Javna priznanja Splitsko-dalmatinske županije

Javna priznanja Splitsko-dalmatinske županije su: Proglašenje počasnim građaninom Splitsko-dalmatinske županije, Nagrada Splitsko-dalmatinske županije, Povelja Splitsko-dalmatinske županije.

Početkom kalendarske godine Odbor za javna priznanja Županijske skupštine objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade Splitsko-dalmatinske županije kojim se pozivaju građani i pravne osobe na podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade. Pravo na podnošenje prijedloga osim državnih i županijskih tijela imaju i političke stranke, vjerske zajednice, poduzeća i ustanove, građani, udruge građana i druge pravne osobe.  U prosjeku se predloži oko 40 potencijalnih zaslužnih pojedinaca i pravnih osoba odnosno udruga građana. U jednoj godini se može dodijeliti najviše tri nagrade za životno djelo, pet osobnih i pet skupnih nagrada.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2016.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Marija Jović majka je Josipa Jovića, hrvatskog redarstvenika, junaka hrvatskog Domovinskog rata, koji je, među prvima, stao na branik Domovine. Majka, koja je uvijek ostavljala vrata otvorena - ako joj se sin vrati. Ali Josip se nije vratio. Poginuo je na Krvavi Uskrs 1991., na Plitvičkim jezerima i prva je hrvatska žrtva, među tisućama, u Domovinskom ratu. Metak koji je pogodio Josipa Jovića bio je usmjeren na višestoljetnu težnju hrvatskog naroda za samostalnom i suverenom hrvatskom državom. Marija Jović dostojanstveno se nosila s najtežim gubitkom ponosna što je, ono najdragocjenije što je imala - život svog sina, dano za slobodu i našu Hrvatsku. Majka Hrabrost simbol je svih majki koje su izgubile svoju djecu u Domovinskom ratu.

Prof. dr. Mate Matas dvije godine obnašao je i dužnost pomoćnika ministra prosvjete i športa, a u njegovoj su nadležnosti bili poslovi vezani za programiranje, udžbenike i razvoj. Za rezultate postignute na toj funkciji, a posebno one vezane za uvođenje hrvatskog školskog sustava u nekad okupirano Hrvatsko Podunavlje, odlikovan je Spomen medaljom Grada Vukovara. Desetljećima je ime Zagore pratio epitet terra incognita. Istražujući proteklih nekoliko desetljeća povijesne, geografske, gospodarske, demografske i druge posebnosti Zagore i objavivši preko 150 radova, najvećim dijelom na temu Dalmatinske zagore, prof. dr. Mate Matas dao je značajan doprinos boljem poznavanju nekadašnje dalmatinske Terra incognite.

Msgr. dr. Mile Vidović, svećenik i crkveni povjesničar, autor je više knjiga o hrvatskoj crkvenoj povijesti među kojima "Povijest Crkve u Hrvata", "Splitsko-makarska nadbiskupija" i "Povijest župa doline Neretve". Obnašao je više službi u Crkvi među kojima voditelja Nadbiskupske kancelarije u Splitu, generalnoga vikara i arhiđakona metropolitanskoga kaptola u Splitu, te ravnatelja Nadbiskupijske klasične gimnazije "Don Frane Bulić" u Splitu. Trenutno radi na knjizi Svećenici splitsko-makarske nadbiskupije žrtve II. svjetskog rata i poraća. Osim knjiga dr. Vidović svojim je radovima sudjelovao i u raznim zbornicima, časopisima i novinama. Papa Pavao VI počastio ga je naslovom monsinjora 1970., a papa Ivan Pavao II naslovom počasnog prelata 1981.

OSOBNE NAGRADE

Časna sestra Darija Ivka Bota, nakon završene osnovne škole, osjetivši poziv za služenje Gospodinu i bratu čovjeku, pristupa 1961., zajednici Školskih sestara franjevki na Lovretu. Inicira 1992., osnivanje Udruge mladih „Isus je put“ koju do danas aktivno vodi. Udruga okuplja mlade iz svih srednjih škola naše Županije i ima niz sekcija: karitativno djelovanje, ekološko, dramsko, tehničko i glazbeno djelovanje. Njenu osobnost i punoću ljubavi, osobito prema mladima najbolje svjedoče njene riječi: „Potrebno je raditi s mladima i ulagati u mlade. Tako ćemo ih najbolje očuvati od raznih poroka i hedonizma, koji vrebaju njihove mladenačke živote. Oni su naša nada i naša budućnost, a na nama je da ih što kvalitetnije pripremimo za život, a oni će nastaviti gdje smo mi stali“.

Ivan Grljušić pjesnik, pripovjedač, esejist, romanopisac, dramski pisac, antologičar i nakladnik. Okušao se u gotovo svim književnim rodovima i autor je preko 30 knjiga od kojih su pojedine prevedene na nekoliko svjetskih jezika. Hrvatska televizija, u režiji Petra Krelje, snimila je o njemu film „Vrutak vedrine“. U bogatom stvaralačkom opusu su knjige pjesama: Bez naslova, Krhotine pjesama, Molitva, Pjesma, poeme: Domovina, Tjedan, Ne sagradi grada, haiku poezija: Kaktusov cvijet, Prsten planina, Zeleno buja svibanj, romani: Put u mir, Pakleni turisti, Amerika-Amerika, pripovjetke: Tri sunca, Komunističke priče, Voltaireova smrt, brojni eseji, rasprave, studije i kritike.

Ivan Ugrin, novinar i publicist, novinarsku karijeru započeo je u „Slobodnoj Dalmaciji“, gdje je, u proteklih dvadesetak godina, obavljao različite poslove, od reportera u gradskoj rubrici, novinara do urednika vjerskog portala ,,Misija“. Za uređivanje ,,Foruma" dobio je nagradu ,,Marija Jurić Zagorka" Hrvatskog novinarskog društva. Tijekom dosadašnjeg profesionalnog novinarskog rada najviše je pratio teme iz područja religije i kršćanstva, osobito ono što se događa u Katoličkoj crkvi, kao najvećoj i najutjecajnijoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj. Dobitnik je i nagrade Hrvatskoga društva katoličkih novinara ”za izuzetna novinarska postignuća i svjedočenje evanđeoskih vrijednosti putem sredstava društvenih komunikacija”.
Vanjski je član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, te član Matice hrvatske.

Ana i Lucija Zaninović, članice Taekwondo kluba Marjan, rođene su 26. lipnja 1987. godine u Splitu. Športsku karijeru započele su s 13. godina u maloj školskoj dvorani uz vodstvo trenera Tonija Tomasa. Uz bogatu športsku karijeru uspješne su studentice stručnog studija Športskog menadžmenta na Visokoj školi AspirA. Ana Zaninović je, uz Blanku Vlašić i Janicu Kostelić, najtrofejnija hrvatska športašica u olimpijskim športovima sa ukupno šest medalja od kojih čak četiri na svjetskim prvenstvima. Unatoč brojnim ozljedama uspjela je izboriti odlazak na XXXI Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016. Lucija Zaninović jedini je taekwondo športaš sa tri uzastopna zlata na europskom prvenstvu. Osvojila je prvu medalju za grad Split u borilačkom športu na Olimpijskim igrama. Uvjerljivo je vodeća na svjetskoj ljestvici za Olimpijske igre u Rio de Janeiru. Ana i Lucija Zaninović odlikovane su Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara za izuzetni doprinos promicanju taekwondoa na samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Napravile su povijesni uspjeh plasiravši se, drugi put zaredom, na olimpijske igre kao jedine taekwondo blizanke u Hrvatskoj i u svijetu. A mi se nadamo i želimo im da postanu i prve taekwondo blizanke koje će osvojiti olimpijske medalje.

SKUPNE NAGRADE

Plivački klub „CIPAL“ iz Splita okuplja plivače sa svim oblicima tjelesnog invaliditeta s područja Splitsko-dalmatinske županije. Ove godine obilježava 10 godina uspješnog rada.
Od 2012. Klub je, zajedno sa paraolimpijskim odborom, organizator međunarodnog otvorenog prvenstva Hrvatske u plivanju za osobe sa invaliditetom. Na ovom međunarodnom otvorenom prvenstvu 2015-te nastupilo je 14 plivačkih klubova osoba sa invaliditetom iz Hrvatske i 11 inozemnih reprezentacija. Ovo takmičenje je ušlo u Svjetski program službenih takmičenja paraolimpijskog Svjetskog saveza plivanja. Najznačajnije od svega su ljudske vrijednosti koje Klub promiče u svom radu dajući tim mladim ljudima podršku i samopouzdanje, jačajući ih u uvjerenju da ne postoje ograničenja ako smo spremni prihvatiti izazov.

Već dugi niz godina Sinjsko pučko kazalište ostvaruje značajne rezultate na smotrama i festivalima, kako u Hrvatskoj, tako i izvan granica Lijepe Naše. Iz dana u dan povećava se broj aktivnih članova kazališta, a osnovane su i nove sekcije: dječji dramski studio i dramski studio mladih. Kazalište je i nositelj brojnih nagrada i priznanja za izvedene predstave. Članovi Sinjskog pučkog kazališta održali su niz humanitarnih predstava: za štićenike doma „Juraj Bonaći“ i Doma za mladež „Maestral“, centra „Fra Ante Sekelez“ i druge. Već šest desetljeća Sinjsko pučko kazalište svojim uspješnim radom obogaćuje društveni i kulturni život grada Sinja i Splitsko-dalmatinske županije.

„Osmjeh“ - udruga roditelja djece s posebnim potrebama iz Vrgorca, započela je s radom 2003., u želji da osigura jednake mogućnosti djeci i osobama s posebnim potrebama, osobama s invaliditetom, djeci i mladima s poteškoćama u razvoju. U tom cilju Udruga pokreće i provodi projekte koji imaju za cilj pomoć djeci sa posebnim potrebama u svladavanju njihovih svakodnevnih potreba i što boljoj socijalizaciji u društvu, kroz zagovaranje njihovih prava, senzibiliziranje javnosti, edukaciju i informiranje. Udruga skrbi i pomaže roditeljima dvadesetoro djece.

Udruga veterana i prijatelja 141. brigade HV, Split osnovana je u lipnju 2007., s ciljem promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu i doprinosu postrojbi Hrvatske vojske iz Splitsko-dalmatinske županije, a posebno 141. brigade. Udruga broji oko 500 članova, većinom dragovoljaca koji su bili nositelji svih borbenih djelovanja Hrvatske vojske u raznim postrojbama kao vojnici, dočasnici i časnici. Brigada je za doprinos u Domovinskom ratu odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog. Aktivnosti Udruge su brojne. Nagrada Udruzi veterana i prijatelja 141. brigade Hrvatske vojske priznanje je, ne samo Udruzi, već pripadnicima svih postrojbi, a posebno onima koji su dali svoj život braneći Domovinu.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2015.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Prof.dr.sc. Branimir Lukšić, rodio se u Splitu 1935., a preminuo 3. studenog 2014. Bio je hrvatski pravni stručnjak, publicist, političar i katolički intelektualac. Studirao u Zagrebu gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu 1959., a titulu doktora znanosti stekao je 1974. Bio je višegodišnji profesor trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova u nizu zbornika i časopisa. Osim pravnih tema pisao je i o etičkoj dimenziji u gospodarstvu i potrebi nove ekonomske paradigme, krizi suvremenog obrazovanja, etici u postutopijskom razdoblju i drugim temama. O aktualnim političkim pitanjima, odnosu crkve i države i hrvatskoj povijesti pisao je kolumne u Slobodnoj Dalmaciji, Hrvatskom fokusu, časopisu Crkva u svijetu i drugim medijima. Političku djelatnost obnašao je u gradu Splitu, kao gradski vijećnik 90-tih, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na funkciji župana od 1997., do 2003. Bio je i kandidat na izborima za Hrvatski sabor. Smrću Branimira Lukšića izgubili smo dragog čovjeka, istaknutog stručnjaka i pedagoga omiljenog među svojim studentima, čovjeka široke kulture, volje i smisla za zanimljivo anegdotsko kazivanje. Svojim javnim djelovanjem ostavio je trag u mnogim segmentima života Županije i pridonio boljitku hrvatskog društva.

Prof.dr.sc.fra Marijan Mate Mandac rođen je 1939., u Brnazama. Studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Katoličkom sveučilištu u Belgiji, obranivši disertaciju na latinskom jeziku o povijesti kršćanske literature. Dugo godina predaje teologiju na Franjevačkoj teologiji u Makarskoj, te na Institutu za teološku kulturu laika i Katehetskom institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Nakon osnivanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu 1999., prelazi u Split i postaje prvi pročelnik Katedre za povijest kršćanske literature. U starosnu mirovinu odlazi završetkom akademske godine 2004/2005. Uz redovita predavanja svoj cijeli radni vijek bavio se teološkim istraživanjem i pisanjem. Svoje studije, članke i knjige objavljivao je u prestižnim teološkim časopisima i izdavačkim kućama. Prigodom 70. obljetnice života u njegovu čast objavljen je obiman Zbornik znanstvenih radova.

Anđelko Rađa jedan je od rekordera darovatelja krvi na području Splitsko-dalmatinske županije. Prvi put darovao je krv 7. rujna 1972. u dvadesetoj godini života i od tada neprestano darivajući krv darovao je 160 doza. Njegovih darovanih nešto više od 70 litara krvi spasilo je brojne živote stanovnika naše Županije i pomoglo u ozdravljenju brojnim pacijentima. Anđelko Rađa krv je počeo darivati iz humanih razloga, a to je upravo pravi motiv svakog istinskog darovatelja krvi. Svojim primjerom poticao je i motivirao druge pojedince u svojoj obitelji, među prijateljima, kolegama i u radnoj sredini. Dobitnik je više zahvalnica i priznanja od kojih izdvajamo: Odličje „Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske“ i Zahvalnicu Hrvatskog Crvenog križa za dugogodišnji doprinos na animaciji i okupljanju darivatelja krvi.

OSOBNE NAGRADE

Ivica Bašić nadasve je ustrajan humanist, poznat u svojoj sredini po želji i volji da pomogne u svakom trenutku onima kojima je pomoć potrebna. Još davne 1997., uključuje se u rad Udruge tjelesnih invalida "TOMS" iz Trogira, a 2006., postaje njezin predsjednik i na toj funkciji je i danas. Svojim djelovanjem omogućio je realizaciju projekata važnih za Udrugu. Jedan od projekata je i poludnevni centar za djecu s teškoćama u razvoju. Četiri godine bio je predsjednik karnevalske udruge "Rašpin Jute", član predsjedništva KUD-a "Kolo", te dopredsjednik Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Jedan je od pokretača humanitarnih akcija "Vinskom cestom do humanosti i dobrote", "Hvala ti moj dobri anđele", te humanitarnog koncerta "Klape pivaju, a pisma liči". Njegova udruga „TOMS“ već tradicionalno organizira akciju "Moje svjetlo za moj Vukovar".  Dobitnik je osobne nagrade Grada Trogira 2010.

Petar Fabjanović je čitav svoj život samozatajno posvetio radu za dobrobit zajednice u kojoj živi. Od samog početka sudjeluje u osnivanju Zavičajnog muzeja otoka Brača u Škripu, obnovi zgrade i kule, prikupljanju eksponata i njihovih replika i organiziranju stalnog postava Muzeja. U suradnji s Konzervatorskim zavodom radio je na projektima obnove bračkih crkvica sv. Ivan i Teodor u Bolu, sv. Mihovil u Dolu, sv. Duh u Škripu i drugim. Vodio je desetogodišnje radove na obnovi ermitaže Blaca. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Brač gdje 16 godina obnaša dužnost predsjednika i predstavlja bračke obrtnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Počasni je član Zaklade „Otok Brač-negdje između mora i zvijezda“ čiji rad ne samo da pomaže donacijama već i aktivno sudjeluje u istraživanju i očuvanju bračke baštine.

Mr.sc. Ivan Kozlica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekao je znanstveno zvanje magistra znanosti, obranivši rad pod naslovom Stradanje civilnog stanovništva sinjskog kraja 1944. Od tada ne prestaje njegov interes i predani istraživački rad o masovnim pokoljima počinjenim uz rijeku Cetinu u Drugom svjetskom ratu. "Dok god se žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj ne priđe sa znanstvene strane, dokle god se njima bave ideologije a ne povjesničari, to će pitanje biti kamen spoticanja i nikad završeni spor među hrvatskim građanima čiji su očevi i djedovi pripadali različitim stranama u krvavom obračunu ideologija, koji našoj državi nije donio ništa dobro". To je pristup povjesničara Ivana Kozlice, čiji je dvanaestogodišnji istraživački rad rezultirao knjigom "Krvava Cetina – Masovni pokolji u cetinskome kraju i Poljicima u Drugome svjetskom ratu". Radi se o knjizi u kojoj Kozlica predstavlja istražene masovne zločine nad hrvatskim narodom u cetinskom kraju gdje su, na najokrutniji način, ubijene 2322 osobe, bez obzira na spol i dob. Svojim djelima javnosti je podastro plodove hrabrog i ustrajnog rada i time razotkrio, dugo kontrolirane i krivotvorene istine o zločinima u Drugom svjetskom ratu. Što je najvažnije, svim žrtvama podigao je najtrajniji spomenik imenujući ih u knjizi koju im je posvetio.

Nikola Listeš poznati je hrvatski karikaturist, sjajan crtač i nadasve nadaren portretist moderan u izričaju, liniji i kadriranju. U proteklih desetak godina osvojio je pedesetak prestižnih nagrada na svjetskim festivalima karikature. Autor je prvog hrvatskog stripa o Domovinskom ratu. Tijekom prošle godine osvojio je pet odličja na festivalima u Armeniji, Kini, Iranu, Turskoj i Hrvatskoj. Knjigom Dioklecijančići pridonio je promicanju vrijednosti Dioklecijanove palače i popularizaciji Splita kao turističkog odredišta. Svojim stvaralaštvom Nikola Listeš promiče vedrinu dalmatinske duše, a prije svega kulturne vrijednosti i hrvatsku baštinu.

O svestranosti Nenada Vrandečića najbolje svjedoče podaci da je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor u Klesarskoj školi u Pučišćima na Braču i aktivno se bavi glazbom. Osnivač je i organizator Međunarodne glazbene ljetne škola Pučišća. To je jedna od najvećih multikulturalnih glazbenih škola u Europi izrasla u brend otoka Brača, prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu. Osnovao je i Osnovnu glazbenu školu Brač koja djeluje već pet godina i omogućuje djeci stjecanje osnova iz glazbenog odgoja od najranije dječje dobi. Jazz je glazbenik, član niza jazz sastava, snimio je 16 vlastitih nosača zvuka, surađivao na brojnim glazbenim projektima sa renomiranim glazbenicima i glumcima, sudjelovao u televizijskim i radio emisijama, nastupao na nizu koncerata, bio nominiran za Porin. Osnivač je i organizator „Jazz summer workshop Bol“gdje se već petnaest godina kroz bogat glazbeni program u kolovozu pruža uvid u jazz glazbu.

SKUPNE NAGRADE

Caritas Splitsko-makarske nadbiskupije ustanovljen je 1971., radi promicanja kršćanske ljubavi prema osobama i zajednicama u potrebi, pretvarajući je u konkretne pothvate. Tijekom prošle godine 17 osoba zbrinuto je u Caritasovom skloništu za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, gdje im je omogućen individualni i grupni psihoterapijski program, pružena pomoć oko skrbi za djecu, zapošljavanja i uključivanja u društvo. U sklopu Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije djeluje i dječji Caritas „Dječji osmijeh“, koji skrbi o 300 obitelji pružajući im pomoć u hrani, odjeći, obući i raznim potrepštinama za djecu,organizira repeticije i kreativne radionice za djecu. Teško je nabrojati sve akcije koje je Caritas organizirao ili je u njima sudjelovao: Akcija „5 za 1“ kojom je preko 200 donatora pomoglo 40 obitelji, akcija „Za 1000 radosti“ za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja, akcija „Pomagati je lako“, zatim „Dobro srce studenata Splita“ i mnoge druge.

Udruga oboljelih od kolagenoza – odnosno sistemskih bolesti vezivnog tkiva, poznatijih kao autoimune bolesti, osnovana je u Splitu 2004. i jedina je udruga oboljelih od kolagenoza u Hrvatskoj.  Osnovana je s ciljem pružanja psihološke i druge pomoći osobama oboljelim od teških oblika autoimunih bolesti. Pored skrbi o oboljelima Udruga realizira i brojne projekte u cilju edukacije bolesnika, te organizira predavanja liječnika i radionice na temu psihološke pomoći i fizikalne terapije, pomažući tako oboljelima ne samo u prihvaćanju bolesti, već i u poboljšanju kvalitete života. Udruga je također članica Europske organizacije oboljelih od sklerodermije (FESCE), kao i Hrvatske udruge rijetkih bolesti. Prikupljenim sredstvima putem donacija Udruga je pomogla u adaptaciji prostora Dnevne bolnice Zavoda za reumatologiju i kliničku imunologiju KBC Split. Udrugu vode isključivo oboljeli članovi koji su, u svom desetogodišnjem radu, iako i sami bolesni, uspjeli provesti niz projekata. 

Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije Hrvatske vojske osnovana je s ciljem očuvanja imena i djela tih dviju postrojbi i promicanja vrijednosti i istine o Domovinskom ratu. Na gradskom stadionu Poljud 29. veljače 1992., položili su svečanu prisegu pripadnici 158. brigade Hrvatske vojske - Split. Brigada je mahom formirana od zapovjednika i pripadnika 1. bojne 114. brigade, poznatije kao škverska bojna. U listopadu 1992., od pripadnika 158. brigade formira se 6. domobranska pukovnija Split. Pripadnici 158. brigade i 6. domobranske pukovnije, njih oko 5.000, sudjelovali su u borbama na drniškom, južnom i sinjskom bojištu te u operacijama „Ljeto 95“, „Oluja“, „Maestral“ i „Južni potez“. U ratnim djelovanjima 158. brigada i 6. domobranska pukovnija HV imale su 20 poginulih i nekoliko stotina ranjenih i oboljelih pripadnika. Udruga veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije svojim dugogodišnjim radom ne samo da promiče vrijednosti i istinu o Domovinskom ratu, već je aktivno angažirana u humanitarnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Štiteći temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata svojim djelovanjem Udruga čuva moralni dignitet hrvatskoga naroda, čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja koji su sudjelovali u obrani Domovine.

Današnji Vaterpolski klub „Jadran" osnovan je prije 95 godina kao Pomorski športski klub „Baluni" po imenu uvale, u kojoj je nastao 23. rujna 1920. godine.  Osnovan kao plivački i vaterpolski klub, već prvih godina uvrstio se među najkvalitetnije športske organizacije u zemlji osvajajući brojna momčadska i pojedinačna prvenstva. Njegovi plivači i vaterpolisti redovito su bili sudionici Olimpijskih igara još od davne pariške, 1924. godine. Vaterpolisti „Jadrana“ nositelji su pet olimpijskih odličja. U dugogodišnjoj povijesti „Jadran“ je osvojio više naslova državnog prvaka. Najveći uspjesi postignuti su početkom devedesetih godina kada vaterpolisti, nakon 31 godinu, osvajaju državno prvenstvo. Kruna uspjeha je osvajanje titule klupskog prvaka Europe, dva puta uzastopno u vrijeme Domovinskog rata, 1991. i 1992. godine. Bilo je to prvo veliko športsko međunarodno priznanje koje je našoj mladoj državi poklonio jedan klub.

Viteško alkarsko društvo Sinj je udruga građana osnovana s težnjom očuvanja izvorne povijesne vrijednosti Sinjske alke. Svojim djelovanjem Viteško alkarsko društvo Sinj aktivno promiče turizam Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske. Cilj Društva najjasnije je definiran u njegovom Statutu, gdje je navedeno da Društvo svojim djelovanjem: slavi uspomenu na pobjedu Sinjana i ostalih žitelja Cetinske krajine nad Turcima 15. kolovoza 1715., pobuđuje sjećanje na teške, ali slavne dane ljutih borbi i okršaja za slobodu rodne grude, razvija domoljublje naroda Sinja i Cetinske krajine, razvija prijateljstvo i suradnju među članovima i ljubav prema Sinju i Cetinskoj krajini, čuva izvornu starinsku odjeću, opremu i oružje Sinjske alke i njeguje narodne običaje. Zbirka odore, opreme i oružja Viteškoga alkarskog društva 1978., proglašena je spomenikom kulture najviše kategorije. Sinjska alka je 2007., upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 2010., uvrštena je na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2014.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO 

Josip Jović rodio se 1950. godine u Imotskom. U Zagrebu 1974. godine diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti. Dugogodišnji je poznati afirmirani novinar Slobodne i Nedjeljne Dalmacije. Pisao je analize, intervjue, reportaže, komentare u više hrvatskih listova. Glavni je urednik Imotske krajine (1979.-1983.), Slobodne Dalmacije (1994/95, 2000/2001.) i Panorame (1996.). Do demokratskih promjena jedan je od najcitiranijih autora u iseljeničkim listovima. Pisao je protiv beogradskog unitarizma, za prava kosovskih Albanaca i slovenski model konfederacije. Prvi ili među prvima objavio je intervju s vodećim ljudima Hrvatskog proljeća (Savka Dabčević Kučar, Miko Tripalo i ostali). Josip Jović među prvima je kritizirao privatizacijske malverzacije na samim počecima tog procesa, objavljivao je tajne dokumente sa suđenja hrvatskim generalima u Haagu, zalagao se za istinu o Drugom svjetskom te o Domovinskom ratu, dostojanstvu branitelja te ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Objavio je knjige: Dogmi usprkos, Rađanje Hrvatske, Iskušenje slobode, Muke po Dajtonu, Sudbonosci, Život po protokolima, Lijepa naša kolonijo, Hrvatsku mi moju, Memento.

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, O F M iz Sinja, rođen je u Baškoj Vodi 14. prosinca 1934. U srpnju 2012. obilježio je svoj veliki jubilej, 60. obljetnicu jednostavnih zavjeta, ili drugim riječima, 60. godina fratarskog života. Dakle ove godine slavi i 55 godina svećeništva. Fra Hrvatin Gabrijel nazočan je na društvenim, crkvenim i kulturnim slavljima i događajima, počevši od njegova matičnog Sinjskog samostana do onih izvan Domovine, poglavito uoči velikih blagdana u hrvatskim katoličkim misijama u Americi, Australiji, Austriji i Njemačkoj. Dugogodišnji je i predani profesor grčkog i latinskog jezika, odgojitelj mladeži, ravnatelj Gimnazije i Sjemeništa. Iznad svega, fra Hrvatin Gabrijel poznat je i ostat će vječno upamćen kao glavni i odgovorni urednik Zbornika „Kačić“ od 1974., dakle četiri desetljeća. Zbornik donosi studije, rasprave i članke iz filozofije i teologije, te humanističke pa dijelom i prirodne znanosti. S vremenom je pokrenuto i nekoliko nizova: knjige, glazbena izdanja, ponovljena izdanja ili reprinti. Samo pogled na tu bogatu nakladničku djelatnost, mora kod svakoga izazvati divljenje prema čovjeku koji je sve to zamislio, poticao i ostvarivao. Fra Hrvatin Gabrijel je, slobodno možemo kazati, zahvaljujući višedesetljetnom uređivanju Zbornika „Kačić“ praktički inkarnirao taj franjevački zbornik za vjeru, kulturu i znanost, bio je živi „Kačić“ i može zasluženo ponijeti titulu Kačića naših dana.

Mario Nepo Kuzmanić, klasičar i dipl.ing. kemije rođen je u Splitu 9. lipnja 1941. Nakon školovanja zapošljava se u „Jugovinilu“, gdje postiže najbolje rezultate u struci. Međutim, 1983., zbog kritike prema poslovnoj problematici postaje „persona non grata“ unatoč izvanrednim proizvodnim rezultatima, sa kojima tadašnja javnost uopće nije bila upoznata. Međutim ne obeshrabruje se već se okreće svojoj staroj ljubavi, povijesti, s posebnim akcentom na povijest obitelji i njihovih prezimena, u prvom redu splitskih, ali i poljičkih, kaštelanskih i zagorskih. Njegovo istraživanje nastojalo je dati odgovor na pitanja kad je obitelj došla, odakle, kako je nastalo i kako se eventualno mijenjalo prezime, te kako se mijenjao socijalni status obitelji. Pritom je proklamirao metodu kontinuiteta koja podrazumijeva utvrđivanje nepobitnog srodstva između dvije susjedne generacije, kroz matične knjige i arhivske dokumente. Mario Nepo Kuzmanić prvi je Hrvat koji je koristeći metodu kontinuiteta obradio splitski patricijat, utvrđujući način i vrijeme nastanka prezimena kao i etnos plemićkih obitelji. Poznat je po čitavom nizu vrlo posjećenih predavanja u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, za koja je karakteristično da uz popularnu imaju i znanstvenu dimenziju. Objavio je brojne feljtone o splitskim obiteljima u „Slobodnoj Dalmaciji“, a na Radio Dalmaciji govori o obiteljima Splita, Poljica, Kaštela, Zagore kao i o etimologiji njihovih prezimena. Objavio je knjige „Splitski plemići“, „Prezime i etnos“, „Splićani, obitelji i prezimena“. Nema nikakve dileme kako je Mario Nepo Kuzmanić svojim djelovanjem dao izuzetan doprinos antroponimiji Splita i Dalmacije na način kako to još nitko u Hrvatskoj nije učinio.

OSOBNE NAGRADE

Silvana Ćurković rođena je 19. svibnja 1966. godine u Splitu. Poduzetnica je, udata je i majka troje djece. Živi u Splitu.  Od 2000. godine intenzivno se bavi samostalnim humanitarnim djelovanjem i nesebičnim pomaganjem potrebitima. Svojim zalaganjem i ljubavlju promijenila je živote mnogih ljudi. Jednima je obnovila kuću, a drugima pomagala da dođu do stana. Brinula se za teško bolesnu Dau Maltez, koju je i sahranila te joj i danas svaki tjedan posjećuje grob. Za sestre Tinu i Tamaru Delaš, koje su ostale bez roditelja i našle se u teškoj materijalnoj situaciji, pobrinula se da dobiju siguran smještaj, zaposlenje i donaciju. Ponukana tragičnom pričom iz novinskih članaka, gđa. Ćurković je preuzela troškove pogreba gospođe Mujesire Mlatišume i tako pripomogla da još jedna nesretna priča doživi dostojanstven epilog. Ljudi poput Silvane Ćurković zadivljuju nas svojom dobrotom i nesebičnim žrtvovanjem za najugroženije. Oni svojim radom promiču istinske vrijednosti humanizma i solidarnosti u društvu.

Sestra Ema Damjanović rođena je 7. travnja 1950. u Strupniću, Livno, BiH. Po zanimanju je medicinska sestra, članica je zajednice Školskih sestara franjevki u Splitu na Lovretu. Od 1985. do 1995. godine radila je u stacionaru Doma za starije i nemoćne osobe Lovret. Godine 1995. aktivno je uključena u osnivanje izvaninstituconalne službe – Pomoć i njega u kući - kao osnovne djelatnosti Doma Lovret. Od osnutka službe do danas njezina je voditeljica. Kroz dvadesetak godina rada Službe s. Ema je svojim idejama i srcem pozorno pratila i sudjelovala u kreiranju nastanka i razvoja Službe. Osim rada sa starijim, bolesnim i nemoćnim osobama, s. Ema je osobito posvećena radu s najpotrebitijima - zapuštenima i zaboravljenima, duševnim bolesnicima i s osobama s dna društvene ljestvice. Riječ je o osobama za koje je svojim otvorenim i velikim srcem „istkala“ plašt konačišta ljudskosti, s kojim mijenja njihove živote i čini ih podnošljivijim. Uvijek je tamo gdje je najteže. Ona zna da je to njeno mjesto, njen poziv: služiti. Sve su to njena braća i sestre do kojih dolazi najbržim i najjeftinijim sredstvom – biciklom, te je poznata kao“časna na bicikli“, časna bez radnog vremena, po žegi, vjetru i suncu, danju i noću.

Marija Dujmić rođena je 11. rujna 1957. godine u Aržanu, Općina Imotski. Osnovnu školu završila je u Aržanu, Gimnaziju „Marko Marulić“ u Splitu, a Filozofski fakultet – smjer Hrvatski jezik i književnost, na Sveučilištu u Zadru. Novinarstvom se počela baviti 1981., pišući u Večernjem listu, a od 1985. radi na Radio Splitu i surađuje s Radio Zagrebom. Od 1991. radi na Hrvatskoj televiziji. Od početka Domovinskog rata (1991-1995), kao ratna reporterka izvještavala je sa svih bojišta, diljem južne Hrvatske. Rad skupštinskih i drugih tijela Splitsko-dalmatinske županije, kroz sjednice i razna događanja, pratila je od utemeljenja 1993. godine. Posljednjih godina izravnije prati gospodarske i poljoprivredne teme, posebice ulogu županijskih odjela i poticanje ulaganja i razvoja u poljoprivredi na otocima i u zagori, proizvodnji zdrave i ekološke hrane za turistička područja i izvoz, korištenju pristupnih razvojnih fondova Europske unije. Upravo zahvaljujući promidžbi mogućnosti splitsko-dalmatinskog gospodarstva i poljoprivrede, za svoje novinarske priloge Marija Dujmić dobitnica je više priznanja raznih udruga poljoprivrednika i Zadružnog saveza Dalmacije. U mnogim svojim novinarskim reportažama koristila je priliku istaknuti koliko i na koji način naša Županija pomaže svojim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima i kako potiče domaću ekološku proizvodnju.

Mirjana Korljan rođena je 1950. u Kozici – Vrgorac.Osnovnu školu završava u Pločama, Srednju ekonomsku u Makarskoj, a Ekonomski fakultet u Splitu. Nakon završene srednje škole zapošljava se u ondašnjem Turističkom birou u Podgori. U svojoj sredini poznata je po nesebičnom humanitarnom radu, kako u Crvenom križu, Udruzi dobrovoljnih davatelja krvi, tako i u Župnom caritasu. Naročito se istakla tijekom Domovinskog rata u pomaganju izbjeglicama kojima je pružila utočište u svojoj kući. Za vrijeme obavljanja dužnosti načelnice Općine Gradac, koju je obavljala volonterski, uspjela je završiti rekonstrukciju devastirane zgrade u Gradcu (bivše kragujevačko odmaralište) , gdje je sada smješten dječji vrtić. Kao direktorica Turističke zajednice Općine Gradac, kojoj je na čelu već 18 godina, dobila je priznanje djelatnika za 2013. godinu, u kategoriji, najbolji turistički djelatnik u sastavu turističkih zajednica. Mirjana Korljan spremna je za nove projekte i ne osjeća umor, makar ne priznaje radno vrijeme i u potpunosti daje sebe svome „malom mistu“ Gradacu.

Dr.sc. Božo Plazibat rođen je 2. lipnja 1954. u Tijarici. Diplomu inženjera strojarstva stekao je na FSB Sveučilišta u Zagrebu 1978., a magistrirao je 1987. Dr.sc. Božo Plazibat iskazao se u uspješnom vođenju, nastavnom i stručnom radu Sveučilišnog odjela za stručne studije.

Značajni doprinos dao je u rješavanju prostornih problema Odjela, u donošenju i organizaciji studijskih programa te rješavanju kadrovskih potencijala Odjela, a kruna dugogodišnjeg rada, od ideje do realizacije, bilo je svečano otvaranje nove zgrade u Kopilici 19. travnja 2013. Pored nastavnog i znanstvenog rada na području analize naprezanja u tankostijenim konstrukcijama uz primjenu računala, izvodio je predavanja i vježbe iz velikog broja kolegija Mehanike i Nauke o čvrstoći, kao i Primjene računala (Informatike). Osim spomenutog dao je značajan doprinos u organizaciji međunarodnih konferencija, koje Odjel organizira s partnerima iz Rumunjske i Moldavije. Sudjelovao je i u organizaciji niza sportskih priredaba: od teniskog turnira Croatia Indoors, Davis Cup i Fed Cup teniskih susreta, do Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine. Za svoj rad primio je plaketu Sveučilišta u Splitu te nagradu Libar Marka Marulića Veleučilišta u Kninu.

SKUPNE NAGRADE

Klub dobrovoljnih darivatelja krvi Policijske uprave splitsko-dalmatinske osnovan je 4. prosinca 1997. godine u cilju promicanja, razvitka i unapređenja dobrovoljnog darivanja krvi, te okupljanja i uključivanja darivatelja krvi u organizirano darivanje krvi. Riječ je o jedinom klubu darivatelja krvi unutar Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Članovi Kluba su djelatnici PU splitsko-dalmatinske te članovi njihovih obitelji kao i umirovljeni djelatnici. Klub trenutno broji 483 člana, a 1098 djelatnika PU izdvajanjem iz svojih primanja financijski potpomaže rad ovog Kluba. Klub se u zadnjih nekoliko godina istako kao vodeći klub darivatelja krvi na području naše Županije po organiziranosti svojih akcija i broju prikupljenih doza krvi. Po organiziranoj akciji darivanja prikupi se do 150 doza, pa su jedini klub koji svoje akcije organizira u dva dana. Godišnje se organizira tri akcije. Od svog osnutka organizirali su ukupno 43 akcije darivanja krvi, prikupili 4298 doza na redovnim akcijama i 772 doze na poziv osoblja Kliničkog bolničkog centa Split. Prevedeno u litre, ovaj Klub prikupio je oko 2500 litara krvi, Može se samo zamisliti koliko je time spašeno ljudskih života i kolikim je ljudima pomognuto na putu do ozdravljenja.

Kuglački klub „Marjan“ osnovan je davne 1934. godine i ove godine slavi 80 godina uspješnog djelovanja. Klub je najstariji „živući“ kuglački klub u Splitu i Hrvatskoj. Poslije II. Svjetskog rata Kuglački klub „Marjan“ s još nekim klubovima iz drugih športova pripaja se fiskulturnom društvu „Hajduk“ u okviru kojeg djeluje kao sekcija do 1949. godine. Reformom športa na nivou bivše države 2. svibnja 1949. Kuglački klub „Marjan“ stječe pravnu osobnost i osamostaljuje se. Klub je osvojio preko 30 puta prvenstvo Splita, Dalmacije, Regije Jug i Hrvatske. Najveći uspjeh ostvario je 1986. kada je kao vice prvak bivše države stekao pravo sudjelovanja u europskom službenom natjecanju pod nazivom „Dunav kup“. U svom prvom službenom nastupu u Europi KK.“Marjan“ u Beču osvaja I. mjesto. Nastankom države Hrvatske klub se u četiri navrata natjecao u I. Hrvatskoj kuglačkoj ligi. Klub je tijekom 80 godina djelovanja u raznim službenim natjecanjima osvojio preko 110 pehara i plaketa od čega preko 45 za osvojena I. mjesta.

Mješoviti zbor mladih i komorni orkestar Gospe od Zdravlja Split kontinuirano djeluje od 1994. godine pod vodstvom uglednog skladatelja, glazbenog pedagoga i dirigenta fra Stipice Grgata i orguljašice s. Zorislave Radić, okupljajući mladež Splita i okolice oko visoko vrijedne sakralne glazbe. U gotovo dvadeset godina svoga djelovanja, u radu Zbora i Orkestra sudjelovalo je nekoliko stotina mladih koji su tako stjecali nova glazbena znanja i neprocjenjiva iskustva. Jednako tako svojim su djelovanjem promicali i promiču istinske duhovne i moralne vrijednosti. Kroz svoje djelovanje ostvarili su temeljne ciljeve: okupljanje mladih i rast u vjeri i humanosti, odgoj mladih u glazbenoj kulturi, pedagoško-socijalni odgoj, promocija hrvatskog nacionalnog identiteta i kulture. Uz redovito muziciranje u liturgijskim slavljima, Zbor i Orksetar svake godine priređuje nekoliko svečanih koncerata koji su uvijek toplo primljeni kako od publike tako i od stručne javnosti. Zbor i Orkestar s velikim uspjehom djeluju i na Danima duhovne glazbe „Cro patria“ u Splitu. Ovo najdugovječniji mješoviti pjevački zbor mladih u gradu Splitu koji kao i Komorni orkestar ove godine obilježava 20. godišnjicu djelovanja.

Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split (ex Graditeljska, obrtnička i grafička škola Split) osnovana je 1992. godine. Jedna je od najvećih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U školi se učenici obrazuju kroz tri obrazovna sektora (likovna umjetnost i dizajn, grafika i audiovizualne tehnologije i graditeljstvo – održiva gradnja). U obrazovnom sektoru Likovna umjetnost i dizajn za zanimanja dizajner unutrašnje arhitekture, aranžersko-scenografski dizajner, dizajner keramike, dizajner metala i WEB dizajner. U obrazovnom sektoru grafike i audiovizualne komunikacije: grafički tehničar, grafički urednik – dizajner, grafički tehničar – pripreme, grafičar dorade, grafičar pripreme i grafičar tiska, a u sektoru Graditeljstvo – održiva gradnja za zanimanja: zidar, tesar, keramičar, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, fasader, soboslikar, autolakirer. Škola stalno prati potrebe za obrazovanjem i prilagođava im se, nastoji biti inovativna, te osmišljava i izrađuje nove nastavne planove programe. Škola je osmislila i izradila nastavne planove i programe za zanimanja: WEB dizajner i medijski tehničar, a od ove školske godine uvela novo zanimanje (jedina u Hrvatskoj) Gimnazija održivog razvoja, čiji je program u skladu s usvojenim smjernicama strategije održivog razvoja RH. Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju organizator je 7 (sedam) državnih natjecanja, te suorganizator ovogodišnjeg 1. Državnog natjecanja iz školskog filma (Sinj 2013. god.) Učenici Škole su bili 14 puta prvaci na državnim natjecanjima.

Udruga hrvatskih branitelja „Veterani 126. brigade Sinj“ vodilja je svih braniteljskih udruga na prostoru Cetinskog kraja. Okuplja preko dvjesto stalnih članova. Prvi napad na Jugo vojarne dogodio se upravo u Sinju. To su korijeni stvaranja IV. Gardijske brigade i 2. bojne „Cro angels“ koju su činili Sinjani i Cetinjani. Akcija Peruća 93. i oslobađanje prostora postrojenja hidro elektrane dala je konačni zamah i kretanje u oslobađanju naše Domovine. Nema terena na kojem članovi ove udruge, odnosno brigade nisu ratovali: Dubrovačko ratište, Vukovar, zaleđe Drniša, Dinara, Svilaja, akcije Južni potez, Skok 1 i 2, Zima 94. Ljeto 95 i legendarna Oluja. 103 branitelja sa prostora Cetinskog kraja dali su svoje živote u obrani suverenosti i neovisnosti Lijepe naše, dok ih je oko 450 ranjeno ili oboljelo od posljedica rata.

Kroz 126. Brigadu, za koju je general Gotovina rekao da je to postrojba koja može stati uz bok svakoj gardijskoj brigadi, prošlo je oko 7 tisuća branitelja. Njihova uloga je nemjerljiva za naš kraj, a vjerujemo i za druge prostore. Udruga je nositelj i organizator svih značajnih vojnih obljetnica, jedina je napravila dokumentarni film o svojoj ratnoj brigadi, prvi su izdali fotomonografiju o poginulim pripadnicima hrvatske vojske sa prostora Cetinskog kraja. Mnogim obiteljima pružaju pomoć u materijalnom i drugom obliku. Napravili su niz tribina, izložbi ratnog znakovlja i naoružanja. Svake godine odlaze u Vukovar na susrete sa svojim prijateljima i suborcima iz Đakova sa kojima su se pobratimili.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2013.

 

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

 

Prof. dr. sc. Emilio Marin rođen je 1951. u Splitu, gdje je završio klasičnu gimnaziju. Diplomirao je arheologiju i latinske filologije, te magistrirao i doktorirao na polju arheologije. Novoimenovani je član Papinskog povjerenstva za starokršćansku arheologiju u Vatikanu. Već deset godina je član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, počasni je doktor Sveučilišta u Parizu, od proljeća prošle godine prorektor je za međunarodnu suradnju i redoviti profesor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, redoviti je naslovni profesor na Sveučilištu u Splitu. Bio je veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i pri Suvremenom viteškom Malteškom redu. Emilio Marin se tijekom četiri desetljeća rada ogledao u brojnim djelatnostima, kao što su: pedagoške, uredničke, muzeološke, konzervatorske, znanstvene, predavačke, nastavne, esejističke i diplomatske i u znanstvenim disciplinama: povijesti, epigrafije, arheologije i povijesti umjetnosti. Proučavao je razdoblja helenističko, rimsko, starokršćansko, srednjovjekovno i novovjekovno. Bio je dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu i voditelj velikih arheoloških istraživanja u Saloni i Naroni. Akademik Jean Leclant, egiptolog svjetskog glasa lik profesora Emilia Marina je opisao kao znanstvenika koji izaziva divljenje kako zbog značenja svojih znanstvenih radova tako i poradi svojih talenata stožernog poticatelja znanstvenog istraživanja.

 

Prof. dr. sc. Ivan Pavić rođen je 1951. u Sinju. Djelatnik je Ekonomskog fakulteta još od 1976. na kojem je dostigao najviše nastavne, znanstvene i upravne funkcije. Vodio je kolegij Mikroekonomije te kao gostujući profesor predavao na više sveučilišta, izdao niz stručnih i znanstvenih radova i udžbenika. Od 1992. do 2000. obnašao je funkciju prodekana i dekana Ekonomskog fakulteta. Od 2000. do 2002. bio je prorektor Sveučilišta u Splitu, a od 2002. obnaša dužnost rektora. Duže razdoblje predsjedavao je Rektorskim zborom Hrvatske. U mandatu kao rektora, Sveučilište u Splitu doseglo je najviši stupanj standarda kako u veličini i opsegu studija tako i po materijalnom razvoju Sveučilišta. Proširen je programski opseg nastave izvođenjem više od stotine studijskih programa na prediplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, te preko 20 programa stručnih studija koje pohađa preko 24.000 studenata. Stvoreni su uvjeti za razvoj znanosti koja je temeljni pokretač razvoja, a izvođenjem nastave i na engleskom jeziku stvoreno je okruženje za europske integracije i mobilnost znanstvenika. Prof. dr. sc. Ivan Pavić je dalekosežnošću svoje vizije, umješnošću rukovođenja, izuzetnim zalaganjem i poticanjem unutarsveučilišnog zajedništva, te plodnom suradnjom s državnim, županijskim i lokalnim tijelima vlasti pridonio uspjesima Sveučilišta u Splitu i naše Županije.

 

Vicko Sviličić rođen je 1942. u Podšpilju na otoku Visu. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu odlazi u Split, gdje završava srednju ekonomsku školu. Već u srednjoškolskoj dobi pokazao je interes za društveni rad. Sudjelovao je na radnim akcijama, bavio se amaterskom umjetničkom fotografijom i aktivirao se u Planinarskom društvu „Mosor“. Po završetku srednje škole, zbog naglog gubitka vida, učlanio se u Međuopćinsku organizaciju slijepih Split. Učlanjenjem u tu organizaciju angažiranost Vicka Sviličića usmjerila se na dobrobit slijepih. U Upravni odbor sadašnje Županijske udruge slijepih Split prvi put je izabran 1971., a četvrti mandat za redom obnaša dužnost predsjednika Udruge. Sve to vrijeme djeluje u korist članstva u području školovanja, zapošljavanja, opskrbe tiflo-pomagalima, kulturnog, sportskog i općenito društvenog života slijepih. Posebnu pažnju posvećivao je školovanju slijepih učenika i studenata, socijalizaciji i prekvalifikaciji kasnije oslijepljenih osoba i njihovom zapošljavanju. Vicko Sviličić je među ostalim sudjelovao u osnivanju sportskog Kluba slijepih Split, trgovačkog društva „Pogled“ d.o.o. prvog Kluba slijepih darovatelja krvi u Hrvatskoj. U vrijeme Domovinskog rata sudjelovao je u akcijama pomoći slijepim prognanicima i izbjeglicama.

 

 

 

OSOBNE NAGRADE

 

 

 

Pjero Baranović rođen je 1976. u Splitu. U svojoj preko dva desetljeća dugoj kolekcionarskoj karijeri sveprisutan je u kulturnom, sportskom i javnom životu Splita, Županije i Hrvatske, a nesebičan doprinos dao je i u realizaciji mnogih projekata u inozemstvu. Najznačajniji doprinos rodnom gradu i županiji dao je nizom uspješno realiziranih prijedloga poštanskih maraka sa temama Splita, Županije, značajnih ljudi, znamenitosti, događaja, obljetnica… Njegovom aktivnošću Split je godinama bio glavni hrvatski filatelistički centar te grad u kojem je organizirana prva Međunarodna filatelistička izložba u Republici Hrvatskoj. Osnivanjem Dalmatinskog kolekcionarskog društva „Diokles“ širi djelatnost sa filatelije i na ostale kolekcionarske hobije aktivno se zalažući za očuvanje starih kolekcionarskih hobija poput značkarstva, medaljarstva, numizmatike, kartofilije, kartičarstva, faleristike…

 

Ojdana Koharević rođena je 1968. u Šibeniku gdje je 1986. završila srednju školu novinarskog smjera. Iste godine upisala je Studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je stekla zvanje diplomirane novinarke. Nedugo nakon studija 1992. postala je honorarni suradnik u zagrebačkom dopisništvu Slobodne Dalmacije, a zatim se preselila u Split gdje je nastavila novinsku karijeru sve do danas. U svom novinarskom radu Ojdana Koharević obrađuje razne teme, a već godinama prati rad Splitsko-dalmatinske županije i njene Skupštine. Kroz brojne teme iz politike, gospodarstva, školstva, pomorstva, turizma aktualizira problematiku i otvara prostor za poboljšanje življenja. Svoj posao odrađuje profesionalno, obrađujući prave teme, a ne baveći se skandalima i žutim novinarstvom.

 

Prof. dr. sc. Dragan Ljutić rođen je 1956. u Šibeniku. Diplomirao je 1980. na Medicinskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizaciju iz interne medicine položio je 1989.nakon čega je nastavio usavršavanje kao stipendist Međunarodnog udruženja nefrologa iz kliničke nefrologije u Guy´s bolnici u Londonu, a 1993. i stipendist British Council-a. Od 1996. voditelj je Kliničkog odjela za nefrologiju i dijalizu KBC Split. Magistrirao je 1988. u Rijeci, a doktorirao 1991. Od 1990. sudjeluje u nastavi Medicinskog fakulteta, a od 2008. je redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2008. predsjednik je Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplataciju, od 2009. – 2011. pomoćnik je dekana za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, nakon čega je izabran za dekana Fakulteta. Objavio je 145 znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u organizaciji preko 100 simpozija, kongresa i stručnih sastanaka u nas i u svijetu. Na više svjetskih sveučilišta bio je pozivni predavač, te je kao osobito priznanje bio Voditelj glavne teme Europskog nefrološkog kongresa u Pragu 2010. Kao dekan potiče i promovira znanstveni rad, te danas s Medicinskog fakulteta dolazi 50 % znanstvene produkcije Sveučilišta u Splitu. Potiče razvoj studija na engleskom jeziku i sudjeluje u nastavi studija Dentalne medicine i pripremi studija Farmacije. Do sada je imao 15 mentorstva za magisterije i doktorate.

 

Petar Malbaša rođen je 1958. u Sinju. Tu je završio osnovnu i srednju školu. Profesionalni je fotograf kojim se zanimanjem bavio do vremena Domovinskog rata. Tada se stavio na raspolaganje Zboru narodne garde gdje kamerom bilježi aktivnosti hrvatske vojske kroz 126. brigadu Sinj. U Zborno područje Split, kojim je zapovijedao Ante Gotovina, prešao je 1994. godine. Svoje aktivnosti ratnog snimatelja bilježio je tijekom cijelog rata, a značajna snimateljska dostignuća postigao je kroz akcije: Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95, Oluja, Maestral i Južni potez. Završetkom rata i počecima progona hrvatskih generala Petar Malbaša godinama je radio i argumentirano doprinosio istini o nevinosti naših generala. Njegovi dokumentarni filmovi značajno su doprinjeli u dokaznom postupku koji je u konačnici oslobodio naše heroje nametnutih optužbi. Film, simboličnog naziva „Istinom do pobjede“ vidjela je cijela naša domovinska i iseljana Hrvatska, te ostavila snažan pečat domoljublja i osnaženja Domovinskog rata kao pravedne i poštene oslobodilačke borbe hrvatskog naroda. Petar Malbaša je svjedok vremena i istine o Domovinskom ratu. Bio je borac drugačijeg kova. Borac koji se s kamerom borio u medijskom ratu. Zahvaljujući njegovim snimkama vidjelo se i doznalo sve što se događalo od Sinja, Hrvaca, Knina.. od Zime 94. pa do veličanstvene Oluje.

 

Špiro Žižić rođen je 1951. u Solinu. Direktor je Doma kulture „Zvonimir“ u Solinu, institucije koja je od svog osnutka 1991. izvorište kulturnih događanja u gradu na Jadru. U proteklih dvadesetak godina postao je dobri duh solinske kulture. Okupio je tim koji pokriva sva područja kulturnog djelovanja, mirom vrsnoga stratega koji uvijek zna što hoće, upravlja njihovim radom i usmjerava ga. Očinskom blagošću i naizgled tvrdoglavom ustrajnošću jednostavno izvlači iz ljudi ono najbolje što je u njima, uvijek potičući kreativnost i poštujući osobnost. Sudjelovao je u utemeljenju Ethno ambijenta, festivala kulture raznolikosti na kojem nastupaju sva imena koja nešto znače u svijetu te vrste glazbe i čije je značenje već preraslo granice Lijepe naše. Već godinama priređuje Solinsko kulturno ljeto s programom za ljude različitih afiniteta, ali bez podilaženja publici lošim programom. Na poticaj Špira Žižića i uz njegovu svesrdnu pomoć pri Domu kulture pokrenuta je i uspješno radi radionica za izradu suvenira te restauraciju keramike u kojoj se, osim osnovne djelatnosti, solinskoj mladeži kroz prigodne prezentacije približava antička i starohrvatska spomenička baština. Posebno poglavlje je njegov angažman u nakladničkoj djelatnosti. Glavni je urednik mjesečnika „Solinska kronika“ i pokretač je „Tusculuma“, časopisa u kojem se objavljuju radovi arheologa, povjesničara, jezikoslovaca, muzikologa i geologa.Svojim neumornim radom Špiro Žižić postao je institucija Grada Solina, čovjek čiji se utjecaj, i kad nije vidljiv, osjeća u svim zbivanjima u gradu. Ono što radi može se raditi samo sa srcem, a za rce prave plaće nema. Najveća plaća koju zajednica može pružiti je zahvalnost.

 

 

 

SKUPNE NAGRADE

 

 

 

HNK „Trogir“ službeno je osnovan 13. lipnja 1912. kao sportski klub Trogir, a na inicijativu Ante Madirazze, kasnije uglednog liječnika, koji je studirao u Beču i u grad donio prvu pravu nogometnu loptu. Kroz svoju dugu povijest klub je mijenjao ime i postizao različite rezultate, ali je uvijek posebnu pažnju posvećivao mlađim uzrastima, tako da je već početkom pedesetih godina prošlog stoljeća bio jedan od rijetkih klubova koji je u natjecanju imao juniorsku momčad, a zatim i pionirsku. Hrvatski nogometni klub „Trogir“ je svojim rezultatima zadužio nogometnu Dalmaciju i Hrvatsku, te dao veliki broj kvalitetnih nogometaša i državnih reprezentativaca. Sto godina postojanja HNK „Trogir“ samo po sebi je dovoljan razlog da ova športska udruga dobije županijsku nagradu.

 

KUD „Salona“ Solin osnovano je 1943. godine u Solinu, čime započinje sedam desetljeća duga tradicija rada na očuvanju dalmatinske i hrvatske kulturne baštine. U sedamdeset godina aktivnog rada, kroz Salonu je prošlo nekoliko stotina folkloraša-amatera i niz eminentnih plesnih i glazbenih stručnjaka (B. Šegović, M. Katunarić, Lj. Stipišić, M. Škunca, R. Kraljević, D. Tambača…) koji su ugled i kvalitetu ovog društva afirmirali u domovini i izvan nje. Nastupajući na uglednim glazbenim pozornicama naše Domovine te brojnim turnejama i nastupima u inozemstvu „Salona“ je dostojno promovirala svoj grad, regiju i domovinu. Folklorni ansambl Salone na svom repertoaru danas ima koreografije plesova dalmatinskog priobalja i otoka, Dalmatinske Zagore, Slavonije te plesnih običaja Hrvata Bunjevaca i banatskih Hrvata. Mandolinsko-tamburaški orkestar okuplja mahom mlađe glazbenike. Osim kao pratnja Folklornom ansamblu, sastav djeluje i samostalno, izvodeći pretežno tradicijsku glazbu, ali se uspješno ogleda u novijim glazbenim izričajima. Pri Saloni djeluje i ženska klapa koja osim tradicijskog dalmatinskog klapskog izričaja njeguje i vokalnu folklornu glazbu ostalih hrvatskih regija. Pri KUD-u djeluje i nekoliko dječjih plesnih grupa. Povezanost sa srodnim društvima u inozemstvu rezultirala je realizacijom značajnih projekata međunarodne kulturne suradnje čime je „Salona“ znatno doprinijela turističkoj promidžbi naše regije i približavanju dalmatinske glazbene kulture suvremenim europskim umjetničkim krugovima.

 

Odbojkaški klub invalida „Split“ (OKI SPLIT) djeluje već osmu godinu na području Splitsko-dalmatinske županije, a službeno je osnovan 2006. u cilju rehabilitacije i resocijalizacije invalida Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. Klub okuplja 115 članova raznih kategorija tjelesnog oštećenja sastavljene od mlađe populacije invalidnih osoba proizašlih iz Domovinskog rata, a preko svojih programa uključene su i obitelji osoba s invaliditetom i hrvatskih branitelja, pa broj uključenih u programe kluba doseže brojku od preko 500 korisnika. OKI Split okuplja članstvo sa područja Splita, Solina, Kaštela, Dugopolja, Dicma, Sinja, Srinjina, Imotskog… U realizaciji i unapređenju svojih programa i projekata ostvaruje uspješnu suradnju sa braniteljskim i športskim udrugama te mnogim institucijama sa područja Županije. Klub je član Hrvatskog paraolimpijskog odbora i natječe se u 1. Hrvatskoj ligi sjedeće odbojke koja broji 14 klubova. Igrači OKI-a su zastupljeni i u muškoj i ženskoj reprezentaciji. Dodijeljeno priznanje je izraz zahvalnosti sportašima s invaliditetom i hrvatskim dragovoljcima Domovinskog rata za sve što su učinili u športu i obrani Republike Hrvatske.

 

Odsjek za intervencijsku kardiologiju Kliničkog odjela za bolesti srca i krvnih žila, KBC Split, od samog osnivanja 2005. godine sudjeluje u mreži za aktualno zbrinjavanje bolesnika s infarktom miokarda (24 sata dnevno). Zahvaljujući intervencijskom liječenju akutnog infarkta miokarda bolnička smrtnost od te bolesti je smanjena sa 14 % 2003. na svega 4,8% 2010. godine. Svojim radom djelatnici Odsjeka bitno su unaprijedili liječenje akutnog infarkta miokarda te time omogućili, građanima Splitsko-dalmatinske županije, ali i turistima i namjernicima, liječenje prema najvišim standardima medicinske struke. Liječenje koronarnih bolesnika hitnim i elektivnim invazivnim postupcima zaslužno je za opće smanjenje kardiovaskularne smrtnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je ona ispod republičkog prosjeka (44% vs. 49%).

 

Udruga „Zvjezdano selo Mosor“ - znanost, kultura i umjetnost iz Splita svojim djelovanjem okuplja djecu predškolskog uzrasta, učenike osnovnih i srednjih škola, studente i građane radi provođenja programa u cilju edukacije novih naraštaja astronoma, poboljšanja kvalitete življenja mladeži, neposrednog rada s mladima u svrhu sprječavanja asocijalnih i ovisničkih ponašanja te poticanja kreativnog stvaralaštva mladih. Udruga ima oko 250 članova, od kojih je polovica mlađa od 18 godina. Veliki dio programa se provodi u zvjezdarnici na Mosoru. U zadnjih desetak godina kroz edukacijske aktivnosti u zvjezdarnici prošle su tisuće učenika i studenata. Napravljeni su mnogobrojni učenički projekti iz različitih područja astronomije koji su izlagani i na različitim smotrama učeničkog stvaralaštva. Mladi članovi Udruge su se bavili fotometrijom ekstrasolarnih planeta, meteorskom analitikom, astrometrijom asteroida, te nebeskom mehanikom. Sa svojim su radovima redovito bili visoko plasirani na državnim natjecanjima. Udruga organizira malu školu astronomije za školski uzrast, zimske, proljetne i ljetne škole astronomije, školu u prirodi, različite radionice s područja tehničke kulture, predavanja, seminare i promatranja. Kontinuirano prati sve značajnije astronomske pojave i događanja, poput pomrčina Sunca ili Mjesec, meteorskih rojeva i slično.

 

 

 

Povelje Splitsko dalmatinske županije dobili su za 75 puta darovanu krv: Katarina Verbanac, Biserka Zanne, te za 100 puta darovanu krv: Nikša Bešić, Stipan Bilić, Krunoslav Čmrlec, Goran Čolak, Ante Ćuk, Vjekoslav Ečić, Matko Šmuketa, Mario Vitezica i Slobodan Vukman.

 

 

 

 

 

 

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2012.

 

 

 

 

 

 

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Nenad Gaćina rođen je 1953. u Splitu i aktivan je član i predsjednik Splitsko-dalmatinske udruge spinalno ozlijeđenih, u kojoj godinama volontira. Iako i sam osoba s invaliditetom (39 godina u invalidskim kolicima) njegov rad, entuzijazam i požrtvovnost je svima za primjer. Nesebično se zalaže i sudjeluje u radu i drugih udruga osoba s invaliditetom, pa se istakao kao jedan od osnivača PK „Cipal“. Jedan je od inicijatora nacionalnog programa „osobnog asistenta“ kojim se uz potporu tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti najtežim invalidima od 18 do 65 godina starosti dodjeljuje pomoć asistenta čime se istima omogućava lakše življenje i rad. Organizator je edukacija po osnovnim i srednjim školama s ciljem upoznavanja mladih o opasnosti prometa. Proveo je istraživanje „pristupačnosti za osobe s invaliditetom“, zdravstvenih i javnih ustanova na području naše županije. Organizator je uspješnog „Radnog tjedna“ Hrvatskog saveza paraplegičara i tetraplegičara u Hotelu Le Meridien Lav i „Radnog vikenda“ na kojima se educiralo o medicinskim dostignućima, o pravima i obvezama osoba s invaliditetom te mogućnostima radnog uključenja u društvenu zajednicu. Nenad Gaćina prepoznat je kao osoba koja se svakodnevno i nesebično bori za olakšanje i poboljšanje života osoba s invaliditetom.

  

Mirko Tomasović rođen je 1938. godine u Splitu, pučku školu završio je u zavičajnim Kučićima, klasičnu gimnaziju u Splitu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je komparativnu književnost i francuski jezik. Nakon diplomiranja radio je kao profesor u sinjskoj gimnaziji, a zatim kao novinar u Brodogradilištu Split, pa kao urednik u Nakladnom zavodu Marko Marulić i urednik časopisa Vidik. Od 1971. do umirovljenja radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te je 1999. umirovljen u statusu redovitog profesora. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2000. godine.
Prve radove počeo je objavljivati 1957. Surađivao je u hrvatskim književnim časopisima, zbornicima, stručnim glasilima u zemlji i inozemstvu. Njegova bibliografija u ovom trenutku obuhvaća oko 900 jedinica, među kojima 31 znanstveno-stručna knjiga te 22 knjige prepjeva i 4 antologije. Povlašteno mjesto u njegovu bavljenju hrvatskom književnošću zauzima „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić. Presudno je utjecao na to da se marulologija profilira kao posebna grana kroatistike, pa je na njegov poticaj u Splitu utemeljen Marulianum.
Tomasovićeve knjige i studije obvezatna su lektira na inozemnim slavističkim i kroatističkim katedrama. Književnu baštinu Splita i Dalmacije afirmirao je ne samo svojim znanstvenim radovima nego i organizacijskim i poticajnim djelovanjem u kulturnom i književnom životu.

  

Umirovljeni svećenik don Lovre Žuljević-Mikas rođen je 1933. u Srijanima. Mladu misu rekao je 1959. a prvu službu župnika obavljao je u župama Voštane – Rože, Tijarici, Blatu na Cetini, Trnbusima i u Novim Selima. Od 1971. do 2011. službu je obavljao u Dobranjama.
Kroz cijeli svoj svećenički rad iskazivao je neizmjernu ljubav i dobrotu prema svakom čovjeku. Djelujući u Dobranjima preko 40 godina u svemu je pratio svoje ljude od liječnika do bolnice, brinuo o lijekovima, o kruhu i svemu što je starijom populaciji nakon raseljavanja bilo potrebno. Ono što ga posebno ističe je njegova hrabrost vođena ljubavlju prema hrvatskom narodu. Njegovom zaslugom na dobranjskom groblju pokopani su zemni ostaci 136 hrvatskih domobrana – nevinih ljudi ubijenih i bačenih u jamu Podi. O djelu don Lovre Žuljevića-Mikasa sestra Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević) napisala je: „… Svima on bješe i otac i mati, Krijepeći bijedne i hraneći gladne, Milosno srce želio je dati Mnogima, tješeći nevoljne i jadne…“

 

OSOBNE NAGRADE 

Diplomirana pravnica Maja Budrović rođena je 1951. u Splitu, a cijeli svoj život posvetilaje svom otoku i gradu Hvaru, gdje i sada živi. Još od srednjoškolskih dana bila je aktivna u mnogim segmentima života i svugdje se isticala kao izuzetna organizatorica i pokretač akcije.
Još od gimnazijskih dana bila je jedna od inicijatora osnivanja Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi u Hvaru, te je do sada dala krv četrdesetak puta. U tijeku Domovinskog rata stavila se na raspolaganje Crvenom križu te je 4 godine kao voditeljica socijalnog programa za traumatizirane osobe volonterski pružala pomoć prognanicima i izbjeglicama. S još nekoliko entuzijasta osnovana je Klub žena „Vita-Pharos“ u koji su se uključile žene s Visa, Korčule, Lastova i Hvara. Politički aktivna u mandatu 2001. - 2005. obnašala je dužnost dogradonačelnice Grada Hvara zadužena za zdravstvo, socijalu, kulturu i informiranje. U radu s mladima posebno se angažirala na odgojnim programima tako da vodi projekt „Odgoj za humanost“. Inicijator je osnivanja udruge dijabetičara otoka Hvara kao i Udruge osoba s invaliditetom. Od prije osam godina profesionalno je zaposlena kao ravnateljica u Crvenom križu Hvar i od tada se tu redovito odvijaju akcije poput tjednog mjerenja tlaka i šećera, ultrazvučnih pregleda gustoće kostiju.

 

Ivanka Luetić Boban je osoba koja je dobrovoljno i volonterski umnogome unaprijedila život građanki i građana naše Županije. Kao predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije uspjela je razbiti predrasude vezane za tu problematiku i učiniti je bliskom svakodnevnom životu. Upozorila je na slabu zastupljenost žena pri imenovanju ulica, trgova i spomenika u Splitu, Županiji i cijeloj Hrvatskoj, te je njeno zalaganje rezultiralo novim imenovanjima. Osmislila je projekt Zaustavite nasilje u moje ime – djeca O.Š. Marjan Split protiv nasilja, kao i kampanje za veću zastupljenost žena u politici, a zahvaljujući lobiranju uspjela je da sva gradska vijeća donesu odluke o osnivanju povjerenstava za ravnopravnost spolova te organizirala i provela edukacije za novoizabrane članice i članove. Njenim zalaganjem ponovno je otvoreno sklonište za žrtve nasilja.

 

Novinar Ivica Luetić rođen je 1933. u Skopju, a podrijetlom je iz Župe Biokovske. U novinarstvu je od 1961. godine. Član je Društva hrvatskih katoličkih novinara. Kao stalni i privremeni suradnik pisao je u Sportskim novostima, Zadrugaru, Vikendu, Večernjim novostima, Glasu Slavonije i drugima. Danas je stalni dopisnik u Hrvatskom katoličkom radiju te piše za Hrvatski Fokus, Hrvatsko Slovo, Glas Koncila i Informativnu katoličku agenciju. Teme Luetićeva izvještavanja su uglavnom iz oblasti kulture, ali i religije i društvenih zbivanja. Neizbježan je sudionik svih press konferencija, predstavljanja knjiga, izložbi i drugih skupova s kojih glasom, perom i kamerom piše objektivne i informativne prikaze svih važnih događanja, a kao suradnik brojnih hrvatskih medija istinski je kroničar kulturnih događanja u Splitu i Županiji. Ivica Luetić je novinar koji je ustrajno i redovito pratio sva kulturna i domoljubna događanja. Tijekom Domovinskog rata pišući za Glas Slavonije istakao se vrhunskim profesionalnim izvještavanjem o brojnim bojišnicama.

 

Dr. sc. Ilija Protuđer rodio se 1957. godine u Tomislavgradu. Nakon studija obranio je magistarski rad te 2010. godine doktorski rad Hrvatski jezični savjetnici od početka do danas. Punih 30 godina radi u nastavi predajući hrvatski jezik, a isto tolikog godina se bavi novinarstvom. Kao jezikoslovac nastupao je u radijskim i tv emisijama i pisanim medijima.
 Na području prosvjetnog rada ostvario je zapažene rezultate za što je unaprijeđen u učitelja mentora, a sada je u postupku unapređenje u učitelja savjetnika. Posljednjih devet godina predavač je i suradnik Filozofskog fakulteta iz Zagreba zadužen za praktičnu nastavu studentima iz Dalmacije. Do sada je objavio 67 naslova: 23 knjige, 31 publikaciju - jezičnih podsjetnika za učenike osnovne i srednje škole, devet zbirki podsjetnika te četiri naslova ispita znanja za osnovne škole. Njegovi se naslovi citiraju u mnogim jezikoslovnim knjigama kao dobar primjer u rješavanju jezičnih dvojba ili kao uporabni naslov.

 

Dr. sc. Goran Sučić rođen je 1952. godine u Livnu gdje je završio osnovnu školu. Srednju glazbenu školu i Pedagošku akademiju završio je u Splitu. Akademsko zvanje doktora znanosti dobio je obranivši disertaciju na temu „Promjene u kurikulumu umjetničkih područja u odgojno obrazovnom procesu“. Radno iskustvo stekao je u odgoju i obrazovanju u neposrednom radu s učenicima i studentima. Zbog izuzetnih rezultata promaknut je u zvanje profesora savjetnika. Autor je i skladatelj većeg broj glazbenih projekata, obrada, stručnih i znanstvenih članaka kao i multimedijalne knjige „Odraslo djetinjstvo“ koja je bila nominirana za nagradu Porin na području umjetničke glazbe. Objavio je više umjetničkih, znanstvenih i stručnih radova, skladbi za djecu, kao i za komorne sastave koji se izvode na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima. U slobodno vrijeme bavi se slikarstvom, sudjelujući na mnogim domaćim i međunarodnim kolonijama kao i na mnogim samostalnim, skupnim i humanitarnim izložbama sa zapaženim rezultatima, pozitivnim i afirmirajućim kritikama. Dr. sc. Goran Sučić je vrijedan pedagog koji svojim marom i znanjem već godinama uspijeva prokrčiti mjesta kvaliteti u segmentu glazbe. Zapažena su postignuća njegovih učenika na natjecanjima, smotrama i festivalima na gradskoj, županijskoj i državnoj razini.

 

SKUPNE NAGRADE  

 

Gradska glazba Sinj osnovana je 1862. godine svirajući i uljepšavajući svojim zvucima crkvene svečanosti i procesije, razne prigodne skupove, vitešku igru „Alku“, priređujući razne koncerte, odajući posljednje počasti svojim sugrađanima i jačala borbeni duh naroda u sudbonosnim vremenima. Kroz dugogodišnji rad Gradska glazba uspješno je nastupala diljem Domovine, a isto tako i u Italiji, Njemačkoj, BiH i Mađarskoj, izvodeći djela najpoznatijih domaćih i svjetskih skladatelja. Redovito sudjeluje na regionalnim i državnim smotrama puhačkih orkestara postižući zapažene uspjehe. Kao jedna od najstarijih glazba u Hrvatskoj tijekom djelovanja mijenjala je nazive ali ne i glazbare po kojima je bila i ostala sinjska i hrvatska. Njeni glazbari mobilizirani su 1944. godine, preživjeli su snježne mećave Like i marširali svirajući Trstom. S Olujom 1995. ušli su s prvim povratnicima u oslobođenu Vrliku.
Današnji glazbari nastavljaju tradiciju svojih prethodnika u želji da njihova glazba bude „narodna glazba sinjskog puka, odraz hrvatstva u viteškom gnijezdu“.

 

Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin osnovana je 1912. godine u Solinu s ciljem njegovanja i razvijanja glazbene kulture i umjetnosti na području instrumentalne odnosno orkestralne glazbene prakse. Nastupajući na eminentnim glazbenim pozornica domovine i inozemstva Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin dostojno je promovirala svoj grad, regiju i domovinu. Povezanost sa srodnim društvima u inozemstvu rezultirala je realizacijom značajnih projekata međunarodne kulturne suradnje čime je doprinijela turističkoj promidžbi naše regije i približavanju hrvatske, posebice dalmatinske glazbene kulture suvremenim europskim umjetničkim krugovima. U 2010. i 2011. godini Glazba je bila apsolutni pobjednik regionalnih natjecanja te je proglašena najboljim orkestrom naše Županije. Osvajanjem nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja svrstala se među četiri najbolja hrvatska puhačka orkestra.

 

Hrvatski nogometni klub „Val“ Donja Kaštela osnovan je 1912. godine kao „Kaštelanski ferijalni športski klub“ u doba kada su kaštelanski studenti dolaskom na ljetne praznike iz Beča donijeli prvi balun u Donja Kaštela. Klub je više puta mijenjao ime. Bio je i „Vuk“, „Hrvat“, „Slaven“, „Primorje“, a od 1937. spajanjem klubova“ Avije“ i „Primorja“ nosi ime „Val“. Iako HNK „Val“ nikada nije bio prvak države, nije bio prvoligaš, ali svih 100 godina organizacija kluba i entuzijazam članova bio je mnogima za ugled. U svojoj bogatoj povijesti Klub je odgojio tisuće dječaka, momaka i muževa koji su zdravim pristupom športu na neusporedivo lakši način gradili svoj svakodnevni život. Osnovni moto rada je bio rad s mlađim kategorijama, što je i razlog da Klub nije imao prvoligaške ambicije. 
U 2. svjetskom ratu kompletna momčad otišla je u rat u kojem je desetorica igrača izgubila živote. U „Oluji“ 1995. godine na bojišnici je bila kompletna seniorska momčad, pa stoga možemo biti ponosni na nogometaše „Vala“ i članove uprave koji su od postanka pa do danas voljeli svoj Klub, svoja Kaštela i domovinu Hrvatsku.

 

Današnji Radnički nogometni klub „Split“ osnovan je 16. travnja 1912. od grupe učenika Muške zanatske škole pod imenom „Anarh“. Bilo je to godinu dana nakon osnivanja „Hajduka“, u doba kad je nogomet postao najveća zabava među mladima. Od utemeljenja do danas RNK Split bio je šikaniran, zabranjivan te je bio prisiljen mijenjati imena, a u jednom razdoblju bio je prisiljen djelovati skoro pa ilegalno. Bez obzira na sve poteškoće svih sto godina klub je živio časno, pa su se njegovi igrači i članovi odazvali u borbi za slobodu 1941. i 1991. a 1941. splitska mladost iz RNK Split braneći Split i Dalmaciju položila je živote kao dio Prvog splitskog partizanskog odreda. Najteži trenutci Kluba bili su u razdoblju stečaja, ali svojom upornošću i žilavošću to je preživio, te je dobrom organizacijom u najkraćem roku od četvrte lige dospio među tri najbolja kluba Hrvatske. Klub posebnu brigu vodi o mladima i danas skrbi za oko 400 djece. Juniori i kadeti sudjeluju u najvišem rangu natjecanja, tako su prošle godine juniori osvojili Kup.

 

Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split, koja nosi ime po prezimenima prvih poginulih specijalaca: „Bočina, Abramović, Tomaš i Topić“. Osnovana je 15. ožujka 1991. godine. Udruga je slijednik imena specijalne policije, a okuplja dragovoljce i branitelje Domovinskog rata, pripadnike specijalnih jedinica policije MUP-a RH.
 Udruga je tijekom godina provodila razne aktivnosti, a za istaći je obilježavanje obljetnica pogibije suboraca, izgradnja centralnog spomen obilježja u bazi jedinice i obilježavanje osnutka jedinice, izgradnja spomenika poginulim specijalcima u Maljkovu, pomoć centru za rehabilitaciju „fra Ante Sekelez“ u Vrlici, pomoć potrebitim članovima i njihovim obiteljima, promocija knjige „general pukovnik Mladen Markač“, obilasci povijesnih mjesta iz Domovinskog rata, veslanje neretvanskom lađom od Prevlake do Maslenice, te stalne športske aktivnosti, te organiziranje dobrovoljnog darivanja krvi. Ratni put Specijalne jedinice policije „BATT“ ispunjen je odanim i odvažnim akcijama u kojima je svojom odvažnošću i hrabrošću, te obučenošću obranila, oslobodila i pod hrvatski suverenitet vratila privremeno okupirani teritorij zajedno s postrojbama MUP-a i HV-a. Iz svega navedenog vidljivo je kako je Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split jedna od najaktivnijih udruga na području Županije i šire.

 

 

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2011.

 

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

 

Profesorica biologije Ivna Bućan svoj pedagoški rad započela je 1955., a od 1958. pa do umirovljenja 2000. godine radila je u OŠ „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću. Radni vijek profesorice Bućan protekao je u funkciji odgoja i obrazovanja mladih, pri čemu su dominantno značenje imali biološko i ekološko obrazovanje, te zaštita okoliša. Njezinom inicijativom i stvaralačkom energijom pokrenute su brojne generacije učenika, njihovih roditelja pa i nastavnika, s ciljem podizanja Školskog botaničkog vrta koji je 1986. proglašen zaštićenim spomenikom hortikulture. Kruna njenih aktivnosti je utemeljenje i podizanje prvog „Biblijskog vrta“ u Hrvatskoj. Ponajviše njezinom zaslugom Osnovna škola „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću postala je emisar novih suvremenih ideja odgoja i obrazovanja u smislu podizanja kvalitete života na višu razinu. 

 

 

Prof. dr. fra. Vicko Kapitanović predaje i proučava noviju crkvenu povijest, naročito onu uz Jadran. Sudjelovao je u organiziranju i održao predavanja na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Objavio je više knjiga od kojih je pet zapaženo u znanstvenim krugovima te je uredio i priredio više izdanja među kojima i zbornik znanstvenog skupa „Crkva i društvo uz Jadran“ – „Vrela i rezultati istraživanja“. Ako se uračunaju i kratke biografije u leksikonima, napisao je oko 200 bibliografskih jedinica od kojih je preko polovica znanstvenih. Doprinos sveukupnoj hrvatskoj kulturno-duhovnoj i društvenoj povijesti odnosi se prvenstveno na filozofsku i crkvenu povijest, ali i na znanstvena područja povijesti umjetnosti, arhivistiku, paleografiju, arheologiju i diplomatiku. Doprinio je otkrivanju, katalogiziranju i kodikološkoj analizi umnogome još nepoznate rukopisne baštine, posebice franjevačke, izvora i građe domaćih samostanskih i knjižnih fondova, od najstarijih razdoblja starokršćanske civilizacije do novije povijesti. 

 

 

Ratomir Kliškić, operni i nacionalni prvak u mirovini, dugu i zavidno bogatu umjetničku karijeru započeo je rano, prvim nastupima u „Mozaiku“, pa grupnim nastupima na „Melodijama Jadrana“ a zatim i s klapom „Kantaduri“, izdvajajući se i kao solist. Snagom svoje nadarenosti ubrzo je dospio na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, gdje je kasnije ostvario najveća umjetnička postignuća. Prepoznatom kvalitetom ubrzo je osvojio i ostale hrvatske pozornice i postao „pjevačem svoga vremena“. Tijekom karijere odradio je 50-tak naslovnih opera i scenskih uloga, oko 1500 predstava, 3000 koncerata, a posebice 500 nastupa i koncerata dragovoljnog humanitarnog karaktera. Svojim dobrotvornim gostovanjima u zemlji i inozemstvu, osobito u sudbonosnim godinama Domovinskog rata u Italiji, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Kanadi … prenosio je plemenitom ljepotom svojega glasa toplinu mediteranskih melodija, rodoljubnu čvrstoću i odlučnost, zanos i hrabrost, a nadasve ljubav i dobrotu – temeljni zalog njegova ljudskog i umjetničkog postojanja. 


OSOBNE NAGRADE

 

 

 

Duško Božinović zaposlenik je gradskog komunalnog poduzeća „Promet“ već 42 godine. Od 1969. godine kada je pri „Prometu“ ustanovljen Klub dobrovoljnih darovatelja krvi on je njegov stalni član, a dugo vremena i njegov predsjednik. Prvi put darovao je krv 1964. godine sa 18 godina i od tada pa do 30. prosinca 2010. sa 180 puta darovanom krvi postao je hrvatski rekorder u darivanju krvi. Samozatajan i skroman, a velik u svojim djelima gosp. Božinović za svoj nesebični doprinos darivanja krvi primio je niz odličja i nagrada među kojima su: Red Danice Hrvatske sa likom Katarine Zrinski; Ponos Hrvatske i Nagrada grada Splita. 

 

 

 

Prof. dr. sc. Elza Jurun u znanstvenim projektima kao istraživač kontinuirano sudjeluje od 1982. godine. Od listopada 1996. bila je voditelj projekta „Model razvitka i obnove Splitsko-dalmatinske županije“. Recenzent je desetak knjiga koje se koriste kao obvezna udžbenička literatura na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. Autor je sveučilišnih udžbenika „Kvantitativne metode u ekonomiji“ i „Primijenjena ekonometrija-Kvantitativne financije“. Od samog osnutka bila je članica Vijeća za demografski razvitak pri Ministarstvu razvitka i obnove. Jedna je od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske. Prof. Elza Jurun jedna je od osnivača i dugogodišnja predsjednica udruge roditelja s četvero i više djece „Klub 4“ u Splitu. Dugogodišnji je volonter Obiteljskog savjetovališta u Splitu. Članica je i koordinatorica tima parova voditelja bračnih vikenda međunarodnog pokreta Marriage Encounter, u okviru kojega je tečajeve pohađalo više od 6000 bračnih parova na području Hrvatske. 

 

 

Fra Mirko Marić ugledni je svećenik, kulturni i javni djelatnik. Zbog velikog iskustva i predanog rada među našim ljudima, imenovan je Provincijalovim delegatom za cijelu Njemačku (od 1994. do 1997.). Njegov svećenički, javni i kulturni rad prepoznali su mnogi Hrvati diljem Njemačke gdje postaje osnovnom sponom domovinske i iseljene Hrvatske. Osobito dolazi do izražaja njegov humanitarni rad tijekom Domovinskog rata gdje je s njemačkim Caritasom prikupljao, organizirao i slao pomoć ugroženim krajevima (poslano oko 2000 šlepera pomoći u odjeći i hrani). Nakon dvadeset i jedne godine svećeničkog i javnog rada među Hrvatima u Njemačkoj 1997. godine vraća se u rodni Sinj gdje i danas živi i radi. Dolaskom u Sinj pokrenuo je obnovu Sinjske tvrđave i postavljanje Križnog puta. Zapažen je njegov rad u Viteškom alkarskom društvu gdje sudjeluje i organizira nabavku novih odora i oružja. Nakon izbora za predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Sinju, izdaje i uređuje glasilo Cetinska vrila. Organizira mnogobrojna predstavljanja knjiga uglednih hrvatskih autora, vodi i sudjeluje na različitim predavanjima o gospodarskim, općenito društvenim, političkim, socijalnim i inim kulturološkim temama. Dobitnik je nagrade Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za knjigu Arheološka zbirka Franjevačkog samostana u Sinju, kao jedno od kapitalnih djela hrvatske kulture. 

 

 

 

Gospodin Mate Smolčić po struci je viši medicinski tehničar. Radni vijek odradio je u KB Split gdje je po sili zakona nakon 65 godina života i 45 godina radnog staža otišao u zasluženu mirovinu. Uz rad u bolnici radio je i na prevenciji suzbijanja bolesti ovisnosti o alkoholu. Učenik je alkohološke škole prof. dr. Vladimira Hudolina, predstojnika Klinike za bolesti ovisnosti „Sestre Milosrdnice“ (ex. „Dr. Mladen Stojanović“) u Zagrebu. Sudionik je osnivanja Kluba liječenih alkoholičara u Splitu 1966. godine. Od tada pa do kraja 2010. godine radio je kao terapeut u KLA „Split“, a kasnije je osnovao KLA „Lučac-Manuš“. Svojim samoprijegornim radom ostavio je golem trag u rješavanju javno-zdravstvenih problema. Mnogim obiteljima je donio mir, blagostanje, ljubav i resocijalizaciju bolesnih osoba. Radio je na unapređenju mentalnog zdravlja naših sugrađana. Sudjelovao je na seminarima, tečajevima i drugim manifestacijama, a sve kako bi obogatio svoje znanje koje bi kasnije primjenjivao u praksi. Jedan je od suosnivača Županijske zajednice klubova liječenih alkoholičara. Sve to je imalo za cilj unapređenje rada klubova liječenih alkoholičara na našim prostorima. 



SKUPNE NAGRADE

 

 

 

 

Prijedlog da HNK „Hajduk“ dobije županijsku godišnju nagradu čini se sam po sebi dovoljan i ispada da ga ne bi niti trebalo posebno obrazlagati niti objašnjavati jer je to ime s protokom vremena postalo puno više od nogometnog kluba i puno više od običnog sportskog društva. „Hajduk“ je s vremenom postao jedan od glavnih simbola grada Splita, njegove okolice kao i cijele Dalmacije. HNK „Hajduk“ Split službeno je osnovan 13. veljače 1911. odobrenjem Carskog namjesništva u Zadru, a na inicijativu četvorice splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića, uz pomoć Vladimira Šore i prof. Josipa Barača, koji je klubu i nadjenuo ime Hajduk, ime koje nikad nije mijenjao, kojega i danas nosi i kojeg će nositi i kada nas više ne bude. Djelujući i nastupajući kroz razdoblje Austro-Ugarske, Kraljevine SHS/ Jugoslavije, Banovine Hrvatske, NR Hrvatske, FNRJ/SFR Jugoslavije te Republike Hrvatske, „Hajduk“ je uvijek i u svim prvenstvima koja su organizirana igrao u najvišem rangu natjecanja, što čini neprekinuti niz od 80 sezona u najvišem rangu i svrstava ga u svjetske raritete po tom pitanju. Kroz to razdoblje HNK „Hajduk“ je 17 puta osvojio naslov prvaka, 14 puta naslov pobjednika Kupa te 6 puta naslov pobjednika Superkupa. Ukupno je u međunarodnim službenim natjecanjima pod ingerencijom UEFA-e odigrao 180 utakmica, postigavši pritom neke od najvećih sportskih uspjeha hrvatskog nogometa uopće. „Hajduk“, kao jedan od najvećih simbola grada i Županije, zaslužio je u 100-toj godini svog djelovanja postati dobitnikom skupne nagrade Splitsko-dalmatinske županije. 

 

 

 

Humanitarna udruga Ivan Merz osnovana je 2006. godine u Splitu s osnovnim ciljem da pomogne srednjoškolcima i studentima slabijeg imovinskog stanja u njihovom školovanju, odnosno promicanje humanitarnog djelovanja, te promicanje i očuvanje kulturnih i društvenih vrednota i religijske kulture. Već prve godine djelovanja Udruga je podijelila 14 stipendija, a svake slijedeće godine broj stipendista je rastao tako da je ove akademske godine podijelila 132 stipendije. Osim materijalne pomoći Udruga pruža mogućnost davanja dodatnih sati iz pojedinih predmeta, a u ljetnim mjesecima stipendistima pronalazi posao preko Student servisa. Udruga organizira predavanja, tribine o aktualnim temama koje zanimaju mlade. Organizira zajednička druženja i nastoji mlade zainteresirati za različite korisne aktivnosti. U planu je i osnivanje biblioteke. Postojanje ove Udruge svjedoči da je uvijek dobro činiti dobro i da se dobro dobrim vraća. U komunikaciji Udruga – donatori – stipendisti, postoji uzajamna briga, pomoć i zahvalnost. Dodjela nagrade prilika da pomognemo i prepoznamo dobru nakanu, djelovanje i rezultate ove Udruge i da joj pomognemo u dobrome. 

 

 

 

Klub dobrovoljnih darovatelja krvi „Brodosplit“ osnovan je 1970. godine unutar splitskog brodogradilišta za potrebe darivanja krvi radnicima i njihovim obiteljima. Rastom broja članova, a povećavanjem sigurnosti na radu, uvidjelo se da je broj doza krvi veći od potreba uposlenih i članova njihovih obitelji pa se „višak“ ostavljao odmah u KBC-u Split i služio za pomaganje normalnog funkcioniranja bolnice. Djelovanje Kluba brzo je prepoznato unutar Brodogradilišta te je kroz ovih 40 godina u Klub učlanjeno između jedne četvrtine do jedne trećine zaposlenih. Vrlo brzo ono se proširilo među građane Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije. Prvo su se u Klub uključile supruge, muževi i djeca zaposlenika, zatim prijatelji, znanci i drugi. Tako je klub iako većinom i imenom „škverski“, istovremeno postao i klub naše Županije i broji oko 2000 članova, od toga oko 1300 aktivnih. Klub je prošle godine darovao rekordnih 2109 doza krvi. Kada se taj broj pomnoži sa 0,45 litara, koliko iznosi jedna doza dane krvi, dobije se 949 litara darovane dragocjene tekućine. Klub djeluje prema Statutu kao osnovnom dokumentu. Financira se najvećim dijelom (četiri petine) donacijom zaposlenika Brodosplita i društva Brodosplit i manjim dijelom (jedna petina) naknadom za darovane doze krvi koju isplaćuje Crveni križ. 

 

 

 

Udruga veterana 4. gardijske brigade osnovana je 2007. godine u Splitu. To je udruga koja okuplja ratne veterane legendarne 4. gardijske brigade osnovane u Splitu 1991., brigade koja je tijekom Domovinskog rata zavrijedila epitet „udarne postrojbe Hrvatske vojske“. Da Četvrta gardijska brigada i dalje živi dokaz je blizu 1000 članova ove Udruge okupljenih u Krovnoj udruzi u Splitu, te podružnicama u Zadru, Kninu, Vrgorcu, Metkoviću i Zagrebu. Od osnivanja do danas Udruga je osmislila i realizirala brojne aktivnosti i projekte temeljene na zadanim ciljevima iz Statuta Udruge. Među aktivnostima posebno mjesto zauzimaju: svakog prvog petka u mjesecu održavanje Svete mise zadušnice za sve poginule i umrle veterane 4. gardijske brigade, proslava godišnjice osnutka 4. brigade i Dana udruge, kroz projekt „Putovima ponosa i slave“ obilazak područja bitaka i ratnih operacija 4. brigade, organiziranje pomoći teško oboljelim i loše situiranim obiteljima svojih pripadnika,osnivanje Kluba i provođenja akcija darivanja krvi, organiziranje i sudjelovanje u sportskim manifestacijama (Maraton lađa u Metkoviću, aktivnosti Moto kluba 4. gardijske brigade i dr.). Udruga je u vrlo kratkom roku, zahvaljujući angažiranju i naporu svojih članova, postala prepoznatljiva kako zbog svojih ciljeva zbog kojih je osnovana tako i zbog uspješno realiziranih aktivnosti u društvenom, kulturnom i športskom životu, te je zavrijedila ovako vrijedno priznanje 

 

 

Županijski savez školskog športa Splitsko-dalmatinske županije osnovan je temeljem Zakona o športu u koji se udružuju školska športska društva sa područja Županije, te općinski i gradski školski športski savezi kao i druge udruge koje provode programe športa i rekreacije djece i mladeži. Savez je osnovan u svrhu poticanja, promicanja i skrbi školskog športa u Županiji, te njegovo unapređivanje kao i organizaciju natjecanja školskih športskih društava na općinskoj, gradskoj, zonskoj i županijskoj razini. Član je Hrvatskog školskog športskog saveza u kojem već niz godina ima svog predstavnika u najužim tijelima upravljanja. U nadležnosti Hrvatskog školskog športskog saveza organizira se Državno prvenstvo školskih športskih društava Republike Hrvatske, a natjecanja se održavaju u 11 športova u konkurenciji osnovnih škola i u 8 športova u konkurenciji srednjih škola. Na Državnom prvenstvu 2010. godine sa područja Županije sudjelovalo je preko 90 učenika/ica. Aktivnost Županijskog saveza školskog športa Splitsko-dalmatinske županije prepoznata je i dodjelom organizacije Državnog prvenstva za 2011. godinu koje će se održati u svibnju s preko 2200 sudionika natjecanja. Aktivnosti Županijskog saveza uključene su i u program univerzalne športske škole cilj koje je uključivanje što većeg broja najmlađih učenika u športske i tjelovježbene aktivnosti, odnosno stvaranje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja. Univerzalna športska škola je za svu djecu besplatna. 

 

 

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2010.

 

 

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Vicko Šoljan, direktor Međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju

Utemeljitelj je i do danas predsjednik Plivačkog kluba „Faros“, Vaterpolskog kluba Faros“, Sportskog društva „Faros“, Daljinsko-plivačkog kluba „Faros“, direktor Međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju – Faros Maraton, te predsjednik Hrvatskog saveza daljinskog plivanja. Svojim dugogodišnjim predanim radom u razvoju i promicanju športa i uspješnim ostvarenjima na području vodenih športova, a posebno daljinskog plivanja znatno je doprinio turističkoj i sveopćoj promidžbi i ugledu Splitsko-dalmatinske županije. Najveće zasluge ima za razvoj daljinskog plivanja kako na otoku Hvaru i Dalmaciji tako i u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Vicko Šoljan je 1976. utemeljio Međunarodno prvenstvo Hrvatske u daljinskom plivanju - FAROS Maraton. Vrhunac njegova rada je lobiranje i odluka Međunarodnog olimpijskog odbora od 27.listopada 2005. da daljinsko plivanje postane olimpijskim sportom od Olimpijskih igara u Pekingu 2008.

dr. Drago Štambuk, istaknuti pjesnik, liječnik i diplomat,

Naš je istaknuti pjesnik, liječnik i diplomat. Specijalizirao je internu medicinu i subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju. Od 1983. do 1994. godine živio je i radio u Londonu gdje se bavio znanstvenim i kliničkim istraživanjem bolesti jetre, eksperimentalnom terapijom kopnice i brigom za oboljele. Od 1995. do danas bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Indiji, Šri Lanki, Egiptu i većem broju arapskih zemalja, a od 2005. veleposlanik je u Japanu i Južnoj Koreji. Dr. Štambuk u posljednjih 37 godina izdao je 37 knjiga poezije, prijevoda, eseja i antologija. Gdje god da je obnašao svoju diplomatsku službu na osobit je način promicao Republiku Hrvatsku, njeno pjesništvo i „čakavsku rič“, te posebno naglašavao kraj i podneblje iz kojega dolazi, u kojima je odrastao i koji duboko žive u njemu. Idejni je začetnik, utemeljitelj, redoviti selektor i urednik zbornika baštinskih dana Croatia rediviva manifestacije koja se već dvadesetu godinu održava u Selcima.

Ivan Vujević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Mostaru

Dr.sc. Ivan Vujević rođen je 1939. godine u Podbablju, kod Imotskog. Diplomirao je ekonomiju u Sarajevu, magistrirao u Zagrebu, te doktorirao u Rijeci. Objavio je 40 stručnih, publicističkih i beletrističkih knjiga te oko 60 znanstvenih i stručnih radova. Pored znanstvenog i obrazovnog rada na Sveučilištu, bio je aktivan i u društvenom radu u svojoj zajednici. Bio je član Upravnog i Izvršnog odbora Turističkog saveza općine Split, dugogodišnji je potpredsjednik Atletskog sportskog društva ASK u Splitu i predsjednik ASK-a u Omišu. U protekle dvije godine profesor Vujević objavio je trodijelnu „Enciklopediju života“, dvodjelnu poblicističku povijesnu sintezu „Vremena i mjene“ o povijesti Hrvatske od Ilirskog pokreta do Banovine Hrvatske, te od Banovine Hrvatske do danas. Slijedi studija „Graditeljska baština Zabiokovlja“ te prošle godine „Vizionar i mučenik Bruno Bušić – Svjedočenje vremena“. Sve te knjige dobile su dobre ocjene stručnih recenzenata.


PODJEDINAČNE NAGRADE

Miljenko Grgić, muzikolog, glazbenik, pisac i pedagog

Prof. dr. sc. Miljenko Grgić, muzikolog, glazbenik, pisac i pedagog rođen je 1951. u Splitu. Diplomirao je glazbenu teoriju i magistrirao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Više od dva desetljeća bavi se praktičnim radom, ali i proučavanjem fenomena klapa i klapskog pjevanja. Plod njegovih znanstvenih istraživanja čine dvije knjige nastale u povodu 40-te obljetnice Festivala dalmatinskih klapa. Prva je „Ljetopisi festivala dalmatinskih klapa 1967.- 2006.“, a druga „Četrdeset godina Omiškog festivala“.

Ivan Kljaković-Gašpić, proslavljeni jedriličar

Ivan Kljaković- Gašpić rođen je 1984. godine u Splitu. Jedrenjem se počeo baviti u djetinjstvu osvojivši prvu zlatnu medalju na Europskom prvenstvu, kada mu je bilo samo 14 godina. Ivan je jedan od najtrofejnijih jedriličara u povijesti hrvatskog jedrenja, koji je 2009. godinu okrunio medaljama na svim jedriličarskim natjecanjima od Svjetskog i Europskog prvenstva te Svjetskog kup. Svojim rezultatima u 2009. godini završio je na prvom mjestu ukupnog poretka svjetske rang ljestvice (The International Sailing Federation - ISAF)što se smatra najvećim, ikada postignutim, uspjehom hrvatskog jedrenja. Tijekom svojih nastupa dostojno je predstavljao svoj grad, Splitsko-dalmatinsku županiju, a osobito Republiku Hrvatsku, te je postao prepoznatljiv brand u svijetu jedriličarstva. Izuzetne rezultate u protekloj godini prepoznao je i Hrvatski olimpijski odbor, krovna organizacija sporta u Hrvatskoj i izabrao Ivana za najboljeg sportaša 2009. godine u Hrvatskoj.

Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba sa invaliditetom Dalmacije

Od 1983. godine invalidna je osoba sa 100% invalidnošću dijagnozom Parapareza spastika. Kroz svoju invalidnost naučio je da u životu ako želi nešto postići, mora znati što želi, vjerovati u to i znati s kim i kada to ostvariti. Njegov dosadašnji rad temelji se na poticanju aktivnije uloge osoba s invaliditetom u svakodnevnom životu, većoj odgovornosti i prihvaćanju obveza. Da bi u tome uspio uspostavio je mrežu suradnika sa udrugama osoba s invaliditetom na lokalnoj razini koje imaju zadaću stvarati koalicije među različitim organizacijama civilnog društva. Predsjednik je Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, gdje svojim radom doprinosi ostvarenju boljeg života invalidnih osoba. Njegovim zalaganjem akcija „Vinskom cestom do humanosti i dobrote“ postala je prepoznatljiva diljem Hrvatske, a akcijom „Hvala ti moj dobri anđele“ direktno je pomognuto 176 osoba s invaliditetom. Upravitelj je zaklade „Kap za slap“ koja omogućava osobama s invaliditetom kvalitetnu integraciju u društvu. Njegov humanitarni rad nije povezan samo sa Udrugom tjelesnih invalida već je on primjer volonterstva u svom najboljem značenju.

Karlo Reitober, novinar Radio Splita,

Novinar je HR Radio Splita od 1985. što znači novinar i voditelj kojeg slušateljstvo Radio Splita iz cijele Dalmacije, a i šire sluša punih dvadeset i pet godina. Karlo Reitober već godinama prati problematiku naše Županije, pa je tako jedini novinar koji od prvog dana ustroja prati rad Splitsko-dalmatinske županije, rad svih dosadašnjih župana i županijskih tijela.Tijekom dugogodišnjeg rada napravio je veliki broj emisija, reportaža, razgovora i svih drugih novinarskih priloga iz gotovo svih gradova i općina Županije. Tijekom Domovinskog rata bio je ratni reporter, te izvješćivao s bojišnica Dalmacije, a i šire, pa je za svoj rad dobio i Spomenicu domovinskog rata. Kroz izuzetno slušane emisije Karla Reitobera kao gosti prošli su brojni političari od predsjednika države, Vlade, brojni ministri, saborski zastupnici, gradonačelnici i načelnici gradova i općina, lokalni političari, znanstvenici, gospodarstvenici i drugi, ali i velik broj građana kojima su njegove emisije bile otvorene. Novinar je koji je svojim radom pridonio ugledu Splitsko-dalmatinske županije zalažući se za njen boljitak i napredak.

Yolanda Tabak Raibaldi, humanitarka.

Gospođa Yolande Tabak Raibaldi rođena je 1928. godine u Ajaccio na Korzici. Vjenčala se 1971. s Ivanom Tabakom koji je upoznaje s Hrvatskom i prenosi joj ljubav prema svojoj Domovini. U toj zajedničkoj ljubavi živjela je sa suprugom do njegove smrti 2009., a sada živi u kući koju su zajednički izgradili u Aržanu. U vrijeme agresije na hrvatsku gospođa Yolande razvila je preko svojih poznanstava sustav promidžbe za materijalnu pomoć ugroženim hrvatima, prvenstveno djeci, svjedočeći o pravednosti Domovinskog rata pred brojnim uglednim osobama iz političkog života Francuske, poglavito u vremenima kada određeni politički čimbenici u svijetu nisu bili posebno skloni Hrvatskoj. Među značajnijim aktivnostima gospođe Yolande mogu se istaknuti:prikupljanje donacija i organizacija 7 konvoja za misije humanitarne pomoći Hrvatskoj, osnivanje udruge „Hrvatska-Francuska“ na Korzici putem koje je upoznavala svoje sunarodnjake s Hrvatskom,nakon rata, organizira turističko putovanje u Hrvatskoj za grupu uglednih sugrađana iz Ajaccia,potpomaže i omogućava snimanje turističkog filma o Hrvatskoj za francusko tržište.


SKUPNE NAGRADE

Eskadrila transportnih helikoptera Divulje

Transportna eskadrila helikoptera Divulje je od samostaljenja države do danas po mnogo čemu javno dobro građana i svih onih koji se nađu u našoj Županiji. Uz redovne vojne zadaće i vježbe Eskadrila obavlja i mirnodopske zadaće kao što su prijevoz bolesnika s naših otoka i mjesta udaljenih od zdravstvenih ustanova i hitne medicinske pomoći. Uz medicinske letove, jedna od glavnih zadaća su dežurstva za vrijeme protupožarne sezone tijekom ljeta kada posade odrađuju mnogobrojne intervencije gašenja požara na svim terenima županije. U suradnji sa Hrvatskom gorskom službom spašavanja odrađene su mnoge potražne akcije, kao i akcije spašavanja sa raznih nepristupačnih terena gdje druge službe ne mogu pristupiti pri čemu dolazi do izražaja zavidna uvježbanost i hrabrost posada. Mnoge odrađene akcije spašavanja danas su vrhunski materijal i primjer za obuku u međunarodnoj uniji spasilačkih službi svijeta (IKAR-CISA).

Uduga Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora- Podružnica SDŽ

Podružnica udruge Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije osnovana je 1998. godine i ima 308 članova, koji su svi bili logoraši u srpskim koncentracijskim logorima diljem okupiranih područja Hrvatske, u Srbiji ili u Bosni i Hercegovini, gdje su preživjeli psihofizička zlostavljanja i teška stradavanja. Članovi Udruge prvenstveno šire pozitivan duh zajedništva među svim članovima braniteljske populacije iz Domovinskog rata. Protekla godina bila im je naročito uspješna, jer su svojom marljivošću i upornošću uspjeli u namjeri da snime dokumentarni film „Zatočenici Kninskih logora“ kroz koji su protkali svoja svjedočanstva o strahotama proživljenim u logorima. Taj film pobudio je velik interes, te je u kratkom roku prikazan u raznim državnim i društvenim ustanovama, čime je potaknuo snimanje cijelih serijala o logorima po ostalim županijama diljem Hrvatske.


Glasilo „Imotska krajina“

Imotska Krajina je lokalno glasilo Imotske Krajine (Grada Imotskog, te svih šest općina Imotske krajine, koji su ujedno i osnivači glasila). Glasilo je do 2002. godine izlazilo dva puta mjesečno, a od tada je mjesečnik. Među najstarijim su lokalnim novinama u južnoj Hrvatskoj. Prvi broj Imotske krajine objavljen je 1. ožujka 1970. godine. Nakon Hrvatskog proljeća Glasilo je prestalo izlaziti od veljače 1972. do siječnja 1973, kada je postao prestižni lokalni list s nakladom od 5.500 primjeraka od kojih je više od polovice išlo pretplatom diljem svijeta. Od lipnja 2006. godine list izlazi kao dvobroj dvomjesečno. Do sada je tiskano više od 700 brojeva lista s više od 12.000 stranica, na kojima su objavljene brojne antologijske fotografije života na selu i ognjištima koji su na izdisaju, s ukupno više od stotinu stalnih i povremenih suradnika iz zemlje i svijeta. Suvremena se povijest Imotskog i cijelog zabiokovlja neće moći pisati bez konzultiranja brojnih vrijednih članaka, studija i osvrta objavljenih u tom listu. Glasilo „Imotska krajina“ pokrenulo je i knjižnicu Ta Imota u kojoj su do sada objavljena 33 zavičajna naslova s vrsnim pjesničkim, proznim, publicističkim i humorističkim štivom.

Samostan „SV.Klare“ Split

Samostan sv. Klare u Splitu predstavlja jedno od najsnažnijih duhovnih i kulturnih uporišta hrvatskog naroda na području Splitsko-dalmatinske županije. I same sestre koje žive u Bogu posvećeni život u ovom samostanu u najvećem broju potječu iz ove županije. One su molitvom, žrtvom i posebnim djelima svojih ruku, kao i kulturno-umjetničkim djelovanjem, neprestano povezane sa svojim narodom neraskidivim duhovnim nitima. Kroz duga stoljeća sestre su u svojim samostanima i crkvama koje su gradile, okupile i sačuvale veliko kulturno blago svete umjetnosti. Ta riznica nezaobilazna je u proučavanju hrvatske umjetnosti sve do naših dana. Samostan je ponosan i na bogatu knjižnicu i na vlastitu nakladu pod imenom Simposion, koja godinama objavljuje djela kršćanske mistike, duhovne književnosti i djela koja govore o redovničkom životu s povijesnog gledišta. U svojem svakodnevnom predanju svetom pozivu, one pletu sveti vez između Zemlje i neba i krpaju ovo krhko jedro duhovnosti, kojeg oluje protivština neprestano narušavaju i htjele bi ga razderati.

Udruga „Sanus“ Split

Udruga roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti „SANUS“ Split osnovana je 1990. godine. Misija udruge je zaštita, poticanje i iznalaženje načina i mogućnosti u liječenju oboljele djece od malignih bolesti, pružanje pomoći u organiziranju liječenja i rehabilitaciji oboljele djece, organiziranje dobrovoljnih akcija radi prikupljanja financijskih sredstava u svrhu liječenje, održavanje edukativnih seminara za podrške obiteljima te kompletno borba za što uspješnija liječenja i zaštitu oboljele djece i njihovih obitelji. Kroz 19- godišnje djelovanje udruga je ostvarila mnogobrojne projekte i programe, a za istaći su:1993. godine realiziran je stacionar za smještaj roditelja koji dolaze na liječenje s djecom izvan Splita, Savjetovalište za obitelji djece oboljele od karcinoma – edukativni rad s roditeljima i djecom, Uređivanje odjela dječje hematologije u KBC Split, Osnivanje istih udruga kroz Hrvatsku, Organiziranje međunarodnog kongresa udruga i ustanova koje se bave istom problematikom, Nosioci su dvaju projekata: „Kamp ljubavi“ i „Zajedno“, koji su prihvaćeni od Vlade RH, te uvršteni u Nacionalnu strategiju za rehabilitaciju oboljele i liječene djece. Udruga broji preko 300 počasnih članova koji su ugledni akademici, estradni umjetnici, pisci, liječnici i dr. Oni su potpora udruge te tijelo koje pomaže pri realizaciji mnogih programa i projekata.

 

Nagrade i Povelje Splitsko-dalmatinske županije za 2009.

 

 

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su: 

mnsg. Anti Juriću, nadbiskupu u miru. Velika uloga nadbiskupa Jurića je u duhovno-pastoralnoj brizi za Nadbiskupiju, graditeljskim pothvatima u izgradnji novih crkava i pastoralnih centara, obnove sjemeništa i gimnazije, izgradnji redovničkih samostana, dječjih vrtića i domova umirovljenika. Najveća zasluga nadbiskupa Jurića zasigurno je dolazak Pape Ivana Pavla II u Split.;

prof. Dušku Kečkemetu. Za hrvatsku kulturu, a posebno za grad Split, otok Brač i Dalmaciju, prof. Kečkemet znanstvenik iznimnog i nezaobilaznog značaja. Ukupna biografija prof. Kečkemeta iznosi 50 knjiga, 150 znanstvenih i oko 1000 popularno-znanstvenih radova, enciklopedijskih natpisa, likovnih kataloga i prikaza izložaba. Kruna njegova rada je upravo tiskana monografija o kiparu Ivanu Rendiću,

Edi Pezziju, Kroz dugogodišnji rad profilirao se kao kroničar i komentator ne samo velikih športskih događanja, već je pratio i rad takozvanih „malih klubova“, amatera koji često ostaju iza glavne scene.

POJEDINAČNE NAGRADE dodijeljene su: Borisu Buriću-Geni za doprinos na području promicanja i očuvanja hrvatske kulturne baštine i identiteta, Marinku Ćavaru za dugogodišnji i uspješan rad u novinarstvu, dr. fra Josipu Marceliću za izniman doprinos u promicanju moralnih i društvenih vrednota, prof. Tihomiru Radiću za cjelokupan znanstveni rad, te Sanji Župi za doprinos u promicanju obrazovanja mladih.

SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su: Centru borilačkih športova „Pit Bull“ Split za postignite rezultate i promicanje športa, Dječjem zboru „Srdelice“, Split za doprinos u promicanju kulture, Hrvatska gradska glazba Vis za 160 godina djelovanja, Ragbi klubu „Nada“ za 50 godina djelovanja i postignite rezultate na području športa, te Zajednici udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije za doprinos u ostvarivanju prava hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata.

POVELJE su dodijeljene: Dušku Božinoviću članu Crvenog križa Supetar Brač i Marinku Buličiću članu Crvenog križa Trogir. Mr. Milivoju Franiću, za osobite zasluge na području turizma, prof. Ivici Mlivončiću umirovljenom novinaru i dr. Ivanu Prceli hrvatskom povjesničaru za osobite zasluge u publicističkom i znanstveno istraživačkom radu, Dr. Dragi Štambuku, liječniku, povjesničaru i diplomati za osobite zasluge prožimanju triju hrvatskih jezičnih dionica (ča-kaj-što), Humanitarnoj udruzi Ivan Merz, za poseban doprinos stipendiranju učenika i studenata slabijeg imovnog stanja, Klapi Lučica, Split za poseban doprinos amaterskom stvaralaštvu i klapskom pjevanju, Koordinaciji udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije za očuvanje uspomene na poginule hrvatske branitelje i očuvanju digniteta Domovinskog rata, Kuglačkom klubu Marjan iz Splita, za 75 godina uspješnog djelovanja, te Ronilačko-ekološkom klubu HVIDR-a iz Splita, za promicanje ronilačkog športa, ekologije te rehabilitacije hrvatskih ratnih vojnih invalida i branitelja Domovinskog rata.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2008.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su : prof.dr.sc. Josipu Čoriću, Karlu Grencu i prof.dr.sc. Petru Grisogono.

POJEDINAČNE NAGRADE dodijeljene su: Vinku Bajroviću za doprinos na području prosvjete, športa i razvoja školstva, Antunu Sviličiću za dugogodišnji i uspješni pedagoški rad, fra Frani Bilokapiću za izniman doprinos u obnovi vjerskog i kulturnog identiteta Splitsko-dalmatinske županije, Mladenu Vukoviću za bogat publicistički i novinarski rad, te dr. Luki Tomiću za cjelokupan društveni rad i poseban doprinos u aforistici.

SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su: Školi likovnih umjetnosti u Splitu za doprinos u školstvu i likovnoj umjetnosti, Boksačkom klubu „Klis“ za doprinos u području športskog i društvenog života u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Hrvatskoj gradskoj glazbi Stari Grad za 131. godišnjicu djelovanja i doprinosa u glazbenoj kulturi, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Sinj za doprinos u razvoju vatrogastva i Udruzi „Žena ženi prijatelj“ za petnaestogodišnji rad u provođenju humanitarnih akcija pomoći obiteljima, posebice ženama i majkama.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2007.

 

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su: Veljku Rogošiću, Branku Šegoviću te akademiku Petru Šimunoviću.

POJEDINAČNE NAGRADE zavrijedili su: prof. dr. sc. Boris Buklijaš za doprinos razvoju pravnih znanosti, Bosiljka Bulović za doprinos u razvoju i afirmaciji volonterskog rada, Jelena Eranović značajan doprinos za skrb o obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, Jurica Gizdić za izuzetan doprinos u istraživanju povijesti športa, te Ivan Glibota za doprinos u promicanju glazbene kulture i prosvjete.

SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su: Klapi Cambi iz Kaštela za dvadeset godina uspješnog djelovanja i promicanja popularnosti klapske pjesme, Klubu liječenih alkoholičara Split za doprinos u rehabilitaciji i resocijalizaciji bivših alkoholičara, Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, Podružnici Splitsko-dalmatinske županije za rad i skrb o hrvatskim braniteljima i očuvanju spomena na Domovinski rat, Udruzi hrvatskih branitelja-dragovoljaca Domovinskog rata- Podružnici Splitsko-dalmatinske županije za skrb o braniteljima dragovoljcima Domovinskog rata i očuvanju spomena na Domovinski rat i Zadružnom savezu Dalmacije za sto godina djelovanja i postignute rezultate u gospodarstvu.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2006.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO dodijeljene su: Frani Matošiću, Matku Trebotiću i prof. Davoru Domančiću posmrtno.

POJEDINAČNE NAGRADE dodijeljene su: mr. sc. dr. Jošku Kaliliću za uspješan stručni, organizacijski i humanitarni rad u području zdravstva i socijalne skrbi, akademskom kiparu prof. Kažimiru Hrasti za doprinos u razvoju i afirmaciji kulture i umjetnosti, prof . Milanu Lakošu za značajan doprinos u kulturi, časnoj sestri Servaciji /Anđelki/ Mateljan za humanitaran rad i doprinos u promicanju davalaštva krvi i Mariu Ančiću za izuzetne športske rezultate.

SKUPNA PRIZNANJA dodijeljene su: Udruzi osoba s invaliditetom Split za doprinos u poboljšanju življenja osoba s invaliditetom, Udruzi „Most“ za značajan doprinos u resocijalizaciji društveno ugroženih skupina, Festivalu dalmatinskih klapa Omiš za uspješan dugogodišnji rad na promicanju tradicionalne glazbene kulture i Školskom vjesniku“ časopisu za pedagoška i školska pitanja za promicanje znanosti, prosvjete i kulture.

Nagrade Splitsko-dalmatinske županije za 2005.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO posmrtno je dodijeljena preminulom predsjedniku splitske Hvidre pukovniku Andriji Bartuliću.
POJEDINAČNE GODIŠNJE NAGRADE zavrijedili su književnik i novinar "Slobodne Dalmacije" Jakša Fiamengo, povjesničar prof. Bože Mimica, don Vjekoslav Pavlinović, akademik Mirko Tomasović i dr. fra Luka Tomašević.
SKUPNA PRIZNANJA dodijeljena su Hrvatskoj glazbenoj mladeži iz Splita, HVK-u "Gusar" iz Splita, HKUD-u "Proložac", KUD-u "Jedinstvo" iz Splita, te Osnovnoj školi "Ostrog" iz Kaštel Lukšića.

 

NAGRADE SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

DODJELJENE DO 2004. GODINE