Održan sastanak o problematici sustavnog silovanja žena u Domovinskom ratu U Hrvatskome saboru, u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova, 28. lipnja održan je sastanak o problematici sustavnog silovanja žena u Domovinskom ratu. Sastanak je održan na inicijativu predsjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije Ivanke Luetić-Boban. Na sastanku su sudjelovali ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva branitelja, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković te članice i članovi Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora. Nansi Tireli, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, otvorila je radni sastanak kojega je cilj dati odgovor na pitanje što sve država može napraviti da bi žrtve ratnog zločina silovanja tijekom Domovinskog rata dobile zadovoljštinu na koju čekaju punih dvadeset godina. Naime, počinitelji ovog kaznenog djela dosad nisu procesuirani iako se radi o zločinima koji su počinjeni 1991. i 1992. godine. Prošle godine, na obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predstavljena je knjiga autorice Marije Slišković „Sunčica“, koja donosi potresna svjedočanstva žrtava silovanja iz vremena Domovinskog rata. Ova knjiga potaknula je daljnja događanja radi iznošenja istine o ovoj potresnoj temi te suočavanja sveukupnog hrvatskog društva s činjenicom da je negdje izostala pravednost, suosjećanje i briga za druge. Što se može konkretno napraviti da se procesuira zločin iako je proteklo dvadesetak godina, pitanje je na koje su pokušavali odgovoriti sudionici sastanka. Mnoga od ovih kaznenih djela dogodila su se izvan teritorija Hrvatske, ali nad hrvatskim državljankama. Procesuiranje ratnog zločina silovanja obveza je države na temelju međunarodnog prava, a ne samo nacionalnog. Sudionici su sastanka zajednički ocijenili da je ovo problem čitavog društva, ne samo određenih institucija, sudova ili dijela državne uprave. Nažalost, tijekom dva desetljeća iskazi žena žrtava ovog zločina i njihovo obraćanje državnim institucijama nije naišlo na pravi odgovor pa je tako većina zločina pala u zaborav, što se nije smjelo dogoditi i treba promijeniti, zajednički je konstatirano. Procesuiranje svih ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriju Hrvatske strateški je cilj i prioritet DORH-a, rečeno je na sastanku. Pravičan odnos prema žrtvama ujedno je i poštivanje pravne države i ima punu podršku Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova RH koji će zajednički raditi radi otkrivanja počinitelja i njihovog procesuiranja. Druge državne institucije, svaka sa svoje strane, učinit će sve kako bi žrtve dobile obeštećenje koje im pripada i dužno poštovanje koje zaslužuju kao ratni stradalnici, rečeno je na sastanku, uz naglasak da nema zastare za ova kaznena djela.