Danas je u Županiji uz nazočnost konzularnog zbora, vijeća, predstavnika i udruga nacionalnih manjina svečano obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Zamjenik župana Luka Brčić, pozdravljajući goste naglasio je kako je Hrvatska danas, iako je kratko razdoblje od njenog osnutka i priznanja, zemlja jedne velike demokracije u kojoj su prava manjina zajamčena.  Gorući problem danas je egzistencija i podizanje gospodarstva, kazao je Zamjenik Brčić. „Željeli bi da naši mladi ljudi u druge europske zemlje putuju kao turisti, a ne tražeći rješenje egzistencijalnog problema“, kazao je Brčić. U ime Županijske skupštine i njenih vijećnika čestitke i zahvalu za sve učinjeno gostima je uputio predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar. „“Ovo je jedan lijepi običaj, a ujedno i osnaživanje naših odnosa. Članstvo u EU je jedan veliki izazov i svi skupa moramo raditi na većem gospodarskom rastu“, kazao je Sapunar. Slobodan Ančić, počasni konzul Kraljevine Švedske, sjetio se vremena kada smo svi skupa sa nevjericom gledali na TV-u, pod uzbunama i zračnim opasnostima i čekali priznanje. „Doživjeli smo ga kao čudo! Svi smo ponosi na to veliko priznanje, te  nam je drago što ga svake godine na ovaj način obilježavamo“, kazao je Aničić.  Prije 22. godine, 15. siječnja 1992., u jeku žestokog rata, kad je gotovo trećina Hrvatske bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije. Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Priznanje Hrvatske i Slovenije najavila je još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom u kojemu se odredila prema slovenskom i hrvatskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Sveta Stolica je Republiku Hrvatsku službeno priznala  13. siječnja 1992. Hrvatsku su prije prosinca 1991. priznale i Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, ali one u to doba ni same nisu bile međunarodno priznate. Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice.