Poslovnik županijske skupštine

 

P O S L O V N I K

Županijske skupštine

Splitsko-dalmatinske županije

(„Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 13/09 i 2/13)

redakcijski pročišćeni tekst

 

 I. UVODNE ODREDBE

 

 

Članak 1.

 

Poslovnikom Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije (u

daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se:

1. konstituiranje Skupštine,

2. prava i dužnosti vijećnika,

3. osnivanje i način rada kluba vijećnika,

4. prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Skupštine,

5. radna tijela Skupštine,

6. akti Skupštine i postupak njihovog donošenja,

7. sazivanje i tijek sjednice Skupštine i održavanje reda na sjednici,

8. javnost rada,

9. druga pitanja važna za rad Skupštine.

 

Riječi i pojmovi u ovom Poslovniku koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira u kojem su rodu navedeni.

 

Članak 2.

 

Ako pojedino pitanje u radu Skupštine nije uređeno ovim Poslovnikom to će pitanje urediti Skupština posebnim zaključkom.

Po odredbama ovog Poslovnika koje uređuju način rada Skupštine, rade i radna tijela Skupštine, a mogu sukladno odredbama ovog Poslovnika donijeti i svoj Poslovnik.

 

 

 

II. KONSTITUIRANJE SKUPŠTINE

 

 

Članak 3.

 

Konstituirajuća sjednica Skupštine saziva se na način i u rokovima utvrđenim zakonom.

 

Članak 4.

 

Konstituirajućoj sjednici do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova konstituirajućoj sjednici predsjeda prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Predsjedavajući ima, do izbora predsjednika Skupštine, sva prava i obveze predsjednika u rukovođenju sjednicom, te prava predlaganja utvrđena ovim Poslovnikom.

 

Članak 5.

 

Nakon što predsjedavajući utvrdi da je sjednici nazočna većina vijećnika izvodi se himna Republike Hrvatske „Lijepa naša domovina“, a zatim i svečana pjesma Splitsko-dalmatinske županije.

 

Članak 6.

 

Mandatna komisija u sastavu predsjednika i dva člana bira se na početku prve konstituirajuće sjednice Skupštine, na prijedlog predsjedatelja ili najmanje sedam vijećnika.

Mandatna komisija:

1. na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Skupštinu o provedenim izborima, imenima izabranih vijećnika i mogućim promjenama mandata,

2. tijekom mandata izvješćuje Skupštinu o nespojivosti mandata vijećnika s drugim dužnostima i izjavama o stavljanju mandata u mirovanje, te mandata njihovih zamjenika,

3. izvješćuje Skupštinu o podnesenim ostavkama vijećnika, predlaže prestanak mandata vijećnika kada se ispune drugi zakonski uvjeti, te predlaže mandat novih vijećnika.

 

Članak 7.

 

Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici daju svečanu prisegu slijedećeg sadržaja:

„Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Županijske skupštine obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Županije i da ću štitit ustavni poredak Republike Hrvatske“.

Prisegu iz stavka 1. ovog članka vijećnici daju na način da predsjedatelj izgovara tekst prisege, a nakon toga na njegov poziv potpisuju tekst prisege.

Vijećnik koji nije bio nazočan na prvoj sjednici kao i zamjenik vijećnika kad počinje obnašati dužnost, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj bude nazočan.

 

Članak 8. (brisan)

 

Članak 9.

 

Vijećniku prestaje mandat u slučajevima utvrđenim zakonom.

 

 

 

 

 

 

Članak 10.

 

Skupština može pravovaljano odlučivati ako je sjednici nazočna većina od ukupnog broja vijećnika.

Skupština donosi odluke javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno.

Skupština može javnim glasovanjem odlučiti da o pojedinim pitanjima glasuje tajno.

 

Članak 11.

 

Na prvoj sjednici, osim Mandatne komisije, biraju se i temeljna radna tijela:

1. Odbor za izbor i imenovanja,

2. Odbor za statut i poslovnik.

Predsjednik i članovi radnih tijela iz stavka 1. ovog članka biraju se iz reda vijećnika na prijedlog predsjedatelja ili najmanje jedne trećine vijećnika, s tim da je njihov sastav približno razmjeran stranačkom sastavu Skupštine.

 

Članak 12.

 

Po izboru Odbora iz članka 11. ovog Poslovnika na konstituirajućoj sjednici Skupštine pristupa se izboru predsjednika i potpredsjednika Skupštine.

Predsjednik i potpredsjednici Skupštine biraju se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje jedne trećine vijećnika javnim glasovanjem većinom glasova svih vijećnika.

 

Članak 13.

 

Nakon izbora predsjednika predsjedanje sjednicom preuzima predsjednik Skupštine, te se Skupština smatra konstituiranom.

 

Članak 14.

 

Predsjednik Skupštine može predložiti da se održi nastavak konstituirajuće sjednice, ako mu takav zahtjev bude podnesen od strane najmanje 1/5 članova Skupštine.

Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati nazive točaka kojima se predlaže dopuniti dnevni red nastavka konstituirajuće sjednice.

 

 

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

 

 

Članak 15.

 

Dužnost vijećnika je počasna.

Vijećnici nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

 

 

Članak 16.

 

Vijećnik ima prava i dužnosti utvrđene zakonom, Statutom, ovim Poslovnikom i drugim aktima Skupštine, a osobito:

- biti nazočan sjednicama Skupštine,

- raspravljati i izjašnjavati se o svakom pitanju koje je na dnevnom redu sjednice skupštine, te o njemu odlučivati,

- predlagati Skupštini donošenje odluka i drugih akata,

- davati amandmane na prijedloge akata,

- predlagati razmatranje pojedinih pitanja,

- postavljati županu pitanja što se odnose na njegov rad ili obavljanje poslova iz njegove nadležnosti,

- tražiti i dobiti podatke potrebne za obavljanje njegove dužnosti,

- sudjelovati u radu i odlučivati na sjednicama radnih tijela Skupštine u koja je izabran,

- biti nazočan sjednicama drugih radnih tijela, sudjelovati u njihovom radu, ali bez prava odlučivanja.

 

Članak 17.

 

Vijećnik ima pravo od predlagatelja tražiti obavijesti i uvid u materijale o temama koje su na dnevnom redu sjednice i druge obavijesti koje su mu potrebne kao vijećniku.

 

Članak 18.

 

Vijećnik može od Tajništva Županije zatražiti pružanje stručne i tehničke pomoći i osiguravanje uvjeta za rad, potrebnih za obavljanje dužnosti vijećnika.

 

Članak 19.

 

O nazočnosti vijećnika sjednicama Skupštine i radnih tijela vodi se evidencija.

 

Članak 20.

 

Vijećniku se dostavljaju:

- materijali o kojima će se raspravljati na sjednici Županijske skupštine ili radnog tijela kojega je član,

- „Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“,

- „Kronika Splitsko-dalmatinske županije“.

 

Članak 21.

 

Vijećnik je dužan čuvati podatke koje sazna u obavljanju vijećničke dužnosti, a koji predstavljaju službenu tajnu.

 

 

 

Članak 22.

 

Nakon početka obnašanja vijećničke dužnosti vijećnik je dužan ispuniti upitnik, čiji sadržaj utvrđuje tajnik Županije.

 

Članak 23.

 

Vijećnik ima iskaznicu koja sadrži: grb Republike Hrvatske, grb Županije, naziv Republika Hrvatska, Splitsko-dalmatinska županija, Županijska skupština, ime i prezime vijećnika, fotografiju vijećnika te oznaku mandatnog razdoblja.

Iskaznicu potpisuje predsjednik Skupštine, a ovjerava se pečatom Skupštine.

O izdavanju i evidenciji izdanih iskaznica brine se tajnik Županije.

 

Članak 24.

 

Vijećnik za svoj rad u Skupštini ima pravo na naknadu u skladu s posebnom odlukom Skupštine.

 

Članak 25.

 

U Skupštini se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi vijećnika s kandidacijske liste grupe birača.

Klub mora imati najmanje tri člana.

Klubovi iz stavka 1.ovog članka obvezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Skupštine, priložiti pravila rada te podatke o članovima.

Prostor, sredstva i druge uvjete za rad kluba osigurava Skupština.

 

 

IV. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI SKUPŠTINE

 

 

Članak 26.

 

Skupština ima predsjednika i dva potpredsjednika.

Predsjednika odnosno potpredsjednika bira Skupština iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Županijske skupštine, većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog samo za jednog kandidata.

Potpredsjednici Skupštine se u pravilu biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavnika većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog.

 

Članak 27.

 

Izbor predsjednika i potpredsjednika obavlja se glasovanjem zasebno za svakog kandidata.

Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.

Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.

 

Članak 28.

 

Predsjednik Županijske skupštine prema potrebi, saziva međustranački kolegij, koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.

 

Članak 29.

 

Predsjednik Skupštine:

- predstavlja Skupštinu,

- saziva i predsjeda sjednici Skupštine,

- predlaže dnevni red sjednice Skupštine,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- brine o postupku donošenja i izvršenju odluka i drugih akata Skupštine,

- objavljuje rezultate glasovanja u Skupštini,

- potpisuje odluke i akte koje donosi Skupština,

- brine o suradnji s županom,

- brine o zaštiti prava vijećnika Skupštine,

- usklađuje, prati i analizira rad radnih tijela Skupštine,

- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom, ovim Poslovnikom i drugim aktima Skupštine.

 

Članak 30.

 

Potpredsjednici Skupštine pomažu u radu predsjedniku Skupštine i po njegovom ovlaštenju obavljaju poslove iz njegova djelokruga rada.

U slučaju odsutnosti predsjednika Skupštine ili spriječenosti u obnašanju predsjedničke dužnosti zamjenjuje ga potpredsjednik izabran iz reda predstavnika većine, a u odsutnosti ili spriječenosti ovog potpredsjednik izabran iz predstavničke manjine.

Dok zamjenjuje predsjednika Skupštine, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.

 

Članak 31.

 

Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje sedamnaest vijećnika, može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpredsjednika Županijske skupštine.

Prijedlog se dostavlja predsjedniku Županijske skupštine u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga.

Predsjednik odnosno potpredsjednik Županijske skupštine imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije osam (8) dana od dostave prijedloga.

Predsjednik Županijske skupštine dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Županijske skupštine, koja se mora održati najkasnije u roku 30 dana od kad je prijedlog zaprimljen.

Ako Županijska skupština donese odluku o razrješenju predsjednika i oba potpredsjednika Županijske skupštine, do izbora predsjednika i potpredsjednika prava i obveze predsjednika obavlja prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova.

 

Članak 32.

 

Predsjednik i potpredsjednici Županijske skupštine mogu dati ostavku. Do izbora predsjednika i potpredsjednika prava i obveze predsjednika obavlja prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova.

 

 

 

V. RADNA TIJELA

 

Članak 33.

 

Radna tijela Skupštine (u daljnjem tekstu: radna tijela) osnivaju se za razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Skupštine, za pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga Skupštini, za praćenje utvrđene politike i praćenje izvršavanja odluka i općih akata Skupštine, za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Skupštinu, te za proučavanje i raspravljanje i drugih pitanja iz nadležnosti Skupštine.

 

Članak 34.

 

Radna tijela Skupštine osnivaju se odlukom kojom se utvrđuje njihov sastav i djelokrug.

Radno tijelo ima predsjednika i određeni broj članova koji se biraju iz reda vijećnika, javnih djelatnika i stručnjaka iz određenih područja, tako da je sastav radnog tijela približno razmjeran stranačkom sastavu Skupštine.

Većina članova radnog tijela, uključujući i predsjednika, biraju se iz redova vijećnika.

 

Članak 35.

 

Predsjednik radnog tijela organizira rad tijela, saziva sjednice, predlaže dnevni red te predsjeda sjednicama radnog tijela.

Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine se o obavješćivanju članova radnog tijela o pitanjima iz djelokruga radnog tijela.

Predsjednik radnog tijela surađuje s predsjednikom Skupštine, predsjednicima drugih radnih tijela i pročelnicima upravnih tijela.

Predsjednika radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje član kojeg odredi radno tijelo.

 

Članak 36.

 

Radna tijela donose odluke većinom glasova nazočnih članova ako sjednici

prisustvuje većina članova.

O radu sjednice radnog tijela vodi se zapisnik.

 

VI. ODNOSI SKUPŠTINE, ŽUPANA I UPRAVNIH TIJELA

 

Članak 37.

 

Predsjednik Skupštine odnosno radnog tijela izvješćuje župana o zakazanoj sjednici Skupštine odnosno radnog tijela.

Župan određuje svojeg predstavnika za sjednice Županijske skupštine i radnih tijela kao izvjestitelja o prijedlogu odluke ili drugog akta kojih je predlagatelj.

 

Članak 38.

 

Predstavnik župana sudjeluje na sjednicama Skupštine i radnih tijela u raspravama o prijedlozima koje podnosi župan, iznosi i obrazlaže prijedloge i stajališta župana, stručna objašnjenja, te se izjašnjava o podnesenim amandmanima, ako ga je za to ovlastio župan.

U slučajevima kada župan nije predlagatelj, isti dostavlja mišljenje, stajališta ili prijedloge Skupštini odnosno radnom tijelu do početka rasprave.

 

Članak 39.

 

Ako Skupština odnosno radno tijelo ocijeni da je za raspravu o nekom pitanju neophodno mišljenje župana, a njegovog predstavnika nema na sjednici, niti je ono dostavilo svoje mišljenje, Skupština odnosno radno tijelo može odgoditi raspravu o tom prijedlogu.

 

Članak 40.

 

Župan podnosi Skupštini dva puta godišnje polugodišnja izvješća o svom radu, te po posebnom zaključku Skupštine i češće.

 

Članak 41.

 

Skupština može raspravljati o pitanjima koja se odnose na rad župana, a osobito u svezi njegove odgovornosti za provođenje akata koje je donijela Skupština te odgovornosti za stanje u pojedinom području, kao i pitanja usmjeravanja i usklađivanja rada upravnih tijela.

Rasprava o tim pitanjima može se pokrenuti povodom odluke ili drugog akta, izvješća o radu župana i drugih pitanja što su u djelokrugu Skupštine.

 

Članak 42. (brisan)

 

Članak 43.

 

Župan ima pravo na sjednici Skupštine i radnih tijela iznositi svoja mišljenja o svakom prijedlogu koji je na dnevnom redu.

U raspravi o prijedlogu općeg akta župan ima pravo na sjednici uvijek dobiti riječ kada to zatraži radi rasprave o pitanjima ustavnosti i zakonitosti predloženog akta.

 

Članak 44.

 

Pročelnici upravnih odjela i službi imaju pravo i dužnost sudjelovati u radu na sjednici Skupštine kad se raspravlja o prijedlogu akata kojima se uređuju pitanja iz djelokruga tijela kojim rukovode i kada se raspravlja o drugim pitanjima koja su od interesa za obavljanje poslova iz djelokruga tog tijela.

 
 

VII. PROGRAM RADA SKUPŠTINE

 

 
 Članak 45.

 

Skupština donosi program rada kojim utvrđuje poslove i zadaće iz djelokruga Skupštine, koji će se izvršiti u određenom programskom razdoblju.

Program rada za iduću kalendarsku godinu, u pravilu, se donosi do kraja tekuće godine.

 

Članak 46.

 

Program rada predlaže Povjerenstvo u sastavu: predsjednik Skupštine, potpredsjednici Skupštine, župan, zamjenici župana i tajnik Županije.

Predsjednik Skupštine je predsjednik radnog tijela.

 

 VIII. AKTI SKUPŠTINE

 

 1. Opće odredbe

 

Članak 47.

 

U okviru svog djelokruga Skupština donosi Statut, Poslovnik, Proračun, godišnje i polugodišnje izvješće o izvršavanju Proračuna, odluke, pravilnike, rješenja, zaključke, te druge opće i pojedinačne akte.

 

Članak 48.

 

Odlukom se uređuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Županije koji su od značenja za građane i pravne osobe, propisuju njihova prava i dužnosti te uređuju druga pitanja od općeg interesa za Županiju.

 

Članak 49.

 

Pravilnikom se razrađuju pojedine odredbe odluka i drugih općih akata radi njihovog izvršavanja ili osiguravanja njihova provođenja.

 

Članak 50.

 

Akti kojima se uređuje način rada i odnosi u Skupštini i radnim tijelima Skupštine, donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

 

Članak 51.

 

Skupština donosi rješenja kao pojedinačne akte kada rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

 

Članak 52.

 

Odluke i druge opće akte te zaključke koje donosi Skupština potpisuje predsjednik Skupštine.

 

Članak 53.

 

Izvornici odluka i drugih općih akata te zaključci Skupštine ovjeravaju se pečatom Skupštine.

Pod izvornikom se podrazumijeva onaj tekst odluke odnosno općeg akta i zaključka koji je usvojen na sjednici Skupštine.

Izvornici se čuvaju u Tajništvu Županije.

 

Članak 54.

 

Odluke i drugi opći akti Skupštine, te ispravci akata, objavljuju se u službenom glasilu Županije.

Zaključci kojima se utvrđuju obveze tijela Skupštine, zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja u pogledu izvršavanja odluka, objavljuju se u službenom glasilu Županije, ako Skupština tako odluči.

Ispravak akta objavljuje se kada je u objavljivanju akta počinjena tiskarska greška.

O objavljivanju akata i ispravaka akata brine se Tajnik Županije.

 

Članak 55.

 

 

              Radna tijela Skupštine donose zaključke i preporuke.

 

2. Postupak donošenja akata

 

2.1. Pokretanje postupka

 

Članak 56.

 

Postupak za donošenje akta pokreće se prijedlogom za donošenje.

Pravo podnositi prijedlog za donošenje akta ima svaki vijećnik, radno tijelo Skupštine i župan (u daljnjem tekstu: ovlašteni predlagatelj).

 

Članak 57.

 

Poticaj za donošenje odluke ili drugih akata Skupštine mogu davati upravni odjeli i službe Županije, te građani i pravne osobe.

Upravni odjeli i službe poticaj upućuju županu u obliku nacrta prijedloga odluke ili drugog akta.

Poticaj građana i pravnih osoba razmatra nadležno radno tijelo Županijske skupštine, koje ga u slučaju prihvaćanja prosljeđuje nadležnom upravnom odjelu ili službi, koji će stručno pripremiti materijal i uputiti ga u daljnji postupak po ovom Poslovniku.

 

2.2. Sadržaj prijedloga akta

Članak 58.

 

Prijedlog akta sadrži:

- zakonski odnosno statutarni temelj za donošenje akta,

- tekst prijedloga akta s obrazloženjem,

- uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Obrazloženje prijedloga akta sadrži:

- osnovna pitanja koja se trebaju urediti aktom, kao i svrhu koja se želi postići uređivanjem odnosa na predloženi način,

- ocjenu potrebnih sredstava za provođenje akta, ako je po prirodi stvari ocjena moguća,

- tekst odredaba važećeg akta koje se mijenjaju odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena i dopuna akta.

 

Članak 59.

 

Tekst prijedloga akta podnosi se u sadržaju u kojem se predlaže njegovo donošenje.

Pojedini dijelovi prijedloga akta mogu se predložiti alternativno s obrazloženjem svake od predloženih alternativa.

 

 

 

2.3. Podnošenje i upućivanje prijedloga

 

 

Članak 60.

 

Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Skupštine.

Predlagatelj akta obvezan je izvijestiti predsjednika Skupštine tko će radnim tijelima i Skupštini davati objašnjenja o podnesenom prijedlogu akta.

 

Članak 61.

 

Iznimno, predlagatelj akta može akt uputiti na prethodnu raspravu.

Prethodna rasprava provodi se po postupku propisanom ovim Poslovnikom za postupak donošenja akata.

Po završenoj raspravi zaključkom se utvrđuju stajališta, prijedlozi i mišljenja u svezi s prijedlogom akta i upućuju se predlagatelju radi pripreme prijedloga za donošenje akta.

 

Članak 62.

 

O prijedlogu za donošenje akta Skupština će raspraviti u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga predsjedniku Skupštine.

 

Članak 63.

 

Predsjednik Skupštine, pod uvjetom da je prijedlog akta sastavljen u suglasju s odredbama ovog Poslovnika, upućuje prijedlog akta vijećnicima Skupštine, županu, ako on nije predlagatelj akta, te predsjedniku radnog tijela Skupštine, ovisno o pitanju koje se aktom uređuje.

 

Članak 64.

 

Ako prijedlog akta nije sastavljen u suglasju s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Skupštine će zatražiti od predlagatelja da prijedlog akta uskladi s odredbama Poslovnika.

Ako predlagatelj u roku od 15 dana ne postupi na način iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da prijedlog nije ni podnesen.

 

 

2.4. Razmatranje prijedloga akta kad župan nije predlagatelj

 

Članak 65.

 

Ako prijedlog akta nije podnijet od strane župana nego od strane drugih ovlaštenih predlagatelja iz članka 56. ovog Poslovnika, predsjednik Skupštine mora prijedlog akta, prije nego o njemu raspravi Skupština, dostaviti na razmatranje županu.

Svoje mišljenje o prijedlogu akta župan dostavlja predsjedniku Skupštine, ovlaštenom predlagatelju i vijećnicima Skupštine.

 

 

2.5. Razmatranje prijedloga akta u radnim tijelima

 

Članak 66.

 

Prije nego o prijedlogu akta raspravi Skupština, prijedlog razmatraju radna tijela u čijem djelokrugu rada su pitanja koja se aktom uređuju.

Kad razmotri prijedlog akta radno tijelo podnosi svoje mišljenje predsjedniku Skupštine, predlagatelju akta i županu, kada on nije predlagatelj akta.

 

 

2.6. Rasprava o prijedlogu akta

 

Članak 67.

 

O prijedlogu za donošenje akta s prijedlogom odluke raspravit će Skupština najkasnije u roku od mjesec dana od dana podnošenja prijedloga predsjedniku Skupštine.

 

Članak 68.

 

Rasprava o prijedlogu odluke i drugog akta u Skupštini obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, raspravu o pojedinostima, raspravu o stajalištima radnih tijela, raspravu o podnijetim amandmanima i donošenje akta.

 

Članak 69.

 

Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.

Predlagatelj akta ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima, te o danim mišljenjima i primjedbama.

Predstavnik župana, izvjestitelj nadležnog radnog tijela imaju pravo tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kad njihova tijela nisu predlagatelji.

 

Članak 70.

 

Prvo čitanje je poseban dio u postupku donošenja akta.

Prvo čitanje akta provodi se po odluci Županijske skupštine ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kad je na tekst prijedloga akta podnesen veći broj amandmana ili kad su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj prijedloga akta.

Prvo čitanje akta provodi se, u pravilu, ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj prijedloga akta.

Prvo čitanje akta provodi se uz uvjete i po postupku propisanom ovim Poslovnikom za prijedlog akta.

 

 

 

 

2.7. Amandmani

 

Članak 71.

 

Radi promjene ili nadopune prijedloga akta, vijećnici, klubovi vijećnika i predlagatelj mogu podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave o prijedlogu.

Amandman se podnosi pismeno ili usmeno i mora biti obrazložen.

Amandman predlagatelja prijedloga akta smatra se sastavnim dijelom njegovog prijedloga.

 

Članak 72.

 

Ako su podneseni amandmani takve prirode da bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta, Skupština može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se članovima Skupštine ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

 

Članak 73.

 

Predlagatelj akta o amandmanima se izjašnjava, u pravilu, usmeno tijekom rasprave odnosno neposredno prije glasovanja o pojedinim amandmanima.

 

Članak 74.

 

Podnositelj prijedloga i predstavnik župana ima pravo tražiti da se prijedlog na koji je podnijet amandman skine s dnevnog reda do slijedeće sjednice, kako bi predlagatelj prijedloga mogao zauzeti svoj stav o amandmanu.

 

Članak 75.

 

O amandmanima s kojima se predlagatelj akta nije suglasio, glasuje se prema redoslijedu članka prijedloga akta na koji se odnose.

Ako je na jedan članak prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tome kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Podnositelj amandmana može amandman opozvati sve do početka glasovanja o amandmanu.

Amandman se smatra prihvaćenim, ako se glasovanjem za njega izjasni većina nazočnih vijećnika.

Amandman prihvaćen na sjednici Skupštine postaje sastavnim dijelom prijedloga akta o kojem se odlučuje.

Nakon što se Skupština glasovanjem odredi o svim amandmanima, glasuje se o predloženom aktu.

 

Članak 75 a.

 

Podneseni prijedlog proračuna župan može povući i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu u cjelini.

2.8. Postupanje Skupštine po prijedlogu akta

 

 

Članak 76.

 

Skupština može prijedlog akta usvojiti, odbiti, odnosno vratiti predlagatelju na doradu.

Ako je prijedlog akta odbijen, može se ponovno podnijeti na raspravu Skupštini nakon isteka tri mjeseca od dana kad je odbijen, osim ako Skupština ne odredi kraći rok.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka Skupština će posebnim zaključkom uputiti predlagatelja da prijedlog izmjeni odnosno dopuni u skladu sa stavovima zauzetim na Skupštini.

Ako se proračun za narednu godinu ne može donijeti prije početka godine za koju se donosi, a župan ne predloži privremeno financiranje, ovlašteni predlagatelji iz članka 56. ovog Poslovnika imaju pravo u tijeku sjednice dopuniti dnevni red i predložiti donošenje odluke o privremenom financiranju.

 

3. Donošenje akata po hitnom postupku

 

Članak 77.

 

Iznimno, odluka se može donijeti i po hitnom postupku ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takve odluke u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

U hitnom se postupku rokovi iz ovog Poslovnika za pojedine radnje mogu skratiti odnosno pojedine radnje redovitog postupka mogu se izostaviti.

Predlagatelj odluke je dužan obrazložiti hitnost postupka.

 

Članak 78.

 

O donošenju odluke po hitnom postupku odlučuje se na sjednici Skupštine prilikom utvrđivanja dnevnog reda.

 

 

4. Stupanje na snagu i objavljivanje akata

 

 

Članak 79.

 

Odluke i drugi opći akti objavljuju se u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“.

Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave.

Iznimno, odluke i drugi opći akti mogu stupiti na snagu danom objave, ako je nužno izbjeći nastupanje štete za Županiju ili zaštiti određeni opći interes.

 
 
 
 
             IX. VIJEĆNIČKA PITANJA

 
 Članak 80.

 

Vijećnici Skupštine, na svakoj sjednici Skupštine, nakon utvrđivanja dnevnog reda, a prije prelaska na prvu točku dnevnog reda imaju pravo postavljati pitanja županu, zamjenicima župana i pročelnicima upravnih odjela o predmetu iz njihova djelokruga rada.

Vrijeme određeno za postavljanje pitanja naziva se „aktualni sat“ i traje jedan sat.

Iznimno, na obrazloženi prijedlog predsjednika Skupštine, ili predstavnika Kluba vijećnika Skupština može odlučiti da se vrijeme predviđeno za „aktualni sat“ skrati ili produži, odnosno može odlučiti da se „aktualni sat“ ni ne održi.

 

Članak 81.

 

Pitanje se, u pravilu, postavlja usmeno, redoslijedom kojim su se vijećnici pred početak sjednice prijavili plenarnoj tajnici.

Pitanje mora biti precizno i kratko, a vijećnik je dužan navesti kome pitanje upućuje.

Na istoj sjednici vijećnik ima pravo postaviti najviše 2 pitanja.

Pitanje mora izložiti u vremenu od 2 minute.

Vijećnik može pitanje postaviti i u pisanom obliku na način da ga preda predsjedniku Skupštine na samoj sjednici.

 

Članak 82.

 

Na pitanje se, u pravilu, odgovara na samoj sjednici.

Ukoliko na pitanje nije odgovoreno na sjednici, vijećniku mora biti dostavljen pisani odgovor u roku od 30 dana od dana kada je pitanje postavljeno.

Ako se odgovor ne može dati u roku iz stavka 2. ovog članka, osoba kojoj je vijećničko pitanje upućeno na odgovor je dužna, u pisanom obliku, preko predsjednika Skupštine, obavijestiti vijećnika Skupštine o razlozima zbog kojih nije moguće odgovoriti na vrijeme.

 

Članak 83.

 

U razdoblju između sjednica vijećnici Skupštine mogu i u pisanom obliku putem predsjednika Skupštine, postavljati pitanja županu, zamjenicima župana i pročelnicima upravnih tijela.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, na pitanje mora biti odgovoreno u roku od 20 dana, a odgovor se dostavlja vijećniku direktno, a ostalim vijećnicima sa sjedničkim materijalom za narednu sjednicu.

 

Članak 84.

 

Župan, zamjenici župana i pročelnici upravnih tijela mogu odbiti dati odgovor na pitanje koje se ne odnosi na njihov rad ili poslove iz njihove nadležnosti.

 
 Članak 85.

 

             Ako vijećnik Skupštine nije zadovoljan odgovorom može na sjednici  Skupštine iznijeti mišljenje o dobivenom odgovoru i postaviti dopunsko pitanje radi pojašnjenja odgovora, u trajanju do jedne minute.

 
 
            X . SAZIVANJE I TIJEK SJEDNICE

 
 

1. Sazivanje sjednice

 

 Članak 86.

 

Sjednicu Skupštine saziva predsjednik Skupštine pisanim pozivom, a samo u izuzetno žurnim slučajevima i na drugi način.

Sjednice Skupštine mogu se održavati i izvan sjedišta Županije.

 

Članak 87.

 

Poziv za sjednicu dostavlja se vijećnicima Skupštine na CD-u i putem elektroničke pošte, u pravilu, pet dana prije sjednice poštom ili dostavnom službom, a ako postoje opravdani i obrazloženi razlozi, taj rok može biti i kraći, a dnevni red za tu sjednicu može se predložiti i na samoj sjednici.

Uz poziv se dostavlja prijedlog dnevnog reda, svi spisi koji se odnose na prijedlog dnevnog reda i zapisnik izrađen na temelju tonske snimke o radu s prethodne sjednice.

 

Članak 88.

 

Skupština održava redovne sjednice u razdoblju od 1. veljače do 1. kolovoza i od 1. rujna do 31. prosinca.

Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka Skupština može zasjedati i izvanredno, na obrazloženi zahtjev župana ili većine članova Skupštine.

 

Članak 89.

 

Predsjednik Skupštine saziva sjednice po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik Skupštine je dužan sazvati sjednicu na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Ukoliko predsjednik Skupštine ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika, sjednicu će sazvati župan u roku od 8 dana.

Nakon proteka roka iz stavka 2. i 3. sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine vijećnika, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Sjednica Skupštine sazvana sukladno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

 

Sjednica sazvana protivno odredbama ovog članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.

 

 

2. Dnevni red

 
 Članak 90.

 

Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.

Predsjednik Skupštine stavlja na raspravu prijedlog dnevnog reda.

Pedsjednik Skupštine unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz djelokruga Skupštine što su mu ih u rokovima i na način predviđen Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagatelji.

Predsjednik Skupštine može naknadno, nakon što je poziv poslan vijećnicima, i na sjednici predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda.

Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu daje i materijal po predloženoj dopuni.

O izmjenama dnevnog reda odlučuje se bez rasprave.

 

Članak 91.

 

Ako predsjednik Skupštine nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je bio predložio ovlašteni predlagatelj u roku i na način predviđen Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave. Isto tako se postupa s prijedlogom što ga ovlašteni predlagatelj podnese poslije sazivanja sjednice Skupštine.

 

Članak 92.

 

O prijedlogu dnevnog reda glasuje se „za“ ili „protiv“, većinom glasova nazočnih vijećnika Skupštine.

 

Članak 93.

 

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda, najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.

 

 3. Predsjedavanje i sudjelovanje

 

 Članak 94.

 

Sjednici Skupštine predsjeda predsjednik Skupštine, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik sukladno članku 30. stavak 2. Poslovnika.

Predsjednik Skupštine može za vrijeme trajanja sjednice ovlastiti jednog od potpredsjednika da predsjeda sjednicom.

 

Članak 95.

 

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Skupštine.

Prijave za sudjelovanje u raspravi primaju se čim se otvori rasprava i traju do zadnjeg izlaganja predstavnika klubova. U raspravi se govori isključivo s govornice.

 

Članak 96.

 

Predsjednik Skupštine daje vijećnicima Skupštine riječ po redoslijedu kojim su se prijavili za raspravu.

Vijećnik koji se prijavio za raspravu, a nije bio nazočan u trenutku kada je po redoslijedu prijave bio pozvan, gubi pravo na raspravu o temi za koju se prijavio.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika navodeći članak Poslovnika o čijoj povredi govori, predsjedavajući daje riječ čim je ovaj zatraži.

Rasprava toga vijećnika ne može trajati dulje od jedne minute. Predsjednik Skupštine je nakon iznesenog prigovora dužan dati objašnjenje, a ako vijećnik tim objašnjenjem nije zadovoljan može zatražiti da se Skupština o tome očituje glasovanjem.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtjeva objašnjenje, predsjedatelj će mu dati riječ čim završi izlaganje onog koji je iznio navod.

Vijećnik se u svojem ispravku navoda mora ograničiti na ispravak odnosno na objašnjenje, a njegova rasprava ne može trajati dulje od jedne minute.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi odgovorio na navod (replika), predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je navod iznio. Replika vijećnika, odnosno odgovor na repliku ne mogu trajati dulje od dvije minute.

Vijećnik može ispraviti netočan navod i odgovoriti na izlaganje (replika) samo jedanput i to na osnovno izlaganje.

 

Članak 97.

 

Vijećnik tijekom rasprave može govoriti najdulje 5 minuta, a predsjednici klubova do 10 minuta ako iznose stav kluba. Iznimno zbog važnosti teme, Skupština može prije početka ili tijekom rasprave odlučiti da predsjednik Kluba odnosno vijećnik Skupštine može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoje izlaganje svi vijećnici prijavljeni za raspravu, vijećnici koji su već raspravljali mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu raspravljati još najviše 2 minute, a predsjednik Kluba još najviše 3 minuta.

 

Članak 98.

 

Predsjednik Skupštine će osobi koja je pozvana na sjednicu kao gost, dati riječ nakon vijećnika Skupštine.

 

 4. Održavanje reda na sjednici

 
 Članak 99.

 

Red na sjednici osigurava predsjednik.

Za povredu reda na sjednici predsjednik može izreći mjere: opomenu ili oduzimanje riječi.

 

Članak 100.

 

Vijećniku se izriče opomena:

- kad se ne drži u izlaganju teme o kojoj se raspravlja, kad govori, a nije dobio odobrenje

predsjedatelja i svojim upadicama ometa izlagatelja, - omalovažava ili vrijeđa nazočne,

- svojim ponašanjem odstupa od općih pravila ponašanja te na drugi način remeti red sjednice.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se vijećniku kad i nadalje nakon izricanja opomene svojim govorom ili ponašanjem krši odredbe ovog Poslovnika zbog čega mu je već izrečena opomena te kada svojim govorom vrijeđa pojedince, hrvatski narod, vjerske zajednice i nacionalne manjine.

Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će se kratak prekid sjednice.

 

 5. Tijek sjednice

 
 

Članak 101.

 

Prije početka sjednice vijećnici se upisuju na listu nazočnih sjednici.

 

Članak 102.

 

Nakon otvaranja sjednice predsjednik Skupštine po potrebi daje objašnjenja u svezi s radom sjednice i obavještenja o drugim pitanjima koja su prethodila sjednici, te utvrđuje broj nazočnih vijećnika.

 

Članak 103.

 

Poslije utvrđivanja dnevnog reda i proteka aktualnog sata prelazi se na raspravu po pojedinim točkama dnevnog reda i, to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

 

Članak 104.

 

Rasprava o pojedinim predmetima iz utvrđenog dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih vijećnika.

 

Članak 105.

 

O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih za raspravu.

U tijeku rasprave sudionici mogu iznositi mišljenje, tražiti objašnjenja te postavljati pitanja u vezi s predloženim rješenjima.

Klubovi vijećnika mogu zatražiti prekid sjednice ukoliko ocijene da je o prijedlogu o kojem se raspravlja potrebno obaviti dodatne konzultacije.

 

Članak 106.

 

Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije odlučeno.

O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.

O povučenom prijedlogu ne može se na istoj sjednici ponovo raspravljati.

 

Članak 107.

 

Predsjednik Skupštine zaključuje raspravu kada utvrdi da više nema prijavljenih govornika za raspravu.

Kada se iscrpi dnevni red sjednice, predsjednik Skupštine zaključuje sjednicu.

 
            6. Odlučivanje

 

 Članak 108.

 

Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Skupštine potrebna je nazočnost većine vijećnika Skupštine.

Ako predsjednik Skupštine smatra da na sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika Skupštine za pravovaljano odlučivanje, može odrediti da se prozivkom utvrdi broj nazočnih vijećnika Skupštine. Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika Skupštine predsjednik Skupštine će provesti i na prijedlog 1/4 vijećnika Skupštine.

Ako se utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika Skupštine koji je potreban da bi Skupština mogla pravovaljano odlučivati, predsjednik Skupštine će odrediti prekid sjednice u trajanju do 60 minuta.

Ako se nakon isteka vremena iz stavka 3. ovog članka utvrdi da sjednici nije nazočan potreban broj vijećnika Skupštine, predsjednik će sjednicu prekinuti i odrediti dan i sat održavanja nastavka sjednice.

 
 

 

Članak 109.

 

Odlučivanje se provodi po završetku rasprave po svakoj točci utvrđenog dnevnog reda.

Na prijedlog predsjednika Skupštine ili kluba vijećnika, odlučivanje se može provesti nakon završetka rasprave po svim točkama utvrđenog dnevnog reda.

 

Članak 110.

 

Skupština odluke donosi većinom glasova nazočnih vijećnika Skupštine osim ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije određeno da se odluke donose većinom glasova svih vijećnika Skupštine.

Skupština većinom glasova svih vijećnika:

- donosi Statut i Poslovnik,

- donosi Proračun i Godišnje izvješće o izvršavanju Proračuna,

- donosi odluku o raspisivanju referenduma, o razrješenju župana i njegovih zamjenika,

- donosi odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih Statutom,

- bira i razrješava predsjednika Skupštine i potpredsjednike Skupštine,

- odlučuje o uspostavljanju međusobne suradnje odnosno sklapanju sporazuma o suradnji s odgovarajućim jedinicama regionalne samouprave drugih država te o sadržaju i oblicima te suradnje,

- odlučuje o pristupanju nacionalnoj udruzi županija i o drugim pitanjima sukladno posebnim zakonima.

 

 7. Glasovanje

 
 

7.1. Javno glasovanje

 

 Članak 111.

 

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako Skupština odluči da se o određenom pitanju glasuje tajno.

U slučajevima u kojima je zakonom izrijekom propisano da se odluka donosi javnim glasovanjem, Skupština ne može odlučiti da se o tome pitanju glasuje tajno.

 

Članak 112.

 

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku, osim ako Skupština ne odluči da se o pojedinom pitanju javno glasovanje provede poimeničnim izjašnjavanjem.

 

Članak 113.

 

Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Skupštine poziva vijećnike Skupštine da se izjasne tko je „za“ prijedlog, zatim tko je „protiv“ prijedloga, te na kraju da li je netko suzdržan.

Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se samo „za“ ili „protiv“ prijedloga.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu, za njegovo prihvaćanje izjasni manje od broja potrebnog za njegovo prihvaćanje, predsjednik Skupštine će odmah utvrditi da je amandman odbijen.

 

Članak 114.

 

Poimenično izjašnjavanje provodi se tako da svaki od članova Skupštine kojeg prozove predsjednik Skupštine, izgovara da li je „za“ prijedlog, „protiv“ prijedloga ili je „suzdržan“.

 

Članak 115.

 

Rezultat glasovanja objavljuje predsjednik Skupštine.

 
 

7.2. Tajno glasovanje

 

 Članak 116.

 

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima koji moraju biti iste veličine, boje i oblika te ovjereni pečatom Skupštine.

Ako se tajno glasovanje provodi radi izbora kandidata, kandidati moraju biti poredani po abecednom redu prezimena, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti precizno postavljeno, a glasuje se na način da se zaokruži „za“, „protiv“ ili „suzdržan“.

Glasačke listiće priprema i tajno glasovanje provodi tročlani odbor kojeg čine predsjednik i dva vijećnika kojeg na samoj sjednici imenuje Skupština iz reda vijećnika.

Jedan od članova odbora iz stavka 4. ovog članka predaje vijećnicima Skupštine glasačke listiće na popisu vijećnika i zaokružuje redni broj ispred imena člana Skupštine koji je listić primio.

 

Članak 117.

 

Vijećnik smije glasovati samo osobno i jednim glasačkim listićem.

Nevažeći je nepopunjeni glasački listić, listić na kojem su dopisana nova imena ili prijedlozi, te listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga je ili za što glasovano.

 
 Članak 118.

 

Nakon što su svi vijećnici predali svoje glasačke listiće i nakon što predsjednik Skupštine objavi da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

Rezultat glasovanja Odbor iz članka 116. ovog Poslovnika utvrđuje na temelju predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja proglašava predsjednik Skupštine.

O tajnom glasovanju vodi se poseban zapisnik.

 

Članak 119.

 

U slučaju ponovljenog glasovanja, sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića, a ponovljeno glasovanje provodi se po istom postupku.

 
 

XI . ZAPISNIK

 
 Članak 120.

 

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži podatak o vremenu i mjestu održavanja sjednice, imenima nazočnih vijećnika Skupštine i imenima vijećnika koji su izočni Skupštini te koji su opravdali svoj izostanak sa sjednice, imena ostalih osoba koje sudjeluju u radu na sjednici, o dnevnom redu i imenima sudionika u raspravi po točkama dnevnog reda.

Sastavni dio zapisnika su i tekstovi donesenih akata i zaključaka.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

O izradi zapisnika brine Tajništvo.

 

Članak 121.

 

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe odnosno zapisnik u kojim su temeljem prihvaćenih primjedbi izvršene odgovarajuće izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Skupštine i službena osoba koja izrađuje zapisnik.

Izvornik zapisnika sa sjednice Skupštine pohranjuje se u Tajništvu.

 

Članak 122.

 

Sjednice Skupštine tonski se snimaju.

Tajništvo je dužno vijećniku Skupštine, na njegov zahtjev, omogućiti preslušavanje tonskih zapisa sjednice.

Tonski zapis pohranjuje se u Tajništvu i čuva četiri godine.

 

 
               XII. JAVNOST RADA

 

 Članak 123.

 

Rad Skupštine i njenih tijela je javan.

 

Članak 124.

 

Javnost rada Skupštine osigurava se:

- javnim održavanjem sjednica Županijske skupštine i njenih tijela,

- dostavljanjem materijala o kojima će se raspravljati na sjednici Skupštine sredstvima javnog priopćavanja,

- izvješćivanjem i natpisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja,

- objavljivanjem odluka i drugih općih akata, te ostalih dokumenata

Skupštine,

- iznošenjem na javnu raspravu akata čije je iznošenje na javnu raspravu propisano zakonom ili odlukom Skupštine.

 

Članak 125.

 

Bez nazočnosti javnosti održava se sjednica ili pojedini dio sjednice Skupštine kada se raspravlja o materijalima koji su, sukladno posebnim propisima, označeni tajnima.

Dokumenti i materijali Skupštine koji su sukladno posebnim propisima označeni kao tajni nisu dostupni javnosti.

Skupština može odlučiti o isključivanju javnosti i u drugim slučajevima kada ocijeni da je nužno izbjeći nastupanje štete za Županiju ili u zaštiti općeg interesa.

 

Članak 126.

 

Predstavnici sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Skupštine i izvješćivati javnost o radu Skupštine.

Predstavnicima tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja osigurava se pravovremena dostava materijala i odgovarajući uvjeti za praćenje rada na sjednicama Skupštine.

 

Članak 127.

 

Radi izvješćivanja javnosti o radu Skupštine predsjednik Skupštine može dati službeno priopćenje za tisak i druga sredstva javnog priopćavanja.

 

Članak 128.

 

Sjednici mogu kao gosti biti nazočni svi oni koje je pozvao predsjednik Skupštine.

Građani i najviše po tri predstavnika zainteresiranih pravnih osoba imaju pravo biti nazočni sjednicama Skupštine i njezinih radnih tijela.

Građani i pravne osobe dužni su pisano najaviti svoju nazočnost odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici Skupštine i njezinih radnih tijela najkasnije tri dana prije održavanja sjednice. Građani su dužni navesti broj svoje osobne isprave, a pravne osobe dužne su navesti imena i prezimena osoba koje će biti nazočne sjednici te broj njihove osobne isprave.

Predsjednik Skupštine odnosno radnog tijela može ograničiti broj građana koji će nazočiti sjednici radi prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.

 
               XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

 
 Članak 129.

 

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije“, broj 6/94, 1/98, 5/02 i 2/06).

 

Članak 130.

 

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“. (objavljeno u “Službenom glasniku” 29. srpnja 2009.)

 

______________________________________________________________________________

 

Članak 16.

 

Poslovničke odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Županijske skupštine objavljenog u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“, broj 2/13 od 26. ožujka 2013.

 

Ova Poslovnička odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“.