaja na okoliš, strategija je upućena u saborsku proceduru prihvaćena je sa 116 glasova - nabrojio je Boban i naglasio kako su to stvari o kojima i te kako treba voditi računa. 

- Činjenica je da Hrvatska uvozi više od 50 posto električne energije i to većinom u periodu kada je ona najskuplja, svjesni smo postojanja brojnih resursa iz hidro i obnovljivih izvora i potrebno je da Hrvatska koristi te potencijale s ciljem stvaranja preduvjeta za vlastitu energetsku neovisnost. Na području Splitsko-dalmatinske županije iz hidro izvora imamo instalirane snage 961,35 MW, a po predviđanjima HEP-a, bez privatnih investicija, može se instalirati dodatnih 1702 MW, a zahvaljujući tome naša županija otvara mogućnost i potencira realizacije energetskih projekata primarno iz hidro i obnovljivih izvora energije. Ako bi i nakon toga i dalje bila potreba za  za uvozom dodatne energije, otvara se mogućnost izgradnje i drugih sličnih izvora električne energije, a takvi projekti moraju biti planirani s najsuvremenijim tehnologijama - rekao je Boban.

U izjavi za medije je pojasnio da će današnjim zaključkom za sada reći 'ne' izgradnji TE Peruća.

- Bit će to dok se ne realiziraju svi ostali parametri, ali moramo znati da je relevantna studija utjecaja na okoliš, a ne mi. Ovaj zaključak ne može biti pravno obvezujući jer je to zaključak - kazao je Boban, a na pitanje hoće li se TE Peruća brisati iz prostornog plana županije, odgovorio je da neće jer je to postupak koji dugo traje i koji se ne može jednostavno provesti - kazao je Boban.