Obavijesti

Danas su ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Dubravko Ponoš  i Vlatka Lucijanić Justić, privremena upraviteljica tvrtke Regionalni Centar čistog okoliša Lećevica, u županiji potpisali ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava iz Europskih fondova (program Kohezija i konkurentnost 2104. – 2020. za područje zaštite okoliša), ugovor vrijedan 43, 4 milijuna eura (322 i pol milijuna kuna) za izgradnju RCČO u Šilovića docima, u Kladnjicama kod Lećevice.

Potpisivanju ugovora su, uz župana, ministra i direktora Fonda, te ravnateljicu RCČO-a, Vlatku Lucijanić Justić, nazočili predsjednik županijske Skupštine Petroslav Sapunar, zamjenici župana Ante Šošić i Luka Brčić, pročelnica upravnog odjela za komunalne poslove Marija Vuković, gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara i njegov zamjenik Nino Vela, načelnik općine Lećevica Ante Baran, bivši direktor RCČO-a Tomislav Šuta te Irena Relić, Ivona Župan i Marko Markić, načelnik Sktora za EU fondove Ministarstva zaštite i okoliša.

Župan Blaženko Boban je zahvalio svim svojim prethodnicima, županima koji su prije njega radili na projektu, svim dosadašnjim ravnateljima RCČO-a, svim svojim suradnicima iz županije, predsjedniku i vijećnicima županijske Skupštine, te načelniku i građanima općine Lećevica i posebno gradonačelniku Splita Andri Krstuloviću Opari. - Andro nas je sa svojim timom suradnika, njihovom dinamikom radova na sanaciji odlagališta Karepovac „natjerao“ na ubrzanje procesa ishođenja preostalih dozvola za regionalni centar u Lećevici, a sada nas očekuje zajednički posao na podizanju svijesti naših sugrađana o potrebi sortiranja komunalnog otpada i dovršenju cijelog ovoga procesa konačnog zbrinjavanja otpada na području grada Splita i naše županije - kazao je župan Boban te u izjavi za medije dodao: - Napor koji je ulagan sve ove godine, a posebno u posljednju godinu dana današnjim potpisivanjem urodio je plodom. Vrijednost ovog projekta je preko 440 milijuna kuna. Danas je potpisan ugovor na 332.5 milijuna kuna iz europskih fondova. Tim potpisom projekt je valoriziran kao kvalitetan, odnosno projekt koji je prihvatila i Europska Unija. Vrlo brzo očekujemo i odluku Vlade RH za dodatnih 73 milijuna kuna iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša, a tu je i naših matičnih sredstava preko 42 milijuna kuna. U sljedećih mjesec dana očekujemo i objavu natječajne dokumentacije za građevinsku dozvolu i izvođenje koje će vjerojatno potrajati možda i godinu dana. Očekujemo da će Centar za gospodarenje otpadom biti stavljen u funkciju sredinom 2022. godine. Koliko to znači za ovo područje, vjerojatno su toga postali svjesni i oni koji su cijelo ovo vrijeme možda bili oponenti. Zato hvala i njima, jer su i oni doprinijeli da ovaj današnji događaj kao najveći projekt od postojanja županije danas postane realiziran - kazao je župan.

Ministar Ćorić je podsjetio na uspješnu priču projekta sanacije odlagališta Karepovac te je zahvalio gradonačelniku Splita Andri Krstuloviću Opari, njegovu zamjeniku Veli, kao i svima koji su radili na tom projektu. –Elan za dodatnu energiju na projektu Lećevica je proizišao iz elana, više djela nego riječi, pokazanog na sanaciji Karepovca. Predstoji nam puno posla, navlastito u kontekstu odvajanja otpada, ali smo na projektu Lećevica pokazali da zajednički trud i sinergijski učinak jedinica lokalne i područne samouprave i državne razine vlasti na koncu daju rezultat – kazao je ministar te je posebno zahvalio bliskoj suradnici Ireni Reljić koja je godinama radila na ovom projektu. Čestitao je i privremenoj upraviteljici Vlatki Lucijanić Justić, i svima koji su godinama sudjelovali u projektu. - Čestitam županu Bobanu i njegovom timu. Vjerujem da svi znate što je projekt Lećevica proživljavao sve ovo vrijeme. Držim da sustavno gospodarenje otpadom na području Splitsko dalmatinske županije, kao uostalom i na području cijele Hrvatske jednostavno nema alternativu. U tom kontekstu izgradnja Centra za gospodarenje otpadom, kao i sanacija Karepovca koju smo započeli prije godinu dana nemaju alternativu – kazao je ministar Ćorić novinarima te zaključio: - Činjenica da je ovaj projekt prošao kroz različite faze, danas doživljava financiranje koje  najvećim dijelom ide iz europskog kohezijskog fonda. Današnje potpisivanje ugovora daje nam za vjerovati da će Republika Hrvatska u narednom periodu doista postići sve ono što želimo postići u gospodarenju otpadom.

Direktor Fonda za okoliš i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš je također zahvalio svima koji su sudjelovali na projektu. -Riječ je o izuzetno velikom ulaganju u Centar i 6 pretovarnih stanica. Današnjim potpisom su sredstva osigurana ali sada ne smijemo pogriješiti u proceduri koju tijela Europske komisije strogo nadziru. Uspjet ćemo jer smo dokazali da imamo znanja i energije za izvesti projekt do kraja za 18 mjeseci“.

Lokacijska dozvola za izgradnju infrastrukture, pretovarnih stanica i samoga Centra su gotove, a sada slijedi izrada glavnih projekata, ishođenje građevinskih dozvola i građenje. Prema predviđanju, nakon toga treba novih 30 mjeseci za dovršenje projekta. Vrijednost cijelog projekta je 60 milijuna eura, bez infrastrukture. Uz 43, 4 milijuna eura po današnjem ugovoru, očekuje se 11,3 milijuna eura iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak iz Proračuna SDŽ.

Potpisivanju ovoga ugovora prethodila su javna nadmetanja: za nabavu usluga tehničke pomoći i upravljanja projektom, za nadzor gradnje Centra, za izradu glavnih projekata za šest pretovarnih stanca te za usluge vođenja odnosa s javnošću. Nakon toga se kreće u međunarodni natječaj za odabir izvođača radova, koji će izraditi Glavni projekt te ishoditi građevinske dozvole i onda pristupiti građenju. Rok za završetak radova i puštanje u rad Centra i šest pretovarnih stanica je sredina 2022. godine.  

Kronologija županijskog centra za gospodarenje otpadom

Još prije 2014. godine počelo se tražiti rješenje za lokaciju budućeg Centra za gospodarenje otpadom za područje Splitsko-dalmatinske županije, u početku zamišljeno kao regionalni centar čistog okoliša za prostor veći od same županije. Tadašnji župan Kruno Peronja i Tomislav Mihotić, tadašnji pročelnik i privremeni upravitelj RCČO Lećevica su krenuli s ishođenjem lokacijske dozvole za lokaciju Šilovića doci u Kladnjicama na području općine Lećevica. Tvrtka je registrirana u travnju 2015. godine. Od tada su se mijenjali minstri/ce ministarstva zaštite i okoliša (Božo Kovačević i Ivo Banac, Marina Matulović Dropulić, Branko Bačić, Mirela Holy, Miahel Zmajlović, Slaven Dobrović, Tomislav Ćorić), župani (Branimir Lukšić, Kruno Peronja, Ante Sanader, Zlatko Ževrnja, Blaženko Boban), pročelnici i ravnatelji RCČO-a (T. Mihotić, A. Baran, T. Šuta, V. Lucijanić Justić) i kolikogod se činilo neshvatljivo dugi vremenski period, ipak će ovo biti tek treći Centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, nakon dva izgrađena u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Centar u Lećevici se razlikuje od ova dva izgrađena centra po tomu što će se najprije odvijati mehanička obrada s odvajanjem materijala pogodnog za reciklažu, a potom potpuna biološka stabilizacija u zatvorenim komorama, nakon koje više nema proizvodnje odlagališnog plina i emisija u zrak, niti procijednih voda kada se preostali materijal odloži na odlagalište. Centar će imati postrojenje kapaciteta 110.000 tona komunalnog otpada godišnje., jer su visoko postavljeni ciljevi primarne selekcije otpada. U centru bi se iz miješanog komunalnog otpada, u potpuno automatiziranom sustavu, s najmodernijim sustavom separacije, izdvajale frakcije za reciklažu papira, stakla, plastike, metala i goriva te frakcija biorazgradivog otpada. Tako izdvojeni biorazgradivi otpad bi nakon izdvajanja, bio prebačen u komore u kojima se u kontroliranim uvjetima odvija kompostiranje. Tek kada se materijal biološki potpuno stabilizira, odlaže se na odlagalište. Dakle, u ovom pogonu će se, kada bude završen, proizvoditi kompost, potpuno suhi organski otpad. Centar će se nalaziti na 25 hektara površine, od toga bi oko deset hektara zauzelo odlagalište. Sagradit će se postrojenja za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada, kompostana za odvojeno sakupljeni bio-otpad, reciklažno dvorište za komunalni otpad, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, portirnica, upravna i servisna zgrada, odlagalište za neopasni i inertni otpad te prateći sadržaji.